I djeca u Mostaru žrtve su neodržavanja izbora

Javna ustanova Dječiji dom Mostar, koja godišnje primi i brine za 40-ak djece bez roditeljskog staranja, od februara bi mogla ostati bez stručnih radnika potrebnih za njeno funkcioniranje. Protekle godine ova ustanova je sama, putem projekata kod stranih organizacija, pronašla sredstva za plate socijalnog radnika i psihologa, međutim, u 2020. godini takvo finansiranje je završeno i ako Grad Mostar ne osigura novac, upitno je kako će Dječiji dom raditi.

Međutim, gradske vlasti Mostara odavno ne funkcioniraju u punom sastavu. Lokalnih izbora u ovom gradu nije bilo od 2008. godine, zbog čega Gradsko vijeće Mostara ne postoji od 2012. godine. Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine u decembru je dao odobrenje gradonačelniku Mostara Ljubi Bešliću (Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine) da, uz saglasnost načelnika Odjela za finansije i nekretnine Izeta Šahovića (Stranka demokratske akcije) donese budžet grada za ovu godinu, međutim, to se još nije desilo.

Ni para, ni stručnog saradnika

Tako javna ustanova koja brine o ugroženoj djeci mora ovisiti o stranim donacijama, umjesto da njen rad omogući Grad Mostar, koji je i osnivač institucije. Međutim, to nije jedina ustanova od značaja za građane koja čeka budžet u ovom gradu.

“Imamo obećanja da će se Grad pobrinuti da obezbijedi sredstva za ta dva radnika. Ukoliko se to ne desi, onda ćemo, kao i do sada, pokušati naći finansiranje preko nekog projekta ili stranih donatora. Problem je što je ministarstvo nadležno za naš rad propisalo minimalne standarde, koji kažu da ustanove ovakvog tipa moraju imati uposlenog barem jednog socijalnog radnika i psihologa”, kaže direktorica Dječijeg doma Mostar Dalida Demirović.

Dodaje da prije toga ova ustanova jedno vrijeme nije ni imala stručne radnike.

“Kada nam je socijalni radnik prije nekoliko godina otišao u penziju, nismo imali stručnog radnika. Međutim, ovo su minimalni standardi, koji su pretprošle godine prepisani od ministarstva, znači, zakon sada to nalaže.”

Iako će gradonačelnik i njegov zamjenik donijeti budžet za ovu godinu, ključne odluke za javne ustanove kojima je osnivač Grad donosi Gradsko vijeće, koje ne postoji već nekoliko godina. Samim tim, sredstva koja se odobravaju u budžetu ne mogu se povećati, a dodatno ih nema ko kontrolirirati.

Trošenje novca bez kontrole

“Cijena smještaja djeteta u našem domu je najniža u Bosni i Hercegovini, iz razloga što je donesena 2011. godine, kada smo imali Gradsko vijeće. Cijenu smještaja ne možemo povećati, iako je životni standard rastao u posljednjih devet godina. Tu odluku može donijeti samo Gradsko vijeće. Plate radnicima nisu rasle već 10 godina”, ističe Demirović.

Zašto nema izbora

Statut Grada Mostara nametnuo je 2004. tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown nakon neuspješnih pregovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka o novom, poslijeratnom gradskom Statutu. 

Dio tog Statuta bila su i posebna izborna pravila za Mostar, prema kojima je formirano šest izbornih jedinica: po tri većinski hrvatske i bošnjačke.

Međutim, Klub vijećnika Hrvata uložio je žalbu Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da jedan bošnjački glas vrijedi kao više hrvatskih jer manje pretežno bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj vijećnika kao i veće pretežno hrvatske, što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 2010. proglasio neustavnim i naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da promijeni Izborni zakon te zemlje.

To se nije dogodilo do danas, a građani Mostara već gotovo 12 godina nisu birali svoju lokalnu vlast.

 

Marin Bago iz mostarskog udruženja Fortuna, koje se bavi unapređenjem kvaliteta življenja, kaže da gradske vlasti nisu ispoštovale rokove za donošenje budžeta, koji je svakako, dodaje, netransparentan. Ono što je mogao primijetiti tokom nedavne javne rasprave o budžetu jeste da većina sredstava opet ide na pokrivanje troškova javne administracije, dok za neke razvojne projekte novca nema. Prema njegovom mišljenju, “budžet grada je u rukama dva čovjeka iz dvije vladajuće stranke, HDZ BiH i SDA, bez ikakve kontrole kome i na koji način se dodjeljuju sredstva”.

“Rokovi nisu ispoštovani. U šestom mjesecu gradska uprava je trebala razjasniti budući proračun s organizacijama kojima je Grad osnivač, do 1. desetog je trebao biti gotov nacrt, a do kraja godine je trebao biti usvojen proračun”, kaže Bago.

Ističe da je gradska uprava organizirala javnu raspravu u januaru, ali da tada niko nije odgovorio na pitanja građana.

“Pitali smo tko su ti koji traže novce za određenu stavku, tko su ti koji daju u mnogim slučajevima i više nego što se traži te tko je taj koji kontrolira novac.”

Propast komunalne službe

Bago ističe da je gradska uprava dovela do uništenja komunalne infrastrukture i operative. Zbog toga je Fortuna jedno od udruženja iz mreže mostarskih nevladinih organizacija koje su prije godinu dana podnijele krivične prijave protiv pet osoba iz sistema komunalne službe, na čelu s gradonačelnikom Bešlićem. Optužili su ih za nezakonito trošenje više od 50 miliona eura u posljednjih sedam godina.

“Sada je to oko 300 miliona konvertabilnih maraka [oko 150 miliona eura] i kvalifikacija izazivanja opće opasnosti i ugrožavanje Grada i stanovništva. Znamo slučaj deponije Uborak, koja je izgubila okolinsku dozvolu, znamo za raspad sistema u komunalnim preduzećima koja nisu u mogućnosti pružiti uslugu iako im se plati. Građani Mostara ispaštaju svaki dan iako je proračun sasvim dovoljan da Grad krene u razvoj. Mi se bojimo da će ova godina završiti tako da gradonačelnika nema na poslu, da je u bolnici, da je zamjenik gradonačelnika u mirovini, da će oni forme radi potpisivati novac koji se troši i koji se ne kontrolira, a s druge strane, građani nemaju usluge za koje plaćaju”, zaključuje Bago.

Arman Zalihić, predsjednik mostarskog Gradskog odbora opozicione Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, bio je na javnoj raspravi o budžetu. Kaže da je za njegovu stranku budžet neustavan, netransparentan i nerazvojan.

“Neustavan je zato što, po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, budžete mora donijeti Gradsko vijeće, a mi Gradsko vijeće nemamo i u Mostaru budžet donose dva čovjeka. Drugo, on je nerazvojan zato što je evidentno da većina budžeta ide na servisiranje administracije i pokrivanje plaća gradske uprave, dok je vrlo malo sredstava namijenjeno za razvojne projekte i nema nikakvog povećanja sredstava za socijalne institucije. Netransparentan je jer je jasno da samo one institucije na čijem su čelu vladajuće dvije stranke mogu dobiti sredstava, dok druge socijalne institucije jedva preživljavaju.”

‘Nema takvog slučaja u svijetu’

Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu u oktobru je u slučaju Irme Baralije donio presudu kojom se nalaže izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u roku šest mjeseci kako bi se omogućilo održavanje demokratskih izbora u Mostar, što znači da se moraju dogovoriti do kraja aprila. Iako presuda predviđa dogovor političkih stranaka u kratkom roku, a koje se već godinama ne mogu složiti kako urediti izborni proces u Mostaru, ipak se u njoj navodi da bi, ako sve to propadne, Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao nametnuti “privremeno rješenje”.

Tako bi se ove godine u oktobru, nakon dva propuštena izborna ciklusa, napokon mogli održati lokalni izbori, čime bi Mostar dobio i zakonodavnu i izvršnu vlast.  Bago tvrdi da je svim Mostarcima sada jasno da ne postoji stvarni razlog za neodržavanje izbora.

“Stvarni razlog je stalna, nesmetana distribucija novca između dvije vodeće stranke, jedan organizirani kaos, s ciljem da se novac iz proračuna Grada Mostara nekontrolirano troši. Ako pitate Mostarce zašto izbora nema, nitko vam to više ne može reći, jer upravo ti ljudi koji potpisuju taj novac, koji odlučuju o distribuciji, zajednički to rade svaki dan, a s druge strane plasiraju priču kako imaju teške političke probleme. Mi nismo mogli naći nijedan takav slučaj u svijetu, gdje nemate nikavih problema oko distribucije novca, a imate teške političke probleme.”

Izvor: Al Jazeera