Mogu li nacizam i komunizam u ‘istu rečenicu’

Andrej Plenković, Holokaust, Izložba
Plenković je rekao da je Hrvatska spremna osuditi NDH i izrazio nadu da će zločini i posljedice potaknuti na promišljanje o posljedicama svih oblika totalitarizma (Patrik Macek / PIXSELL)

Nedavno je u Zagrebu otvorena izložba “Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. /zadnje odredište Auschwitz”, na čijem je otvorenju bio i hrvatski premijer Andrej Plenković i održao po mnogima jasan i konkretan govor osude zločina režima Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i nacističkog totalitarizma.

Prema tim mišljenjima, u Plenkovićevom govoru nije bilo kalkulacija, već je osuda bila jasno izrečena. Između ostaloga, rekao je i da je Hrvatska uvijek bila i jest spremna osuditi NDH.

No, premijer nije propustio odmah upozoriti, odnosno izraziti nadu da će zločini NDH i holokaust te posljedice, kako je rekao, nedemokratskoga, totalitarnog i rasističkog ustaškog režima u Hrvatskoj od 1941. do 1945., potaknuti na promišljanje o posljedicama svih oblika totalitarizma.

Mataušić: Sporne stvari bez osude vlasti

Iako se mnogi slažu da je premijerov govor bio vrlo značajan te da je odaslao jasnu poruku, neki ipak smatraju da je i u tom govoru bilo ‘slabijih’ točaka koje mogu podsjetiti na to da u dijelu hrvatske političke, intelektualne scene i javnosti posljednjih godina postoje jake tendencije relativizacije i revizionizma tog dijela hrvatske povijesti te pokušaja izjednačavanja nacionalsocijalizma i komunizma kao dvaju totalitarizama.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nataša Mataušić, jedna od autorica izložbe, smatra da je premijerov govor bio jako dobar jer je, kako kaže bez rezerve osudio i NDH i sve što se događalo te posebno ističe što je prije drugih visokih uzvanika pozdravio preživjele logoraše i članove njihovih obitelji.

No, smatra da situacija u Hrvatskoj još uvijek nije u skladu s tim govorom – tu su pitanja pozdrava ‘Za dom spremni’, situacije u Vukovaru i čitavog niza spornih stvari, za što je odgovorna i politika.

“Koje u biti vlast ne osuđuje i koje prođu bez ikakve osude, možemo reći, nevjerodostojne sadašnje vlasti, koja jedno govori za javnost, jedno kad je Hrvatska predsjedavajuća EU-a, a jedno što se u biti tu potiho i šutke prelazi preko tih nekih događaja koje bi trebalo osuditi. Ono što se meni osobno nije dopalo u govoru, osim svega što je rekao u redu to je o tome kako je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac osuđivao ustaški režim i počinjene zločine i spašavao veliki broj Židova – jest, spasio je dio Židova, ali mogao je učiniti puno više i osuditi taj režim puno ranije od 1943. godine”.

Uvođenje izjednačavanja u historijski narativ

Kada se spominju drugi totalitarizmi, pri čemu se prvenstveno misli na komunizam, kaže da su i na izložbi u Kući europske povijesti u Bruxellesu potpuno izjednačeni nacizam i komunizam, bez obzira na primjedbe ekspertne skupine da to nije i ne može biti smatrano istim.

“To je nešto što se sada pokušava uvesti na neki način u povijesni narativ, nešto što bi trebalobiti službeno i javno prihvaćeno. Pa i rezolucija Europskog parlamenta isto je u biti izjednačila komunizam, nacizam i fašizam”.

Mataušić, pak, smatra da ih treba razlikovati jer je nacizam u svojoj biti i rasistički i nedemokratski, javno donosi zakone koji ljude diskriminiraju i pretvaraju u ne-građane zato što pripadaju određenim grupacijama te ih likvidiraju.

Zločini su, kaže, obilježila ikomunističke režime, posebno kada se govori o Staljinu.

“Ali u osnovi ovaj drugi je bio, meni se ipak čini, pozitivan, nije imao takve strašne posljedice, kao što su imala ova dva”, zaključuje Mataušić.

Goldstein: Holokaust jedna od manifestacija

Povjesničar Ivo Goldstein kaže da nije čuo cijeli govor premijera Plenkovića pa ne može komentirati cjelinu, no ističe da je dobro što je osudio holokaust, odnosno jasno se opredijelio o zločinu holokausta.

Prikaz stradanja Židova, Srba i Roma

Cilj izložbe, kaže Mataušić, je prikazati stradanja Židova, Srba i Roma u vrijeme NDH, ali i svih onih koji su se suprotstavili ustaškom režimu. Izložba je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina, uvodeći posjetitelje u povijesni kontekst, osnivanje NDH i diskriminirajuće zakone.

Izložba govori i o logorima u NDH, koji se uspostavljaju već od 1941. godine, počev od logora Danica, koji se, kako kaže, smatra ishodištem holokausta.

“Željeli smo prikazati da se holokaust nije dogodio negdje drugdje, nego da se dogodio upravo na teritoriju NDH, dakle bez neposrednog utjecaja okupatorskih nacističkih vlasti i Nijemaca i prije masovnih deportacija židovskog stanovništva u Auschwitz od kolovoza 1942. i svibnju 1943. godine”.

Tu su brojni dokumenti i fotografije deportacija i stradalnika, mnogi od njih prvi puta izloženi u Hrvatskoj, karta svih logora u NDH, kao i video zapisi svjedoka vremena, logoraške uniforme i slično, ali i tema “Sjaj u tami”, čime se želi naglasiti da je ipak bilo onih, poput hrvatskih pravednika, njih 118, koji su pružali otvoreni otpor ustaškom režimu i spašavali Židove.

No, ta jasnoća, smatra, nije potpuna jer postoji niz stvari koji je čine manje jasnom i zamagljuju je.

“Kao prvo, nije dovoljno osuditi holokaust – holokaust je samo jedna posljedica zločinačkog karaktera i zločinačkih radnji, dakle kriminalnih radnji koje je ustaški režim činio. Prema tome, samo jedna od manifestacija, što znači da treba osuditi čitav zločinački režim. Ono što očekujem od premijera je da kaže da se na svaki način distancira od ustaškog režima, koji je bio zločinački po svojoj naravi ipo čitavom nizu zločinačkih postupaka i to da je bio mišljeno zločinački i mišljeno izdajnički”, kaže Goldstein.

Mišljeno izdajnički je, kaže, bio zbog teritorijalnih ustupaka Ante Pavelića Italiji kao ‘kompenzacije’ za podršku njegovom pokretu, dogovorenih 1927., a realiziranih 1941.

Mišljeno zločinački je bio zato što je genocid, ne samo nad Židovima, nego i nad Romima i Srbima, bio planiran, što također treba jasno reći, a ne relativizirati zločinački karakter ustaškog režima.

Ustašofilija i ustašonostalgija

“Nažalost, moram reći da premijerove, koliko god dobre riječi, ne mogu prihvatiti kao iskrene zato što u svojoj ekipi, koju za koji dan nudi kao ekipu na unutarstranačkim izborima, ima ljudi koji u svojem javnom djelovanju neposredno rade protiv antifašističkih vrijednosti i guraju zapravo ustašofiliju i ustašonostalgiju”.

Također smatra da se komunizam i nacizam, pa time i ustaštvo, ne mogu izjednačavati. Komunizam je, kaže, izvorno bio pokret koji se borio za socijalnu pravdu s uvjerenjem da će to postići smanjivanjem socijalnih razlika i u konačnici uspostavom besklasnog društva.

Kada se govori o zločinačkim komunističkim režimima, ističe Staljina i Mao Zedonga, no to smatra samo nekim od manifestacija komunističkih ideja.

“Treba znati da je iz komunističkih ideja 19. stoljeća izrasla i današnja socijalna demokracija. Prema tome, govoriti da je komunizam a priori zločinačka teorija i praksa nije istina. S druge strane, fašizam i nacizam jesu uvijek zločinačka teorija i praksa jer one, zapravo, govore o superiornosti rase”.

‘Svijetla epizoda’ staljinističkog sistema

Sovjetski je sustav, ističe, imao elemente totalitarnosti, no smatra da se to ni u kojem slučaju ne može uspoređivati s nacizmom i fašizmom.

“Pogotovo u svjetlu činjenice da je taj sovjetski, staljinistički sistem imao jednu svijetlu epizodu, a to je da se borio na strani povijesnog dobra u Drugom svjetskom ratu i da je iznio najveći teret. U usporedbi sovjetske Crvene armije i Hitlerovog SS-a apolutno ta Crvena armija, bez obzira što su radili grozne stvari i što je sovjetski režim radio grozne stvari, uspoređivati sovjetsku armiju s [Adolf] Hitlerovim SS-om i [Benito] Mussolinijevim fašističkim odredima je apsolutno neprihvatljivo”, zaključuje Goldstein.

Josip Jurčević, povjesničar s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, ističe da je Republika Hrvatska članica Europske unije te je prihvatila cjelokupnu pravnu i vrijednosnu stečevinu EU-a, u kojoj su, kako kaže, jasno, nedvosmisleno i odlučno osuđeni svi totalitarni oblici vlasti i totalitarni režimi.

Jurčević: Snaga bivše komunističke strukture

Totalitarizmi vojnički poraženi u Drugom svjetskom ratu doživjeli su, navodi Jurčević, u poraću javne osude koje su uglavnom zaživjele u Europi. No, europski komunistički totalitarizam i njegovi režimi, koji su tranzicijskim procesom, kako kaže, očuvali svoju strukturiranu moć, nastoje amnestirati svoju zločinačku prošlost i izbjeći katarzu.

“Združene europske komunističke strukture, služeći se klasičnom komunističkom agitpropovskom metodom, nastoje onemogućiti svaki zahtjev za suočavanjem sa zločinačkom komunističkom prošlošću, lažno ga prikazujući kao rehabilitaciju totalitarizama koji su  odavno poraženi i osuđeni. Činjenica što je to posebno izraženo u Hrvatskoj predstavlja dokaz o snazi bivše komunističke strukture u Hrvatskoj, koja ne može prihvatiti stvarnu demokraciju pa se stoga prema hrvatskom društvu odnosi radikalno asocijalnom korupcijom i klijentelizmom”.

Jurčević: Svi totalitarni režimi u negativnom kontekstu

“Prema znanstvenim kriterijima i ustaški režim koji je vladao u NDH nedvojbeno je bio totalitaran te političko ili vrijednosno poistovjećivanje s njim predstavlja nedemokratski čin. Ja sam u punom smislu neovisni intelektualac, koji je samosvjesno odabrao zastupati kršćansko-humanističku vrijednosnu paradigmu koja ima i racionalistički znanstveni i etički legitimitet te s tog motrišta vrednujem i upravljačke sustave, a to znači da u negativni kontekst pripadaju svi totalitarni, diktatorski i autoritarni režimi”, navodi Jurčević.

Ističe da se nijedna dosadašnja vladajuća stranka ili koalicija u Hrvatskoj nije poistovjećivala s ustaškim režimom, no da je glavno obilježje strukture koja ima moć nekvaliteta, neznanje, korupcija i asocijalnost, što smatra ishodištem svih hrvatskih problema.

“Stoga je vladajuća struktura u Hrvatskoj u svakom pogledu dezorijentirana, nestabilna i neuspješna, odnosno, zaokupljena isključivo svojim sitnim klanovsko-korupcijskim interesima te bez ikakve zauzetosti i odgovornosti prema općem dobru. Politički moćnici u Hrvatskoj opsjednuti isključivo očuvanjem osobnog položaja i spremni su do perverznosti mijenjati svoje svjetonazore, vrijednosti i političke stavove”.

‘Bit svih totalitarizama ista’

Napominje da je Europa ishodište i najveća žrtva tri najveća svjetska totalitarizma – komunizma, fašizma i nacionalsocijalizma – te niza lokalnih totalitarizama, među kojima je i ustaški režim, pa je, navodi, logično i dobro da europske institucije inzistiraju na osudi svih totalitarnih oblika i režima.

“Jer je to jedini način da se u Europi na svim razinama prije ili kasnije dogodi istinsko suočavanje sa zločinačkim prošlostima. Takav pristup je znanstveno utemeljen jer bit svih totalitarizama je ista – teror, zločini, nesloboda. Svaki oblik totalitarizma i svaki totalitarni režim je imao niz specifičnosti te je legitimno i poučno uspoređivati ih, ali je znanstveno i etički pogrešno ako se s time namjerava opravdavati zločinačka bit bilo kojeg totalitarizma ili totalitarnog režima”, zaključuje Jurčević.

Izvor: Al Jazeera 


Povezane

Jasenovac i Bleiburg stalno se, u nekrofiličarskom politikantstvu, perpetuiraju kao dva sudbinska narativa današnje Hrvatske.

blog by
Published On 25 Apr 2019
Više iz rubrike TEME
POPULARNO