Može li studija o zagađenju zaustaviti visokogradnju u Sarajevu?

Zbog zagađenosti zraka u bosanskohercegovačkom Kantonu Sarajevo, u studiji objavljenoj ove sedmice, preporučuje se zabrana gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara od rijeke Miljacke i ruba glavne saobraćajnice koja se proteže od Marijin Dvora do Stupske petlje, te ograničenja izgradnje do visine od 20 metara u širem području navedenih područja glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Vlada Kantona Sarajevo usvojila je “Studiju o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada”, koju je izradila poznata kompanija Atkins iz grupacije SNC Lavlin, a u okviru pripreme Zelenog akcionog plana za Kanton Sarajevo. Atkins je britanska multinacionalna firma koja se bavi inžinjerstvom, planiranjem, dizajnom, arhitekturom i projekt menadžmentom još od 1938. godine.

Kako se navodi, studija je pripremljena u okviru projekta Zeleni akcioni plan Kantona Sarajevo i za najvažnije ciljeve navodi provođenje analize mogućeg uticaja na protok i kvalitetu zraka u sarajevskoj kotlini formiranjem novih ventilacionih koridora za vjetar, te identifikacija područja/koridora na kojima bi trebalo ograničiti gradnju visokih zgrada kako bi se poboljšali protok i kvalitet zraka u cijeloj kotlini.

“U studiji su identificirana dva glavna ventilaciona koridora koja su nazvana prema njihovim topografskim svojstvima: Miljacka i ‘Glavna cesta’. Oba su orijentirana u pravcu istok-zapad. Zračni koridor Miljacka određen je riječnim tokom rijeke Miljacke. Proteže se iz pravca istoka sa mjesta na kojem rijeka Miljacka ulazi u grad (na Bentbaši) do zapadnog dijela grada gdje formira meandar (na lokaciji Halilovići”, navodi se u studiji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Koridor ‘Glavna cesta’ formiran je duž glavne saobraćajnice koja povezuje istočne i zapadne dijelove grada. Koridor se prostire od Marijin Dvora na istoku do lokacije Stupska petlja na Zapadu… Pored ova dva glavna koridora identificirano je nekoliko dodatnih zračnih koridora na lokalnom nivou”.

Preporučene mjere

Zaključak studije je da “prisustvo visokih zgrada u blizini koridora umanjuje propusnost vjetra, što opet umanjuje dotok svježeg zraka u koridore”, te da “pored toga, recirkulacijske zone u pozadini zgrada usporavaju strujanje zraka ukoliko pozadina zgrada zadire u koridore”.

Preporučuju se slijedeće mjere u ovoj studiji:

• Sprečavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara od obale rijeke Miljacke i ruba glavne saobraćajnice s obje strane koridora.
• Ograničavanje visine zgrada na 20 metara (prizemlje + šest spratova) u zoni od 200 metara s obje strane glavnih ventilacionih koridora.
• Maksimalni koeficijent izgrađenosti manji ili jednak 1
• Primjena tehničkih smjernica za prostorno planiranje i projektovanje objekata s ciljem poboljšanja strujanja zraka.
• Sprečavanje izgradnje duž koridora Alipašina ulica – Skenderija u zoni od 20 metara na desnoj strani ceste. Sprečavanje gradnje na površinama parka na lijevoj strani ceste.
• Sprečavanje gradnje novih zgrada u zoni od 20 metara s obje strane Južnog koridora (Grbavica op.a.)
• Sprečavanje gradnje novih zgrada na površini od 30 metara s obje strane ventilacionih koridora Alipašino polje 1 i Alipašino polje 2.

Izvori zagađenja

U studiji se navodi kako se Kanton Sarajevo suočava sa problemom visoke zagađenosti zraka tokom zimskih mjeseci kad analiza trendova bilježi dnevna prekoračenja graničnih vrijednosti zagađujućih tvari.

“Izvori emisija u Kantonu Sarajevo koji najviše utiču na kvalitet zraka su stambeni i saobraćajni sektori. Samo 34 posto stambenog sektora u Kantonu Sarajevo je priključeno na sistem daljinskog grijanja (sa prirodnim gasom kao primarnim energentom) dok preostali odio stambenih objekata ima centralne kotlovnice koje koriste različite primarne izvore energenata kao što su prirodni gas, električna energija, tečna i čvrsta goriva, kao i individualna ložišta na gas, ugalj, drvo za loženje ili pelet, uključujući i ložišta na električnu energiju”, piše dalje u ovom dokumentu, te se podsjeća kako naselja na padinskim dijelovima nisu priključena na mrežu daljinskog i “jedan su od najvećih izvora zagađenja zraka”.

“Pored toga, Kanton Sarajevo leži u kotlini okruženoj planinama zbog čega je i izložen dodatnom negativnom uticaju na kvalitet zraka uslijed pojava guste magle koja prelazi u smog kada se pomiješa sa zagađujućim tvarima na višim nivoima”.

U dijelu studije koji se odnosi na historijat urbanističkog planiranja u ovom bh. kantonu navodi se kako je urbanističkim planom u urbanom dijelu Sarajeva propisana maksimalna spratnost od četiri etaže i procent izgrađenosti od 26 posto (proporcija površine objekta u odnosu na površinu parcele).

“Generalnim urbanističkim planom uvedeno je načelo povećanja otvorenog prostora između stambenih zgrada ukoliko je broj spratova veći od prosječna četiri sprata”.

Novi planovi

Studija pokazuje kako su “koeficijenti izgrađenosti u područjima urbanog dijela Sarajeva u određenim zonama porasli preko propisanih granica”, te je zato važno da se “ovi problemi riješe u najkraćem mogućem roku”.

Izrazito nepovoljne karakteristike

Muhamed Hadžiabdić, koji je radio na navedenoj studiji, za Al Jazeeru kaže kako mu nije poznato da je prilikom usvajanja novih planova razvoja razmatran uticaj novih objekata na provjetrenost i vanjsku ventilaciju.

„Neki od novih objekata imaju izrazito nepovoljan položaj, spratnost i oblik po pitanju uticaja na provjetravanje a time i na kvalitet zraka. Za gradove poput Sarajeva ovaj uticaj je neophodno uzeti u obzir ako se želi poboljšati kvalitet zraka“, dodao je.

On ukazuje kako je studija utvrdila direktnu povezanost između pojedinih visokih objekata i smanjene brzine strujanja duž ventilacionih koridora, te posljedično tome i lošijeg kvaliteta zraka u gradu.

„Generalno, provjetravanje grada je sporije ili se u uslovima slabog vjetra, što je čest slučaj u Sarajevu, ne dešava nikako u pojedinim dijelovima Sarajeva ukoliko strujanje zraka nailazi na veće i više prepreke. Dalje, nepovoljna arhitektura utiče da epizode visoke koncentracije polutanata u zraku traju duže nego bi trajale da je arhitektura prilagođena meteorološkim uslovima koji vladaju u Sarajevu“, ističe naš sagovornik.

„U određenim meteorološkim uslovima pojavljuju se zone izuzetno zagađenog zraka koje su vrlo postojane čak i kada je prisutan vjetar koji čisti okolni zrak. Ove zone su uslovljene objektima na tlu i njihova identifikacija je jedino moguća kompjuterskim simulacijama.“

“Ove mjere će biti primijenjene prilikom donošenja nove prostorno-planske dokumentacije kao i za donošenje izmjena i dopuna postojeće. Prilikom izrade regulatornih planova za područja koja se nalaze unutar zone ventilacionih koridora, bit će potrebno provesti stratešku procjenu uticaja na okoliš, uključujući analizu strujanja zraka zasnovanu na numeričkim simulacijama”, piše u zaključku studije.

“Bit će izrađene klimatske mape za Kanton Sarajevo uz prikupljanje i analizu relevantnih podataka u pogledu meteorološke slike, topografije i urbanizma. Zračni ventilacioni koridori za uobičajeni pravac vjetra trebaju biti određeni urbanom klimatskom mapom, te utvrđene mjere zaštite. Bit će izrađene Tehničke smjernice o rasporedu i obliku zgrada, uključujući smjernice zasnovane na analizi CDF, a koristit će se i za ocjenu i odobravanje novih regulacionih planova”.

Planirane tri zgrade

Ove sedmice je priličnu prašinu podigla informacija kako je planirana izgradnja 22-spratne zgrade na lokaciji Marijin Dvor, kod zgrada Unitica i hotela Holiday.

Kako nam je rekao Hamdija Efendić, direktor Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, na toj lokaciji je planirana izgradnja više građevina navedene spratnosti, dodavši kako su načelnici općina i gradonačelnik pokretači procedura nakon inicijative vlasnika parcele.

“Što se tiče ove lokacije, koja se navodi kao Kvadrant A, po važećoj planskoj dokumentaciji, planirana je izgradnja tri takva objekta. To je plan koji je rađen dva puta poslije rata, od 1996. godine i radi se o građevinskim parcelama”, naveo je Efendić i dodao kako nema informacija kada bi moglo doći do izgradnje.

Na upit o studiji koja je objavljena, on je istakao kako Zavod uvijek primjenjuje sve zakonske i podzakonske akte i kako će do uvijek raditi, pa tako i kada je riječ o ovoj studiji.

“Skupština treba donijeti određene akte pošto se sama studija ne usvaja. Mora se donijeti odgovarajući zakon ili podzakon i ako to se usvoji – Zavod uvijek radi u skladu sa zakonom i uvijek to provodimo”, istakao je on.

Izdata urbanistička saglasnost

Kontaktirali smo i općinu Centar gdje se nalazi sporna lokacija. Ukazuju kako su Urbanistički plan Grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo za period 1986-2015. i Prostorni plan Kantona Sarajevo za period 2003 do 2023. godine razvojni dugoročni planski dokumenti kojim se definiraju osnovna načela planskog uređenja prostora, ciljevi prostornog uređenja kao i zaštita i namjena prostora.

“Praktično, ovim planovima su data okvirna usmjerenja prostornog razvoja kojima se između ostalog utvrđuje i obaveza izrade detaljne planske dokumentacije (regulacionih planova i urbanističkih projekata) za određene lokalitete”, navode.

“Kada je riječ o prodaji zemljišta za izgradnju stambenih, poslovnih i sličnih objekata, za bilo koju lokaciju, državne institucije, uključujući i općinu, prodaju obavezno vrše putem javnog natječaja, odnosno licitacije, osim u slučajevima kada je podnosilac zahtjeva za izgradnju objekta u skladu sa planskim dokumentima većinski vlasnik zemljišta, te ima mogućnost kupovine zemljišta neposrednom pogodbom u skladu sa članom 363 stav 3 Zakona o stvarnim pravima i člana 33 Odluke o građevinskom zemljištu Općine Centar Sarajevo radi oblikovanja građevinske parcele”.

Dodaju kako “u navedenom Urbanističkom planu Sarajeva ne postoji odredba o zabrani izgradnje viših zgrada”. I oni ukazuju kako je planirana izgradnja više zgrada na Marijin Dvoru.

“Važećim regulacionim planom iz 2007. godine planirana je izgradnja dva solitera na području Marijin Dvora, a korekcijom RP-a iz 2017. godine planirana je izgradnja i trećeg solitera na lokalitetu k.č. 364. Za ovaj treći soliter Služba za urbanizam i zaštitu okoliša izdala je urbanističku saglasnost podnosiocu zahtjeva, investitoru Palace investment, koji je većinski vlasnik predmetne parcele na kojoj je planirana izgradnja ovog objekta dimenzija 3Po+P+M+22”, objašnjavaju iz Općine Centar.

“Odobrenje za građenje se može izdati ukoliko investitor u cjelosti riješi imovinsko-pravne odnose i ispuni sve uslove (pribavi saglasnosti javnih komunalnih preduzeća i druge uslove utvrđene pravomoćnom urbanističkom saglasnosti)”.

Pitali smo ih koja su pravila u Općini Centar kada je riječ o odnosu izgradnje i zagađenosti zraka, a odgovor glasi: “Ne postoji takva vrsta dokumenta”.

Izvor: Al Jazeera