Utjecaj pandemije na prekogranično trgovanje i posjete

Posljednje desetljeće susjedi iz okolnih zemalja posjećuju pogranične gradove, trgovačke centre i pijace u Bosni i Hercegovini (EPA)

Za vrijeme trajanja pandemije korona virusa su masovne turističke aktivnosti, pa čak i redovne posjete dijaspore svojim matičnim zemljama skoro pa zamrle. U takvim okolnostima su države regije susjedima ostavili otškrinuta vrata.

Uz politički, to je bio i vapaj za spašavanjem trgovine i lokalnih ekonomija. Prekogranična kupovina građana koja nije posljedica državnih ili preduzetničkih aktivnosti je bila značajno zastupljena i raspitali smo se koliko je pogođena u kriznoj 2020.godini?

Posljednje desetljeće susjedi iz okolnih zemalja posjećuju pogranične gradove, trgovačke centre i pijace u Bosni i Hercegovini. Kupuju proizvode iz svojih zemalja po nižoj cijeni, dobiju povrat PDV-a ukoliko potroše više od 100 KM (približno 50 eura), za taj novac natoče goriva u automobile i zadovoljni ekonomisanjem povećavaju svoj životni standard. Win-win situacija za sve. Međutim, ove godine trpi i takav vid prekogranične trgovine, što vidimo kroz isplaćene povrate PDV-a.

Alkohol i duhan iz BiH

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je 2017. godine stranim građanima vratila 7,33 miliona eura, 2018. godine 8,94 miliona eura, lani 10,07 miliona eura i onda u ovoj kriznoj godini slijedi pad – 4,7 miliona eura za jedanaest mjeseci. Podsjetimo da povrata poreza nema za visokotarifnu robu, cigarete i duhanske prerađevine, alkoholna pića i gorivo.

„Ukupan broj zahtjeva za povrat PDV-a u jedanaest mjeseci 2020. godine iznosio 218.395. Ukupna vrijednost dobara koja su kupljena u BiH i iznesena van carinskog područja BiH iznosila je 63.961.034,60 KM (32.633.180 eura). Ukupno prikupljeni prihodi po osnovu PDV-a u jedanaest mjeseci 2019. godine iznosili su 2,53 milijarde eura, što znači da je povrat PDV-a stranim državljanima činio 0,39 posto ukupno prikupljenog prihoda po osnovu PDV-a u BiH. U ovoj 2020. godini to je oko 0,2 posto“, pojašnjava Ratko Kovačević iz UIO BiH.

Strani državljani su značajno u Bosni i Hercegovini kupovali i artikle na koje se ne vraća PDV, poput cigareta i duhana, a ubuduće će svi morati računati na nova pravila koja je Hrvatska uvela svojim građanima oko ograničenja količine cigareta koji će moći prenijeti preko granice. Popratni sektori, poput ugostiteljstva i turizma trpe još i više.

„Ukupni doprinos (zajedno sa indirektnim) turizma koji je bio brzorastuća grana do proglašenja pandemije je iznosio oko 1,5 milijardi eura, odnosno 9,3% od ukupnog državnog BDP-a. Trenutno praćenje uticaja na BDP je teško, jer se podaci mijenjaju sa širenjem pandemije. Gubici sektora turizma i uticaj na pad BDP-a u BiH su neminovni, jer je turistički sektor trenutno jedan od najteže pogođenih sektora privrede i odražava se na ponudu i potražnju putovanja. U ovom sektoru bilježi se masovno otpuštanje radnika, nemogućnost otplate kredita i izmirivanja tekućih obaveza, ali i potpuna nepredvidivost daljeg razvoja pandemije“, navode iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Najmanja ograničenja u S. Makedoniji

Sjeverna Makedonija je imala najmanje ograničenja i to se osjeti na ciframa ukupne naplate i povrata PDV-a nerezidentima. Za jedanaest mjeseci tekuće godine je povrat PDV-a manji samo od istog perioda prošle godine. 3,56 miliona eura je vraćeno stranim državljanima, u odnosu na 3,67 miliona lani. No, to je znatno više posmatra li se povrat iz 2018. (2,56 miliona) i 2017.godine (1,07 miliona eura).

„Na ovo treba dodati i povrat za diplomate, međunarodne i neprofitne organizacije, koje godišnje iznose i preko 3 miliona eura“, podaci su Uprave za javni prihod Sjeverne Makedonije.

Trgovina između susjeda igra ključnu ulogu širom svijeta. Hrvatska gospodarska komora je radila analizu o robnom izvozu zemalja EU10 i pokazala da tih deset zemalja u prosjeku 35% svog izvoza ostvaruju prema tržištima susjednih zemalja. Na vrhu poretka je Češka koja zahvaljujući privredno snažnim susjedima i strukturi svog izvoza prema njima ostvaruje čak 50% svog robnog izvoza.

„Regija koja podrazumijeva bivšu Jugoslaviju također je snažno gospodarski povezana s obzirom na veličinu razmjene roba i usluga,što je posljedica položaja, jezika te povijesne povezanosti. Konkretno, ako se promatraju Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo i Sjeverna Makedonija, Slovenija na tržište ostalih zemalja plasira 15% svog ukupnog izvoza, Hrvatska i BiH oko 28%, Srbija oko 22%, Makedonija oko 13%, a Crna Gora čak oko 48% (podaci za 2019. godinu.). Do podataka o razmjeni usluga je teže doći, ali može se pretpostaviti da je i kod njih prisutan značajan udio u ukupnom izvoz usluga, premda dosta različit po zemljama, koji se u najvećoj mjeri realizira„izvozom“ turističkih usluga“, pojašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore.

Pad osjete i u turističkim posjetama građana regije od 51 posto. Najveći pad dolazaka je iz BiH 70 posto, a povećanje je zabilježeno samo kod dolazaka građana Kosova.

„Hrvatskom se udjelu izvoza roba od navedenih 28 posto, kada su zemlje regije u pitanju, pridodaje i oko 12 posto ukupne vrijednosti izvoza usluga. Dakle, kada se promatra struktura BDP-a u kojoj izvoz roba i usluga čine oko 35% ukupne potražnje, dolazi se do zaključka da zemlje regije sudjeluju u ukupnoj potražnji za Hrvatsku s približno 6,5 posto, odnosno s približno 10 posto u BDP-u. To u vrlo gruboj računici znači da bi pad potražnje zemalja regije od 10 posto za Hrvatsku imao negativan utjecaj na stopu rasta od približno jednog postotnog boda. S obzirom da su realne stope rasta Hrvatske do u zadnjih pet godina iznosile oko 3 posto, očito je utjecaj regije na hrvatsko gospodarstvo znatan“.

Srbijanski sajmovi i festivali

U Srbiju građani regije manje idu zbog šopinga. Ali zato ide zbog sajmova, muzičkih festivala, ugostiteljske ponude. Čak je zastupljenost turista iz regije dominantna. Pa ipak Privredna komora Srbije smatra da je ta zemlja zbog svoje proizvodno orjentisane privrede manje podložna stresnim situacija kakva trenutno jeste pandemija Covida-19 i na taj način ne zavisi u velikoj mjeri od uslužnih djelatnosti, koje zahtjevaju direktan kontakt sa korisnicima poput turizma i ugostiteljstva.

„Kada govorimo o turizmu, to je definitivno privredna delatnost u razvoju i u poslednjih nekoliko godina Srbija je ostvarivala dvocifrene stope rasta turističkih usluga, posebno zahvaljujući kontinuiranom rastu poseta stranih turista. Odličan trend je prekinut epidemijom „koronavirusa“, a očekivanja su da će se ova delatnost među poslednjima oporaviti i vratiti na predkriznu dinamiku“, naglašavaju iz Privredne komore Srbije, izdvajajući nadanja da će mjere Vlade pomoći očuvanju likvidnosti, kao i domaći turizam koji je ove godine održao planinske i banjske turističke centre.

Za Crnu Goru kao najmanju ekonomiju u regiji, zavisnu od međunarodne trgovine je protekli period bio izuzetno stresan. Regija Zapadnog Balkana za ovu zemlju u mnogo čemu ima ključnu ulogu.

„Zatvaranje granica radi sprečavanja širenja zarazne bolesti, dovelo je do poremećaja lanaca snadbijevanja, nestabilnosti na finansijskim tržištima i značajnog pada ekonomske aktivnosti, posebno u sektorima turizma, saobraćaja i trgovine. U prvom kvartalu 2020. godine crnogorski BDP je rastao po stopi od 2,7 posto, dok je u drugom zabilježen pad od 20,2 posto, a negativani trendovi će se nastaviti i u drugoj polovini godine. Obim robne razmjene sa inostranstvom, za deset mjeseci 2020. manji je 19,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Pandemija je uticala i na pad prihoda od usluga, koji su za devet mjeseci tekuće godine iznosili 493,6 miliona eura, što je 66,2 posto manje u odnosu na isti period 2019. Negativna kretanja su nastala kao rezultat pada prihoda od turizma 88,0%, transporta 30,5% i građevinskih usluga 8,9%“, kažu iz Privredne komore Crne Gore.

Aktuelna situacija sa pandemijom korona virusa predstavlja rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, na performanse i funkcionisanje globalnih ekonomija. I što je zemlja ili pojedina ekonomija manja stepen neizvjesnosti se povećava. Komore nude rješenja, a vlade (ne)usvajaju prijedloge.

Izvor: Al Jazeera