Kašnjenja na Koridoru 5C odnose milione iz budžeta

Ekstremno produžavanje rokova gradnje pojedinih dionica na autoputu za sobom donosi i dodatna finansijska sredstva iz javnog budžeta, pokazala je analiza trenutnog stanja na Koridoru 5c koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu, u koju je Al Jazeera imala uvid.

Primjerice, najmanje 80 miliona eura više od prvobitnog plana mogla bi koštati zaobilaznica oko Zenice, jedne od najzahtjevnijih dionica na cijelom Koridoru, nakon što zaobilaznica nije puštena u promet krajem 2018. godine, kako je najavljivano.

U Autocestama Federacije BiH Al Jazeeri su potvrdili autentičnost analize stanja Koridora 5c, prezentirana prvi put krajem prošle godine.

Premda je izgradnja zeničke zaobilaznice usporena zbog snažnih klizišta koja su pogodila taj dio trase autoputa, iziskujući dodatna finansiranja za saniranje terena prije nego se nastavio sa gradnjom autoputa, za sada ne postoji potvrda da je Vlada pokrenula istragu o utvrđivanju potencijalne odgovornosti ljudskog faktora.

Koridor mijenja jugoistok Evrope

Dug oko 700 kilometara, kreće iz Budimpešte u Mađarskoj, prolazi preko Hrvatske, zatim presijeca Bosnu i Hercegovinu, te ponovo izlazi naj jug Hrvatske u Pločama, gdje je smještena i istoimena luka, Koridor 5c dio je panevropske mreže autoputova koji je zamišljen kao najbrži i najkraći način da se poveže sjever Evrope sa njenim jugom.

Izgradnjom tog koridora očekuje se promjena kompletne saobraćajne politike na jugoistoku Evrope. Mađari ili Poljaci zahvaljujući Koridoru 5c do Jadrana više neće morati prolaziti kroz cijelu unutrašnjost Hrvatske, već će put skratiti autoputem kroz Bosnu i Hercegovinu. 

Bosni i Hercegovini Koridor 5c pak donosi nove ekonomske benefite i poticaj za ekonomiju koja je među slabijim u Evropi.  

Dio koridora koji prolazi kroz Mađarsku i Hrvatsku je završen, dok kroz Bosnu i Hercegovinu, kroz koju prolazi oko 300 kilometara ili približno polovina cijelog Koridora 5c, izgrađeno je tek nešto više od 100 kilometara, prema podacima Autoceste Federacije BiH. Izgrađeni dio Koridora u BiH za sada povezuje dio od Zenice do mjesta Tarčin kod Sarajeva u centralnoj Bosni, odakle dalje treba nastaviti svoj pravac prema Mostaru i dalje prema Jadranskom moru. Potrebno je spojiti i dio od Zenice prema Svilaju na sjeveru zemlje, odnosno na granici sa Hrvatskom.

Gradnja Koridora 5c kroz BiH ide dosta sporo od samog početka.

Politika i interesi

Prvi kilometri Koridora u BiH izgrađeni su prije 18 godina, na 11,5 kilometara dugoj dionici od Jošanice do Podlugova u blizini Sarajeva, puštena u promet u septembru 2002. Gradnja najvećeg infrastrukturnog projekta u zemlji nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini, najavljivana pompozno, kao pokretač cijele privrede, dvije decenije kasnije još uvijek ispunjava tek manji dio obećanja i očekivanja. Radovi na Koridoru opterećeni su sporim odabirom izvođača, čestim političkim blokadama, iznenadnim i neplaniranim tehničkim preprekama. U posljednjih nekoliko godina, otkako je zemlju pogodio odliv stanovništva usljed teške političke krize, domaće građevinske kompanije koje rade na Koridoru 5c suočavaju se i sa problemom manjka radne snage.

Gradnja Koridora 5c kroz BiH finansirana je iz kreditnih sredstava, među kojima su Evropska investiciona banka i Evropska banke za obnovu i razvoj najveći kreditori. U decembru 2017. godine državni Parlament Bosne i Hercegovine usvoji je i poskupljenje goriva od 0,15 KM po litru, kako bi osigurali nastavak gradnje Koridora.

Neka kašnjenja na Koridoru 5c kroz Bosnu i Hercegovinu mogla su se izbjeći, poput kašnjenja u izgradnji zeničke zaobilaznice, ali su propusti pravljeni još prilikom ispitivanja terena kojim autoput prolazi, potvrdio je za Al Jazeeru direktora Autocesta FBiH Adnan Terzić.

“Često se odgovornost traži od Autocesta, iako smo mi samo izvršioci onoga što je ranije određeno na nivou vlada i lokalnih zajednica, poput odabira same trase Koridora 5c na što Autoceste nisu imale utjecaj”, kaže Terzić.

Projekte za gradnju dionica na Koridoru Autoceste sve donedavno su dobivale od državnog Ministarstva prometa i komunikacija, ili kao donaciju Evropske komisije. Više puta je potvrđeno da ti projekti nisu postavljeni na adekvatnu geološku osnovu, što je stvaralo probleme i usporavalo gradnju, kaže Terzić.  

„Zaobilaznica Zenica je praktičan primjer projekta koji je postavljen na krivim osnovama, a koji je Autocestama samo delegiran”, rekao je Terzić, nekadašnji državni premijer Bosne i Hercegovine koji je na poziciju direktora Autocesta imenovan krajem 2016. godine

Povoljni uslovi za gradnju u BiH

Profesor Građevinskog fakulteta u Sarajevu Mehmed Bublin vjeruje da se Koridor 5c kroz Bosnu i Hercegovini mogao i morao napraviti mnogo brže. Za njega loši geološki uslovi ne mogu biti izgovor za sporu gradnju, u vremenu kada nauka vrlo brzo može dati odgovor i za najzahtjevnije izazove.

„Ako se proveli detaljna istraživanja [geološka istraživanja], ako ste proveli adekvatno projektovanje, tražili alternativa najbolja rješenja, tokom realizacije projekta možete imati odstupanja najviše do deset posto “, kaže Bublin za Al Jazeeru.

„Sada će dići paniku oko tunela Prenj [tunel koji treba da se gradi kao nastavak Koridora prema Mostaru]. Taj tunel je dug možda oko osam kilometara. Ali, po Evropi se grade tuneli koji su dugi 15 ili 20 kilometara“, kaže Bublin. „Tuneli se grade i ispod gradova, gdje je živi pijesak, kada stručnjaci zamrzavaju tlo pa onda vrše bušenje. Postoje tuneli koji se grade i ispod mora. Tunel je izgrađen i ispod velikog kanala La Manche.”

“Dakle, kada uzmemo u obzir sve to [međunarodna iskustva], vidimo da mi [u Bosni i Hercegovini] imamo relativno normalne uslove za gradnju Koridora 5c“, kaže Bublin.

Kako bi pokušali ubrzati gradnju preostalih dionica međunarodnog autoputa koji prolazi kroz BiH, Adnan Terzić kaže da su Autoceste sada na sebe preuzele odgovornost izrade projekata i nadziranja gradnje Koridora 5c.

Državni ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda i direktor Evropske investicijske banke za Sloveniju, Hrvatsku i zapadni Balkan Mateo Rivellini potpisali su prije nekoliko dana u Sarajevu novi ugovor za finansiranje dvije dionice autoceste na Koridoru 5C vrijedan 140 miliona eura.

Rivellini je rekao da je EIB do sada dao doprinos izgradnji 82 km autoceste kroz BiH, kroz zajmove i grantove koji su premašili 2,7 milijardi eura.

Izvor: Al Jazeera