Vakcine na putovanju na minus 70

Nekoliko kompanija u SAD-u, kao i u Nkemačkoj i Švedskoj je već razvilo specijalne frižidere za transport vakcina (EPA)

Da pandemija korona-virusa ne bude jedina pandemija ove godine, pobrinule su se društvene mreže, kao i mnogi tabloidni mediji i portali.

Količina dezinformacija koja se ove godine širila (a širi se i dalje, u nešto manjem obimu), lažnih vesti, netačnih informacija i klik-mamaca premašila je sve dosada viđeno u ljudskoj istoriji. Nije bilo javne ličnosti, kako u svetu, tako u regionu, koja nije podelila svoje mišljenje sa javnošću o pandemiji, političari su se obračunavali međusobno oko odgovora na pandemiju, a tabloidi su se takmičili (a takmiče se i dalje) ko će staviti „strašniju“ naslovnu stranu.

Ipak, čini se da su gotovo sve lažne vesti usmerene na samo jedan cilj – vakcine. Brojni desničari, teoretičari zavera domaći i strani (sećate se teorije o 5G mrežama, koja je bila „popularna“ pre 7-8 meseci), te samozvani stručnjaci se slažu u jednom – “vakcine su zlo!”.

Stotine miliona spašenih života

Pandemije i epidemije su sastavni deo života praktično od početaka čovečanstva. Mnogi naučnici smatraju da su sami virusi stari više desetina miliona godina, te da su bili aktivni kroz celu ljudsku istoriju. Biblija tako piše o velikoj pošasti u Egiptu “kada je svaki dom ostao bez polovine članova” (najverovatnije se radilo o malariji). Čuveni Leonardo da Vinci u svom dnevniku piše o ‘velikoj tragediji’ koja je zadesila Napulj, „pa ljudi nisu izlazili iz kuća dugo vremena“.

Sada znamo da je ta ‘velika tragedija’ zapravo bila bubonska kuga, koju su prenosile buve sa krznatih životinja. U to vreme su postojali i tzv. “doktori za kugu”, obično sveštenici, koji su imali i posebnu ‘uniformu’ – dugačak kaput premazan voskom, posebnu masku, kao i dugačak metalni ili drveni štap.

Sa pronalaskom vakcina, i masovnim vakcinacijama nakon drugog svetskog rata širom sveta, mnoge bolesti izazvane virusima su gotovo iskorenjene,a smatra se da je na ovaj način spašeno barem 130 miliona života u periodu od 58 godina. Vakcinacija dece je u mnogim zemljama danas i zakonska obaveza.

U bivšoj SFRJ, tokom epidemije velikih boginja 1972. godine, vakcinacija je bila obavezna za sve „radne ljude“ kako se to tada zvalo. Radnici su vakcinisani u samim fabričkim halama, studenti usred fakulteta, u amfiteatrima. Josip Broz Tito se nijednom nije pojavio na televiziji da pozove građane na vakcinaciju, a epidemija je toliko brzo otišla u zaborav, da je samo mesec dana kasnije britanska kraljica Elizabeta posetila Beograd i sastala se sa Brozom.

Iako živimo u 21. veku, čini se da je ljudima ipak potrebno iznova objašnjavati zašto nas vakcine štite, te da bez njih praktično me možemo pobediti SARS-Cov2.

mRNA se može uništiti na sobnoj temperaturi

“Plan i program vakcinacije se određuje i usklađuje u svakoj zemlji sa planovima i programima vakcinacije Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj svake vakcinacije je da se spreči oboljevanje od određenih bolesti tj. da se postigne kontrola ili iskorenjivanje (eradikacija) određenih zaraznih bolesti” kaže doktorka Nataša Jordanov Mitić, koja radi u jednoj od COVID bolnica u Srbiji.

“Primer za to je masovna vakcinacija protiv Variole vere (Velikih boginja), ona je na ovim prostorima iskorenjena upravo na ovaj način. Takođe, postignuta je i eradikacija poliomijelitisa, na nivou Evrope, te morbila u SAD-u. Kada se vakcinacije sprovode redovno, po planu i programu, smanjuje se oboljevanje od određenih bolesti koje su obuhvaćene planom i programom vakcinacije”, dodaje Jordanov Mitić.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dva američka proizvođača, Pfizer i Moderna zatražili su pre nekoliko dana hitno odobrenje njihovih vakcina za upotrebu od saveznih vlasti SAD (Food and Drug Administration, FDA). Ruska vakcina Sputnjik V je prošla provere u Rusiji, a predsednik ruske federacije Vladimir Putin je naredio početak imunizacije u celoj zemlji. Tu su i tri vakcine kineskih stručnjaka, kao i britanska Oxford/AstraZeneca, a u svetu se trenutno radi na još šezdeset drugih mogućih vakcina.

Ipak, sve ove vakcine nisu iste. Tako Pfizerova vakcina mora biti držana na minus 70 stepeni celzijusa i trasportovana u posebnim kontejnerima. Ova vakcina počiva na takozvanom mRNA metodu koji aktivira imuni sistem pacijenta da se uspešnije bori sa korona virusom. mRNA tehnologija zapravo nije nova, već se koristila protiv drugih virusa, a vakcine se mogu proizvesti relativno brzo. Ipak, mRNA komponente se mogu veoma lako uništiti na sobnoj temperaturi – i zato vakcina mora biti tako „hladna“. Pfizer navodi da je uspešnost njegove vakcine veća od 90 posto, a slične procente su saopštile i druge kompanije i istraživački timovi naučnika.

Nekoliko kompanija u SAD-u, kao i u Nemačkoj i Švedskoj je već razvilo specijalne frižidere za transport vakcina. Veličine su mini-bar frižidera, imaju priključak napajanja od 12 volti kako bi mogli da rade u kamionima, kombi vozilima pa i običnim automobilima, a mogu ih koristi i obični radnici transporta bez bilo kakve specijalne obuke. Ipak, 14 ovakvih frižidera košta skoro 100 hiljada dolara.

Transportne kutije sa običnim ledom

Većina ovih uređaja je konstruisana u rekordnom roku, zahvaljujući jednom drugom internetskom fenomenu – crowd outsourcingu („gomila je pametnija od pojedinca“ organizaciji). Stotine inženjera širom sveta je u isto vreme radila na istom projektu putem interneta koristeći softvere za timski rad i rapidno projektovanje (RAP/RAD).

Nemanja Stanojević, IT stručnjak, kaže da uz pomoć ovakvih softvera stručnjaci iz mnogih oblasti rade kao jedan tim, iako se fizički nalaze širom sveta:

“U automobilskoj industriji, dizajnu hardvera kao i razvoju raznih sistema, rad sa udaljenim kolegom je ‘nova normalnost’ već duže vreme. Softveri kao što je Caspio, Cloud Foundry, CUBA i Azure omogućavaju da desetine, pa i stotine inženjera simultano rade na nekom projektu koristeći iste podatke, resurse, pa čak i udaljene super-računare“ objašnjava Stanojević.

Pfizer je prošle nedelje saopštio i da je sama kompanija razvila transportne kutije, veličine kofera, koje mogu koristiti običan suvi led, a imaju i specijalne GPS tagove (male odašiljače koji šalju GPS lokacijski signal).

Slični proizvodi će biti i mnogo jeftiniji – prenosni frižider koji održava temperature do minus dvadeset stepeni celzijusa (što je dovoljno za neke druge proizvođače vakcina), te može da transportuje oko 1.200 doza, koštaće manje od pet hiljada eura.

Izvor: Al Jazeera