Turska, Rusija i Iran: Je li nastupio trenutak sukobljavanja interesa?

Piše: Zaher Albaik

Povećava se rizik od izravnog vojnog sukoba između turske vojske i snaga sirijskog režima na sjeveru Sirije, gdje su raspoređene turske snage, nakon što su snage sirijskog režima granatirale područja u Idlibu u ponedjeljak, prilikom čega su stradali i turski vojnici. Pored toga, više puta su granatirane i turske osmatračnice raspoređene u Idlibu i njegovoj okolini na osnovu političkih i vojnih dogovora postignutih s Rusijom.

Situacija postaje sve ozbiljnija zbog eskalacije tursko-rusko neslaganja oko prirode vojnog rješenja u Idlibu i budućnosti političkog rješenja širom Sirije. Također, Turska je čvrsto uvjerena u to da se režim ne bi usudio poduzeti bilo kakav vojni korak protiv turskih snaga bez ruskog pokrića ili tolerancije.

Tursko ministarstvo odbrane saopćilo je da je u bombardiranju Assadovih snaga ubijeno pet i ranjeno devet turskih vojnika. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je vojska njegove zemlje uzvratila na napad, ističući da je odlučan nastaviti svoje vojne operacije u Siriji, te da će oni koji su pokrenuli ovaj napad platiti cijenu.

Opasan zaokret

Turska vojska je raspoređena u 12 posmatračkih punktova u Idlibu i njegovoj okolini u selima Latakije, Hame i Halepa, u skladu sa sporazumom o deeskalaciji s Rusijom i Iranom te sporazumima iz Astane i Sočija. Turske trupe su raspoređene i na područjima zauzetim nakon operacija Štit Eufrata, Grana masline i Izvor mira.

Turski posmatrači dešavanja ovakav razvoj događaja vide kao opasan zaokret u pravilima konfrontacije između moćnih vojnih aktera u kompleksnom području sjeverne Sirije. Smatraju da se time otvaraju vrata za stvarnu mogućnost pretvaranja ovog pitanja u izravan i veliki sukob između Turske i sirijskog režima u svjetlu eskalacije napetosti i složenosti političkih i vojnih jednadžbi.

U tom kontekstu, Can Acun, istraživač Odjela za vanjsku politiku Instituta Seta, koji je blizak vladi u Ankari, vjeruje da su snage sirijskog režima, uz rusko-iransku podršku, pokrenule prethodne vojne napade na Idlib s ciljem da ga okupiraju. U očitom kršenju sporazuma iz Astane, u protekla tri mjeseca iz Idliba je raseljeno 700 hiljada Sirijaca. Vatra nije otvarana samo na vojne ciljeve, već su na meti bili i civili, kazao je Acun.

“Radi svoje nacionalne sigurnosti i rješavanja humanitarnih kriza u regiji te kako bi pružila priliku da se nastavi proces postizanja političkog rješenja, Turska je snažno odgovorila na napad Assadovih snaga na njene trupe”, rekao je Acun za Al Jazeeru.

Naglasio je da će Ankara pružiti vojnu podršku sirijskoj opoziciji s ciljem uspostavljanja jačih vojnih utvrđenja u Idlibu te kako bi se smanjio jaz između dvije strane puta Sarab-Jericho.

Acun odbacuje mogućnost da je sirijski režim napao na turski vojni punkt uz pomoć Rusije. U svakom slučaju, uslijedio je snažan turski odgovor kako bi se poslala jaka poruka svim akterima u regiji.

Turska, Rusija i Iran ne žele nikakvu eskalaciju između njih, ali je Ankara odlučna preduzeti dodatne vojne mjere u Idlibu zbog njegovog strateškog značaja, istaknuo je. Turska može ugroziti ruske interese u Siriji ako se za tim ukaže potreba, kazao je Acun.

Sporazum iz Sočija

Sa druge strane, Bedir Mulla Rashid, kurdski istraživač u Centru Omran za strateške studije u Istanbulu, rekao je da se odnos između aktera prisutnih u Idlibu oslanjao na Sporazum iz Sočija iz 2018. godine koji je postignut između Turske i Rusije. Uprkos ruskim operacijama, koje se nisu zaustavile od potpisivanja sporazuma, dvije strane su pokušale ostati pod kišobranom sporazuma kada je u pitanju reguliranje njihovih odnosa na terenu.

“Turska i Rusija su svjesne opasnosti od uplitanja u snažniji posrednički rat ili izravne sukobe, bilo zbog njihovih međusobnih interesa izvan Sirije ili unutar same sirijske teritorije”, rekao je Mulla Rashid za Al Jazeeru.

Pojasnio je da su dvije strane također svjesne šta bi se dogodilo da bilo koja od njih odustane od svojih obaveza kao strana koja je garant pregovaračkog procesa. Rusija je svjesna da su sirijske frakcije stavljene pod kontrolu na područjima operacije Štit Eufrata i na zapadu Halepa kao rezultat dogovora s Turskom, te da će se situacija u Siriji pogoršati kada je u pitanju repozicioniranje ovih snaga u slučaju da Turska prestane igrati ulogu garanta. 

Također, smatra da je Ankara svjesna razmjera brutalnosti vojne mašinerije sirijskog režima i Rusije, što će, u slučaju da se ne zaustavi samo na konstantnim napadima, dovesti do humanitarne i sigurnosne krize u regiji. Prema tome, dvije strane će kratkom roku pokušati ući u novi pregovarački proces pod novim uvjetima.

Mulla Rashid dodaje da je ”stvarnost teško zamisliva u slučaju da se poremete međusobni interesi među akterima prisutnim na zapadu Sirije. Od 2016. godine, otkad traju pokušaji da se tursko-ruski odnosi vrate u prvobitno stanje, dvije strane su sklopile sporazume i pokrenule ogromne projekte koji su premašili sirijske, pa čak i regionalne granice, što smo vidjeli u rusko-turskom pokušaju da se pronađe rješenje za libijski problem.” 

Istaknuo je kako Iran pokušava iskoristiti stvarnost koju iscrtavaju ruske zračne snage i vojska režima, bez izravnog iranskog pritiska na tursku stranu. Turska je Iranu prijeko potrebna u svjetlu zagušujuće američke blokade Teherana i napetosti u lokalnim zajednicama u zemljama regije zbog straha od iranske ekspanzije i dominacije na terenu, ali i kontrole nad centrima donošenja odluka u njihovim zemljama.

Pregovori u Astani

Taha Odehoglu, politički analitičar iz Turske, smatra da su trenutna vojna dešavanja na sirijskoj sceni odraz velike napetosti u odnosu između Moskve i Ankare. Trenutna dešavanja između dvije zemlje u regiji neka su vrsta “tursko-ruskog pregovaranja na terenu” čime bi Ankara imala bolje adute u bilo kojim predstojećim pregovorima.

Odehoglu je za Al Jazeeru istaknuo da će posljednji turski potezi u zoni deeskalacije u Idlibu i uspostavljanje vojnih punktova na njenim rubovima s kojih će pratiti situaciju na jugu, sjeveru i istoku, kako se navodi u saopćenju turskog ministarstva vanjskih poslova, zapravo je provedba onoga što je predsjednik Erdogan prije nekoliko dana rekao o turskim koracima na terenu koji će se poduzimati uporedo s političkim potezima, naročito u svjetlu neuspjeha Moskve da odgovori na zahtjeve Ankare i na konstantna kršenja sporazuma.

Kazao je da je situacija u regiji (Idlib i periferija Halepa) došla u tešku fazu između ruske i turske strane, jer su dešavanja na terenu u proteklim danima pokazala da postoji sukob između rusko-turskih interesa u Siriji, kao i neslaganje vezano za formu uređenja te regije i njene budućnosti.

Odehoglu je istaknuo da se regija nalazi na pragu uspostave novog okvira za tok pregovora u Astani između Ankare i Moskve kroz iscrtavanje novih linija kontakta, te pokretanje nove etape. Među njenim glavnim karakteristikama je ta da Turska mijenja pravila sukoba te da neće tolerirati bilo kakve pokušaje sirijskog režima, pa čak i Rusije, da potkopa tursku ulogu na sjeverozapadu Sirije.

Izvor: Al Jazeera