Sanja li Orban ‘veliku Mađarsku’?

Orban je na Facebook profilu u decembru objavio fotografiju sa sastanka Fidesza u prostoriji na čijem zidu stoji mapa 'historijske Mađarske' (Viktor Orban / Facebook)
Orban je na Facebook profilu u decembru objavio fotografiju sa sastanka Fidesza u prostoriji na čijem zidu stoji mapa 'historijske Mađarske' (Viktor Orban / Facebook)

Mađarski premijer Viktor Orban nedavno je u obraćanju naciji, između ostaloga ponovno kritizirajući Europsku uniju, izrazio zadovoljstvo što je Mađarska našla “zajedničke temelje” sa susjednim zemljama – Hrvatskom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom te da je u poziciji s njima ući u širu suradnju i stvarati saveze.

Ocijenio je da je “povijest ponovno dala narodima središnje Europe šansu da izgrade novi savez utemeljen na njihovim vlastitim nacionalnim interesima, koji bi im omogućio da se brane od prijetnji i s istoka i sa zapada”.

Te se riječi prema nekim medijskim napisima i mišljenjima, s obzirom na Orbanov negativan stav prema EU-a, mogu protumačiti i kao želja mađarskog premijera da spomenute zemlje budu dio i eventualnog saveza otpora prema Bruxellesu, pa je tako predsjednik Hrvatske narodne stranke Ivan Vrdoljak pozvao premijera i predsjednika Hrvatske da “stanu u obranu proeuropske Hrvatske”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

S druge strane, radi se o zemljama čije je dijelove obuhvaćala nekadašnja Mađarska i bez kojih je ostala Trianonskim mirovnim ugovorom iz 1920. godine, kojim se se odrekla prava na teritorije koji su joj pripadali u vrijeme Austro-Ugarske i izgubila dvije trećine teritorija.

Kovačević: Ambicija obnove starih granica

Prema nekim mišljenjima, mađarske ‘frustracije’ tim ugovorom dulje se vrijeme ogledaju u izjavama dužnosnika, ali i činjenicom da je mapa ‘velike Mađarske’ osvanula i na službenom Twitter profilu mađarske Vlade te da je Orban na Facebook profilu objavio fotografiju sa sastanka svoje stranke Fidesz u prostoriji na čijem zidu stoji mapa ‘povijesne Mađarske’.

Na ove slučajeve Hrvatska je reagirala relativno suzdržano, no u Sloveniji je bilo oštrih reakcija s ocjenama da se radi o ponašanju koje nije ni europsko ni miroljubivo te da se to može shvatiti kao izraz teritorijalnih pretenzija.

Stručnjak za vanjsku politiku i bivši hrvatski diplomat Božo Kovačević kaže da najnovije Orbanove izjave treba sagledati na više razina, a jedna od njih je, smatra, Orbanova ambicija da Mađarsku obnovi u granicama prije Prvog svjetskog rata, podsjećajući da je mađarsko isticanje spornih mapa i karata uobičajena stvar.

“Takva Mađarska je bila nacrtana na njegovim predizbornim lecima, a može se vidjeti često i na pozivnicama različitih mađarskih organizacija za susrete pripadnika mađarske manjine u susjednim zemljama. Dakle, Orban pod vidom intenziviranja suradnje zapravo želi pojačati mađarski utjecaj u susjedstvu, a kad osjeti da je neki od susjeda slab, onda iskaže i neskrivenu teritorijalnu ambiciju. Trebamo se sjetiti da je 2014. godine, kad je Rusija anektirala Krim, Orban ocijenivši da je Ukrajina slaba, rekao da i Mađarska polaže pravo na dio ukrajinskog teritorija”, kaže Kovačević.

Smatra kako je nedvojbeno da Orban ima teritorijalne pretenzije jer se inače te mape ne bi se sustavno pojavljivale u različitim prilikama u njegovom prisustvu.

“Kad je Mađarska predsjedala EU-om, onda su u predvorju zgrade gdje je Europska komisija u Bruxellesu postavili tapiseriju s likom ‘velike Mađarske’ pa su onda na intervenciju mnogih država morali to maknuti”.

Mađarska kao središnja sila regije

Druga razina je, navodi, europska podjela u vezi kohezijskih fondova, gdje države koje više uplaćuju u proračun nego što iz njega dobivaju žele odstupanje od dosadašnjih obrazaca, što bi pogodilo i Mađarsku.

Suzdržanost Zagreba

U hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nije bilo službenih očitovanja o Orbanovim izjavama. Večernji list prenio je neslužbenu izjavu svojeg izvora iz Ministarstva prema kojoj nisu sigurni što je mađarski premijer želio reći te da s prijateljskom Mađarskom suradnja ide bilateralno i u okviru EU-a.

Zagreb je suzdržano reagirao i na ranija isticanja mapa, a Kovačević smatra da je razlog vjerojatno to što realizacija nekih njemu važnih projekata ovisi i o dogovoru s Budimpeštom.

“Pritom mislim na terminal za ukapljeni plin, koji će biti ekonomski neopravdan ako se i Mađarska ne bude koristila tim plinom. Dakle, realizacija nekih važnih hrvatskih projekata ovisi o dogovoru s Mađarskom, a ja mislim da je to izbjegavanje predstavnika našeg ministarstva vanjskih poslova da se jasno odrede prema mađarskim ambicijama pretjerano diplomatiziranje”.

“U tom kontekstu Mađarska se solidarizirala sa svim zemljama članicama skupine pristalica kohezije. I što se tiče Bruxellesa, to je treća dimenzija, jasno je da Mađarska zapravo EU gleda uglavnom kao ‘kasicu-prasicu’ – EU vidi samo kao europski proračun iz kojeg Mađarska treba dobiti novce. Drugi aspekti europskog projekta njega [Orbana] ne zanimaju, a to je pitanje ljudskih prava, demokracije, solidarnosti”.

Ta je dimenzija, kaže, povezana i s globalnom situacijom – Europa, objašnjava, ne može biti globalni igrač i ravnopravno se natjecati sa SAD-om, Kinom i Rusijom ako ne postigne veći stupanj integracije.

“A isto je tako jasno da i Rusija i SAD rade na dezintegraciji Europe i takva Orbanova politika – i ne samo njegova, to je politika Inicijative Triju mora – za posljedicu ima smanjivanje izgleda da se Europa dalje integrira i potpuno isključivanje mogućnosti da u kontekstu multipolarnog svijeta Europa bude relevantan igrač”.

Orbanove politike, smatra, nedvojbeno ukazuju na ambiciju da Mađarska postane središnja sila regije.

“A ta regija dobrim dijelom se poklapa s granicama Mađarske od prije Prvog svjetskog rata. Orban je zapravo povijesni revizionist i njegova vizija Europe je vizija Europe od prije Prvog svjetskog rata, a ne vizija Europe budućnosti, Europe koja je politički i sigurnosno integrirana, da si se mogla suočiti s globalnim izazovima”.

Sportski objekti kao moguća ‘priprema’

Ističe da Orban nije skrivao svoje ne pretjerano prijateljske odnose prema Hrvatskoj u vrijeme vlade Zorana Milanovića, a i neki sadašnji postupci su znakoviti.

“Neki mađarski projekti financiranja sportskih objekata isključivo u onim dijelovima Hrvatske na koje Mađarska polaže teritorijalno pravo, može biti shvaćeno kao priprema za neka buduća vremena kad će Mađarska procijeniti da je takve ambicije moguće realizirati”, zaključuje Kovačević.

Politički analitičar Davor Gjenero, pak, navodi da je Trianonski ugovor teška trauma mađarske države, no da Mađarska, za razliku od nekih balkanskih velikodržavnih projekata, nikad nakon raspada komunizma nije zagovarala obnovu predtrianonske Mađarske oružanim sredstvima, nego je taj njihov projekt funkcionirao unutar europskih načela. 

“Europska unija je okvir koji je omogućio da se svi ti prostori nađu u istoj državi. Mađarska je vodila vrlo sofisticiranu politiku prema Mađarima izvan mađarskih granica. Prije pristupanja EU-u davala im je sva prava osim državljanstva – cilj im je bio da se oni školuju u Mađarskoj, uspostavljaju čvrste veze s matičnom državom, da ih matična država i socijalno podupire, ali da ostaju u zemljama u kojima žive, čuvaju tradicionalnu naseljenost i postepeno preuzimaju poduzetničke funkcije, pozicije u lokalnoj samoupravi, školskom sustavu, kulturi i da na taj način postaju lokalnom socijalnom elitom”, navodi Gjenero.

Klasić: Brine me Orbanov odnos prema budućnosti, ne prošlosti

Povjesničar Hrvoje Klasić kaže da su raspadom Austro-Ugarske neke države nestale, neke nastale i stvorene su granice koje su se i kasnije mijenjale, ali to je, kaže, gotova stvar.

“Najsmješnije mi je kada se okupljaju nacionalisti ili ljudi koji imaju nekakve slične poglede ne samo s obzirom na nekakav suverenizam, nego je to odnos i prema nacionalnim manjinama, prema svim ostalim manjinama, ljudskim pravima i tako i dalje i svi se oni nekako nađu na istoj ‘valnoj duljini’, ali kad malo bolje pogledate nacionaliste u Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj ili Srbiji, upravo su oni bili ti koji su prekrajali te granice”.

Hrvatski i srpski nacionalisti, primjerice, pronađu uvijek zajedničku temu na borbi protiv komunizma, no kad dođe pitanje granica, kaže, savezništvo pada u vodu.

“Tako da i po ovom pitanju ne mogu zamisliti da neki mađarski nacionalisti surađuju s hrvatskima i slovačkima kada su upravo to zemlje nauštrb kojih ili zbog kojih je Mađarska ostala ostala bez određenih teritorija”.

Ne smatra da Orban ima ozbiljne namjere širenja teritorija već da se radi o tipičnom populizmu, korištenju nekih pojmova i matrica za koje zna da nailaze na plodno tlo kod onih kojima se obraća. Mnogo više od prekrajanja granica i odnosa prema prošlosti, kaže, brine ga Orbanov odnos prema budućnosti.

“Bojim se njegove rečenice koju je rekao prije nekoliko godina, da su početkom 90-ih oni u Mađarskoj sanjali da je Europa njihova budućnost, a da su sada shvatili da je Mađarska budućnost Europe”.

Tek nakon što je Mađarska, ali i Slovačka i Rumunjska, gdje su najveće mađarske zajednice, postala dijelom EU-a i kad je stabilizirala te svoje zajednice, otvorila je prostor za dobivanje državljanstva.

‘Evropski, ne nacionalistički put’

“Nestankom granica zapravo je nestalo razgraničenje zacrtano Trianonskim mirom, u Slovačkoj i u Rumunjskoj u kontaktnim prostorima Mađari obnašaju lokalnu vlast, razvijaju prekograničnu suradnju i stvorena je klima kao da granice nema. To je europski, a ne nacionalistički put prevladavanja Trianonske traume”.

Mađarska se, navodi, intenzivno bavi i svojom zajednicom u Sloveniji, Hrvatskoj te najviše u Vojvodini, gdje pruža snažnu potporu i povlači ekonomske poteze koji jačaju njezinu manjinu.

Razvijen je, navodi, model kreditiranja poduzetničkih poduhvata pripadnika manjinske zajednice te vodi uspješnu politiku osnaženja manjine koja je u Vojvodini, kako kaže, socijalna elita, informirana o političkim procesima i sposobna provesti poduzetničke projekte.

Slične projekte, navodi, Mađarska provodi i u Hrvatskoj i u Sloveniji, ali u manjem opsegu.

Istovremeno, u Hrvatskoj se, kaže, Orbanu previše olako pripisuje protueuropska uloga – Orbanova politika je, smatra, racionalna i vrlo je svjestan da unutar EU-a ostvaruje ekonomske i političke dobrobiti koje inače ne bi mogao.

“Nema govora o tome da bi Fidesz ili netko od njegovih partnera zagovarao neki projekt ‘Huexita’, niti da bi Mađarska dovodila u pitanje Ugovor o EU. Istina, Mađarske vlasti nisu naklonjene konceptu ‘više Europe’, a nisu naklonjene niti stvaranju “europske superdržave”. Njihov stav je da EU nema izvornih nadležnosti, nego da obavlja ono što zemlje članice prenesu na naddržavnu razinu, zato što je te poslove efikasnije provesti na razini EU-a”.

Priča koja se javila samo jednom

Mađarska je, navodi Gjenero, u velikoj mjeri oblikovala i model suradnje Višegradske skupine i kad je nastala i posebno dajući joj novi smisao nakon što su sve četiri države inicijative pristupile EU-u. To je, navodi, relevantna grupa unutar EU-a s jednako glasova u Europskom vijeću kao Njemačka i Francuska zajedno, koja uvijek usuglašava stavove prije sjednica Vijeća EU-a, a Hrvatska je, kaže, propustila priliku pridružiti joj se.

“Ne bi bilo racionalno pretjerano se vezati uz V4, ali bilateralna suradnja s državama ovog prostora izrazito je važna, a trenutne administracije nisu vječne”.

S druge strane, priča o “mađarskoj Europi”, kaže, pojavila se samo jednom i nije se radilo o nečem ozbiljnom.

“Nema govora o takvoj regionalnoj suradnji i istina je što kaže hrvatski MVEP – ostaje bilateralna suradnja i suradnja unutar institucija EU-a”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Na karti, koju je na Twitteru objavio ured za međunarodnu komunikaciju mađarske Vlade, nalazi se i slovensko Prekomurje, koje je nekada pripadalo ugarskom dijelu Austro-Ugarske monarhije.

07 Jun 2019
Više iz rubrike TEME
POPULARNO