Anđelić: Činjenice koje mogu otvoriti EU prema Balkanu

Uslovljavanje vladavinom prava je dobar korak za Evropsku komisiju i neophodan za zemlje koje se žele pridružiti Evropskoj uniji. Ocijenio je to Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa s Univerziteta Regent`s u Londonu, kometarišući obnovljenu metodologiju pristupanja Evropskoj uniji, predstavljana u Briselu 5. februara prvi put otkako je proširenje EU-a zamrznuto od oktobra.

Govoreći za Al Jazeeru, Anđelić kaže da glasovi na Zapadnom Balkanu mogu biti negodujući, ali napominje da se ne smije zaboraviti činjenica da “preostale balkanske zemlje [koje nisu ušle u EU] još uvijek imaju politička vodstva koja znaju biti sklona vlasti pojedinaca a ne institucija”, a od tih problema Anđelić nije amnestirao ni Hrvatsku, koja je već postala članica EU-a.

Dok analitičari donekle sarkastično opisuju da novi plan proširenja Unije ima francuski akcent, ističući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron prije nepuna četiri mjeseca zaustavio otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom [podržan od Danske i Nizozemske u slučaju Albanije] tražeći prvo pospremanje unutar same Unije, Anđelić podsjeća da proces proširenja Unije zaista i jeste dospio u ozbiljnu krizu još 2007. godine kada se shvatilo da su Rumunija i Bugarska zapravo nedovoljno spremne za ravnopravno članstvo u EU, a hrvatski pregovori, posljednje članice primljene u Uniju, trajali su duže nego ijedne druge države.

Stara i nova metodologija

Šta se uopće nalazi u novoj metodologiji koja bi trebao trasirati put Bosnu i Hercegovini, Kosovu, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji do konačnog učlanjena u Uniju? Srbiji i Crnoj Gori Evropska komisija je novom metodologijom ostavila mogućnost izbora između nove i stare metodologije po kojoj su sa Briselom već otvorili i prošli određena poglavlja.

Lepeze zakona koje države kandidati za EU moraju kopirati iz Unije u svoje domaće zakonodavstvo do sada su bile otvarane pojedinačno, dok nova metodologiji predviđa da sva poglavlja budu podijeljena u šest klastera [oblasti]. Jedan klaster se zatvara kada sve reforme u toj oblasti budu zatvorene, naprimjer socijalna politika, zdravstvo, nauka i mediji [klaster 3] ili vanjska i sigurnosna politika [klaster 6].

Nije jasno kako bi to moglo pomoći Bosni i Hercegovini za koju je nedavno ocijenjeno da nije ispunila niti jedan od 14 prioriteta na putu eurointegracije?

Da EU novom metodologijom nije smanjila kriterije za primanje zemljama Zapadnog Balkana u svoju zajednicu može se zaključiti i iz same prezentacije metodologije, koju bi nakon što je usvojena na Kolegiju komesara Evropske unije trebala biti potvrđena još i od članica Unije i to prije majskog Samita EU-a i Zapadnog Balkana u Zagrebu.

Evropski komesar za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, tokom predstavljanja nove metodologije u srijedu govorio je standardno optimistično o opredijeljenosti Unije za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana, ali je jasno dao do znanja zadržavanje oštrih kriterija prilikom prijema, napominjući kako obnovljena metodologija pristupanja Evropskoj uniji predviđa da čak ako se pregovori o nekom poglavlju i završe, moguće ih je ponoviti ili vratiti u proces ukoliko se situacija u zemlji kandidatu pogorša.

Konačno, države članice Unije još uvijek mogu odbaciti metodologiju kao slabu, i ne dozvoliti da ona uopće i bude ponuđena kao novi put za Zapadni Balkan prema EU.

Uloga Francuske

Profesor Anđelić proces blokade vidi i kroz jedan drugi mehanizam, za koji kaže da se zanemaruje prilikom tumačenja nove metodologije proširenja EU-a, a koji može pokrenuti bilo koja od 27 zemlja EU, čak i nakon što pregovori budu uspješno okončani.

 “Francuska je korigovala svoj ustav i svako novo proširenje EU-a mora biti odobreno na nacionalnom referendum. Ostale zemlje imaju svoja pravila ratifikacije, da li u parlamentu ili na referendumu, i lako je moguće da zemlje-kandidati čak i po završetku uspješnih pregovora budu odbijene voljom naroda u samo jednoj od 27 zemalja”, kaže on.

Čak ako je i povukao nepopularan potez na Balkanu, zbog čega je bio kritikovan ne samo od zemalja Zapadnog Balkana, već i nekih članica Unije, Anđelić smatra da je Macron u Francuskoj potencijalno osnažio svoju poziciju, a time inicirao i val promjena u procesu proširenja u Evropskoj uniji.

“Jedina, istinski snažna činjenica koja može otvoriti EU prema Balkanu je snažno prisustvo Rusije, Turske, Kine, Irana, Saudijske Arabije i ostalih zemalja Zaljeva na Zapadnom Balkanu”, kaže Anđelić.

 “To EU već nastoji ograničiti i pitanje ostaje da li je oportunije za EU uključiti Zapadni Balkan u Uniju ili ga držati na distanci uz mogućnost da se lokalne zemlje možda čvršće povežu sa nekom od regionalnih ili globalnih sila van Evrope”.

“Geopolitika se vratila na Zapadni Balkan ali i u Evropsku uniju”, kaže Anđelić.

Izvor: Al Jazeera