Ljudi odoše, Hrvatska sve praznija

Godinama unazad, pa i desetljećima, demografi upozoravaju na “umiranje” Hrvatske, ali na sva ta njihova upozorenja i crne prognoze vlasti svih tih godina nisu reagirali na pravi način. Rezultat svega toga je demografski slom, koji se vidi na svakom koraku u Hrvatskoj, s tim da su neki krajevi, poput Slavonije, dalmatinske Zagore, Banovine, Korduna i sličnih, posebno ugroženi. Brojna sela su tijekom proteklih godina ostala prazna, a sada se taj demografski slom jako dobro vidi i u gradovima širom Hrvatske. Primjeri “umiranja” gradova vide se u Vukovaru, Vinkovcima, Županji, Iloku, Slavonskom Brodu, Đakovu, Našicama…

“Kada se govori o demografskom slomu, slobodno možemo reći kako je ugrožena cijela Hrvatska, bez obzira na stupanj razvijenosti. Negdje se to samo malo više ili manje vidi, poput, primjerice, Slavonije, ali s odumiranjem sela i gradova svi se suočavamo i taj problem pogađa sve”, kaže poznati hrvatski demograf Stjepan Šterc.

Koliko je taj problem postao veliki najbolje se vidi kroz brojke, koje plastično prikazuju stanje stvari na terenu.

Gradovi prepolovljeni, sela prazna

Tako je Vukovar 1991. godine, zajedno s prigradskim naseljima, imao oko 45.000 stanovnika. Danas se procjenjuje kako nema više od 20.000 stanovnika. Vidi se sve to i po praznim ulicama, gdje je sve manje ljudi koji šetaju, druže se, razgledaju… U rodilištu Opće županijske bolnice Vukovar već godinama se rađa do 400 beba, u odnosu na prijeratnih 1.200 i više.

Vrtići i škole su poluprazni. tako da je postalo uobičajeno da školski razredi broje po 15-ak učenika. što je nekada bilo nezamislivo. Prije rata Osnovna škola “Blago Zadro” u Vukovaru brojala je oko 950 učenika, koji su bili podijeljeni u osam razreda po četiri odjeljenja od po 30-ak učenika. Danas ista ta škola ima 200-ak učenika. Isti je slučaj i po ostalim školama u Vukovaru i okolici.

Ništa bolja situacija nije niti u najvećem slavonskom gradu Osijeku. Prema službenim podacima, Osijek je 1991. godine imao 104.762 stanovnika, da bi popis stanovništva iz 2011. godine pokazao da slavonska prijestolnica ima nešto preko 84.000 stanovnika. Procjenjuje se kako će Osijek na popisu stanovništva 2021. godina imati oko 70.000 stanovnika.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Na svakome koraku u gradu primijeti se manji broj stanovnika. Jednostavno, nema tolikog broja ljudi kao nekada. Još nas koliko-toliko vadi činjenica što smo studentski grad, pa se sve to ne primijeti možda baš toliko na ulicama. Centar grada je mrtav, a koliko je manje ljudi u gradu najbolje se vidi kada nema studenata. Tada su ulice dodatno praznije, a kafići nemaju od čega živjeti. Drugim riječima, Osijek polako ali sigurno umire te se svi trebamo zapitati što će biti za nekih 10-20 godina”, kaže urednik Osječke televizije Tihomir Novak.

Pojašnjavajući svoje riječi, kaže kako je prije 15-ak godina u hrvatskim školama bilo 577.613 učenika, da bi ta brojka na početku ove školske godine pala na 464.801 učenika. U isto vrijeme su slavonske škole izgubile 30 posto učenika, pri čemu je nakritičnije u Osječko-baranjskoj županij,e gdje je od 2005. godine do danas manje oko 10.000 učenika. Po riječima Novaka, u selima u Baranji nestali su cijeli razredi, dok su se u samome Osijeku oni tijekom godina prepolovili.

“Kada je od prijatelja kćerka upisana u prvi razred osnovne škole, on je brojao 30 učenika. Danas je ona šesti razred osnovne škole, a sada taj isti razred broji 15 učenika. Ostali su se odselili. Takvih je niz primjera širom grada”, ističe Novak.

Ništa bolje nije niti kada je riječ o studentima. Još 2015. godine u Osijeku je bilo oko 20.000 studenata, da bi 2019. godine broj studenata pao na oko 16.000.

“Povećava se broj studija, ali studenata sve manje, jer je manje i učenika. Fakultet agrobiotehničkih znanosti je najgore prošao 2018. godine, kada je od 444 slobodnih mjesta upisano tek 196 studenata (44 posto manje od plana). Godine 2019. prvi puta ostalo je slobodnih mjesta gotovo na svim fakultetima u Osijeku nakon prvog kruga upisa”, pojašnjava Novak.

Ugrožena je cijela zemlja

Po riječima demografa Šterca, slične brojke se mogu pronaći u gotovo svim hrvatskim gradovima, koje sve zajedno povezuje pojam demografskog sloma, odnosno stanja kada niti jedan demografski parametar nije pozitivan. Sve to doprinijelo je da danas Hrvatska, kako procjenjuje Šterc, ima oko 3,9 milijuna stanovnika.

“Kada se govori o razlozima demografskog sloma, njih je više. Tu je, svakako, rat, ratna stradanja, migracije, a svoj danak je uzelo i članstvo u Europskoj uniji. Međutim, osnovni razlog treba tražiti u tome što vlasti nikada nisu ništa konkretno poduzele i napravile kako bi se neke stvari pokrenule na bolje. Danas slobodno možemo reći kako će narednih godina biti i gore, jer otišla je mladost, manje je djece koja se rađaju, proračuni će biti manji, neće biti radne snage, pa samim tim niti investicija. Uz sve to, i oni koji ostaju su sve stariji i od njih se ne može očekivati stvaranje nekakve nove vrijednosti, tako da sve to zajedno ne daje niti malo nekakvu svijetlu sliku u budućnosti”, pojašnjava Šterc.

Dodaje kako se ranijih godina taj demografski slom manje osjećao u gradovima, jer su se oni “punili” iz okolnih sela. Međutim, sela su u međuvremenu ispražnjena, tako da se sada i gradovi ubrzano prazne. I on iznosi niz podataka koji govore o problemu svih problema kada je riječ o Hrvatskoj. Prema njegovim riječima, na fakultetima širom Hrvatske ostalo je oko 11.000 praznih mjesta, jer studenata nema. Isto tako, godišnje oko 16.000 više ljudi umire nego što se rađa. Samo prošle godine, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je iselilo oko 40.000 ljudi, iako je ta brojka vjerojatno veća, jer se mnogi prilikom iseljavanja ne odjavljuju u policiji.

“Ušli smo u jedan začarani krug, iz koga je jako teško izaći. Hrvatske vlade do sada nisu poduzeli niti jedan konkretan korak kada je riječ o mjerama koje bi popravile tu sliku, a i da naprave rezultati se ne mogu očekivati odmah, nego će trebati godine. Govori se o pozivu iseljenicima da se vrate, a nisu im pružene neke povlastice koje bi ih ‘natjerale’ da se vrate. Jedinice lokalne samouprave nešto pokušavaju kroz razne mjere, ali sve je to kap u moru ovoga velikog problema. Rezultati se mogu očekivati tek kada se nešto napravi sa nacionalne razine, ali za sada te mjere osobno ne vidim”, istakao je Šterc.

Večlika cijena demografskog sloma

Slično razmišlja i vukovarski demograf Dražen Živić, koji je i ravnatelj područnog centra Vukovar Instituta “Ivo Pilar”. Prema njegovim riječima, ugrožena je cijela Hrvatska, ali je Slavonija, odnosno njenih pet županija, posebno na udaru, gdje se taj demografski slom najbolje vidi na terenu.

“Vidi se to u gotovo svim gradovima, dok su brojna sela već ispražnjena. Ostali su vrlo često samo oni najstariji, koji žele umrijetu tu gdje su proveli život. U najtežoj situaciji su one sredine koje imaju malu demografsku masu, jer se tamo vrlo brzo osjeti odlazak i maloga broja ljudi. Naselja s većom demografskom masom, također, ‘nestaju’, ali se to u njima manje i sporije osjeti, jer ona ipak imaju određenu snagu. Međutim, svi smo u depopulaciji”, kaže Živić.

Dodaje kako nisu samo slavonski gradovi ugroženi, nego se negativna demografska slika bilježi i u Rijeci, pa i u Zagrebu, kao i najrazvijenim dijelovima države, što, također, dovoljno govori o demografskoj slici Hrvatske u cijelosti.

“U Hrvatskoj se već sada osjeti taj nedostatak radne snage, jer je postalo nemoguće pronaći radnike za neka radna mjesta. Svi svjedočimo koliko je problema da se osigura radna snaga za ljetnu sezonu na Jadranu, građevinske tvrtke… Bojim se kako će ti problemi biti sve teži i sve veći, jer, jednostavno, radnika neće biti. Biti ćemo prinuđeni na uvoz radne snage ali tu je onda i pitanje tko želi doći raditi u Hrvatsku za ovdašnje plaće kada su one u zemljama zapadne Europe osjetno veće. Sve to će značiti i dodatne probleme u gospodarstvu, jer neće biti ulaganja, investicija, novih radnih mjesta, zapošljavanja, a samim tim niti gospodarskog rasta. To je cijena demografskog sloma”, zaključio je Živić.

Izvor: Al Jazeera