COVID-19: Bez organizovanog testiranja ni nakon smrti štićenika Zavoda u Pazariću

Do sada je ukupno zaraženo više od trideset uposlenika i tri korisnika Zavoda u Pazariću
Do sada je ukupno zaraženo više od trideset uposlenika i tri korisnika Zavoda u Pazariću

Ambulantna kola odvezla su u teškom stanju Gorana C. pedesešestogodišnjeg štićenika Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine u Pazariću u ponedjeljak 16. novembra. Prethodno, tri dana je imao povišenu tjelesnu temperaturu i do 40 stepeni Celzijusa. Preminuo je u sarajevskoj bolnici već narednog dana. 

Goran, koji je u Zavodu živio od šeste godine sahranjen je na groblju u Širokom Brijegu 19. novembra. Njegovi rođaci nisu htjeli da govore o okolnostima pod kojim je preminuo.

Mevlida Bandić v.d. direktorica Zavoda u Pazariću kaže da je štićenik “imao svu zdravstvenu njegu u Zavodu, te je bio pod kontinuiranim liječničkim nadzorom”.

“Nakon pojave povišene tjelesne temperature i pada određenih parametara (SPO2), uz hitnu konsultaciju sa ljekarom ordinirana je terapija, te je korisnik odvežen u COVID ambulantu Ilidža, odakle je upućen u bolnicu”, tvrdi Bandić.

Zavod je kaže Bandić imenovao Koordinaciono tijelo za kontinuirano praćenje i analizu stanja u Ustanovi vezano za pojavu virusa, te do sada je održano 36 sjednica ovoga koordinacionog tijela.

Međutim pojedini radnici s kojima smo razgovarali objašnjavaju, da iako postoje pravila i mjere o postupanju u vrijeme epidemije na papiru “ona se ne provode u praksi, posebno kada je riječ o dezinfekciji prostora”, za koju Bandić tvrdi “da se vrše tri puta sedmično”. Od zaštitne opreme radnici kažu da imaju samo rukavice, dezinfekciona sredstva i maske koje kažu “često sami sebi kupuju”.

Istog dana kada je preminuo Goran, iz Zavoda je, na Kliniku za plućne bolesti Podhrastovi, odvezen pedesetpetogodišnji Kenan H. On je boravio u sobi pored Goranove i takođe je imao povišenu temperaturu. Ni nakon tog događaja nije organizovano testiranje ostalih štićenika i njegovatelja koji rade snjima a Kenan H. se nedavno oporavio i vraćen je u Pazarić.

Kako objašnjava v.d. direktorica Bandić “ostali korisnici koji su boravili sa preminulim Goranom premješteni su u izolatorij Zavoda gdje su imali stalni medicinski nadzor”.

Riječ je o prostorijama u odjeljenju “Lamela”, za koje nam naši sagovornici iz Zavoda, kažu da su “hladne, vlažne i neuslovne”. Štićenici su zbog toga nekoliko dana kasnije vraćeni u svoju sobu.

Neki od zaposlenika koji su radili u vrijeme dok je tri dana bolovao Goran C. ustanovili su kasnije da su pozitivni na korona virus. Niko od njih nije testiran u Zavodu ni nakon što je štićenik preminuo i išli su redovno na posao. Kako saznajemo jedan od radnika i dalje ima tešku kliničku sliku.

Prebacivanje odgovornosti u Federaciji BIH

U pisanom odgovoru Vesko Drljača ministar Rada i socijalne politike FBIH na pitanje zašto nakon smrti G. C. nisu testirani ostali korisnici i uposlenici kaže da “taj odgovor treba zatražiti od zdravstvenih institucija i kriznih stožera”. Kako tvrdi njegovo ministarstvo je to u više navrata tražilo od ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BIH.

Iz federalnog ministarstva zdravlja priznaju da su dobijali takve dopise ali da su za testiranja “obavljaju na prijedlog nadležne zdravstvene ustanove, higijensko-epidemioloških službi domova zdravlja i kantonalnih zavoda za javno zdravstvo”. Iz tog ministarstva ističu i da su za provođenje Naredbi Kriznog štaba FBIH odgovorne i “same ustanove socijalne zaštite u smislu donošenja kriznog plana i provođenja mjera u cilju smanjenja rizika od širenja virusa unutar ustanova”.

Odgovore o netestiranju u Zavodu smo potražili i od Kriznog štaba ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovore tog tijela na naš pismeni upit.  

U Zavodu u Pazariću je putem Ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova angažovan ljekar porodične medicine, koji uz ukupno tri medicinske sestre bitne o zdravlju više od tri stotine korisnika. Bandić kaže da se nijedan ljekar nije javio na ove godine tri puta objavljeni konkurs za tu poziciju.

Činjenicu da nije donijela odluku o organizovanom testiranju korisnika na COVID-19, Bandić objašnjava riječima kako je “sve rađeno u skladu sa liječničkim stručnim uputama, a sukladno kliničkoj slici korisnika”.

Posljednje organizovano testiranje na COVID-19 u Zavodu u Pazariću je provedeno u maju. Do sada su ukupno zaražena trideset tri uposlenika i tri korisnika. 

Slična situacija se desila krajem oktobra u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica “Drin”u Fojnici, kada su registrovane sedamdeset četiri štićenika i uposlenika pozitivni na korona virus.

Kako je za BHRT objasnio Adis Ramić, direktor Zavoda u Drinu “u toj instituciji je odmah napravljen interni lockdown a čim je otkriveno prisustvo virusa testirali su četrdeset osoba svaki dan”.

Radnici se pitaju zašto isto nije urađeno i u Pazariću. “Strahovali smo da li je neko od nas zaražen, da ne bi prenijeli virus nekome od štićenika. Ne znam zašto nije bilo organizovanog testiranja”, priča nam jedan od njih. Ne žele da otkriju svoj identitet jer “strahuju od gubitka posla i moguće odmazde menadžmenta”.

Godinu dana od šokantnih fotografija i protesta 

Na brojne zloupotrebe i probleme u Zavodu u Pazariću još od 2005. godine upozorava grupa radnika Zavoda.  Zbog toga su se kažu „obraćali parlamentarcima, članovima Predsjedništva BiH, Sudovima ali bez rezultata“.

Novu lavinu interesovanja javnosti o stanju u Zavodu u Pazariću pokrenuo je u u septembru prošle godine bivši direktor Zavoda Redžep Salić. Na konferenciji za medije tog dana on je rekao da nalazi Porezne uprave i sudskih vještaka pokazuju da se u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece “Pazarić” dogodila ogromna pljačka.

Iako je iznio detaljne navode o korupciji i nesavjesnom ponašanju njegovih prethodnika, Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda nije bilo reakcije vlasti.

Tri mjeseca kasnije Sabina Ćudić, zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH objavila je fotografije na kojem se vide djeca štićenici Zavoda vezani za radijatore i krevete.

“Djeca bivaju vezana, mnoga od te djece budu vezana po 24 sata. Mnoga djeca imaju zdravstvene poteškoće. Određen broj djece prima lijekove koji su zabranjeni za djecu mlađu od 12 godina. Djeci vežu noge za namještaj, jer preko noći sa njima ostane jedna osoba, koja često nije stručna. Vlada FBiH krije i štiti ljude iz Nadzornog i Upravnog odbora”, naglasila je tada Ćudić.

Uslijedili su protesti građana pred zgradom Parlamenta i Vlade Federacije BiH koji su tražili utvrđivanje odgovornosti i hitne promjene u Zavodu.

Niko od predstavnika četiri nadležna ministarstva nije preuzeo odgovornost za stanje u Pazariću, uključujući i ministra Drljaču, inače zamjenika premijera a koji je na toj poziciji već šest godina. 

Vlada Federacije BiH je potom smijenila direktora Redžepa Salića koji je prvi upozorio na stanje u Pazariću, i kompletan Upravni i Nadzorni odbor, iako su i neki od članova takođe iznosili argumentovane podatke o kriminalu u toj instituciji.

Za v.d. direktoricu Vlada FBIH je imenovala Mevlida Bandić jednu od radnica Zavoda, koja je pripadnica Demokratske fronte, vladajuće partije u Federaciji BiH, a koja je bila i u prethodnom smijenjenom Nadzornom odboru.

Na posebnoj tematskoj sjednici o Zavodu, Zastupnički dom Partlamenta Federacije BiH usvojio je 4. decembra prošle godine jednoglasno, više zaključaka o stanju u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić.

Zaključeno je da mjerodavna tijela nastave sa istražnim radnjama o nehumanom i etički neprihvatljivom postupanju sa štićenicima, kao i o postojanju koruptivnih radnji i kaznenih djela počinjenih kroz različite oblike zloupotrebe službenog položaja tokom službene dužnosti.

Drugi zaključak je bio da se u Upravni i Nadzorni odbor imenuje struka, te po jedan predstavnik roditelja.

Također, predloženo je da Vlada FBiH uputi u hitnu proceduru Zakon o socijalnoj djelatnosti.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo još istražuje “prioritetni slučaj vezivanja djece”

Ni godinu dana nakon objavljivanja šokantnih fotografija o vezivanju štićenika još  nema tužilačke odluke na ovom predmetu ali i u predmetu privrednog kriminala .

Kako nam je u pisanom odgovoru saopštila glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Azra Bavčić “radi se o kompleksnom predmetu koji se vodi kao prioritetan i po okončanju svih radnji i vještačenja javnost će biti upoznata o tužilačkoj odluci”.

“Do sada je Tužilaštvo u saradnji sa nadležnom policijskom agencijom saslušalo na desetine svjedoka u predmetu vezanom za slučaj tretmana štićenika u Zavodu ‘Pazarić’.  Izdat je veći broj naredbi za razna vještačenja, izdejstvovano preko 15 naredbi suda, pribavljena dokumentaciju od nadležnih institucija”, objašnjava Bavčić.

Muamer Kulelija, je nakon pritiska nevladinih organizacija od marta postao prvi član privremenog Upravnog odbora ispred roditelja štićenika, kao srodnik osobe koja boravi u Zavodu u Pazariću.  Njegov brat je štićenik Zavoda u Pazariću od 2005. godine.   

Prethodno, u dececembru 2019. Vlada Federacije BIH je privremeno imenovala i nove članove Upravnog i Nadzornog odbora. Većina njih su pripadnici neke od vladajućih stranaka a ispred uposlenika je imenovan i rođak nekadašnjeg sekretara Ministarstva za rad i socijalnu politiku.

Kulelija smatra da je i dalje prisutan politički uticaj u Zavodu ali da su ta dva tijela “donijela niz odluka i rješenja koji će popraviti kvalitet života štićenika”.

“Imamo sastanke najmanje jednom mjesečno. Ipak, većinu vremena gubimo rješavajući problem i finansijske dubioze koje je napravio menadžment ranijih godina”, objašnjava Kulelija.

On kaže da je tek sada svjestan “koliko je značajno da roditelji imaju predstavnika u upravnim tijelima u tom i ostalim zavodima u Federaciji BIH, jer mi najbolje znamo šta toj djeci nedostaje i treba”.

O smrti štićenika Gorana C. od korona virusa sa žaljenjem je saznao nekoliko dana kasnije na sjednici Upravnog odbora. Ipak, smatra da je “uspjeh što su štićenici zaštićeni od epidemije u proteklih osam mjeseci zahvaljajući poštovanju preporuka Kriznog štaba i Upravnog odbora”.

Jedan od ključnih problema po njemu je što prema starom Zakonu o socijalnim pravima i uslugama u FBiH zdravstvena skrb štićenika nikada nije riješena. To se posebno odnosi na Kanton Sarajevo koji priznaje samo primarnu a ne sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu štićenika.

Kulelija je apliciriao i na konkurs za novi Upravni odbor u junu ali je dobio odbijenicu. “Srećom taj konkurs je kasnije poništen” kaže Kulelija i upozorava da će ukoliko Upravni odbor bude bio izabran prije donošenja ovog novog zakona o ponovo ćemo ostati bez predstavnika roditelja srodnika, što je nedopustivo”.

Radnici s kojima smo razgovarali smatraju da je odugovlačenje usvajanja zakona dio taktike neformalne grupe unutar Zavoda i iz ministarstva Rada i socijalne politike FBiH. “Članovi Upravnog i Nadzornog odbora se rotiraju na tim pozicijama svaka tri mjeseca i a neki od njih sebi štimaju visoke plate i po četiri osnova. Sebi su dali stimulaciju za deset posto a radnici koji rade u teškim uslovima na primaju ni novac za prekovremeni rad”, kažu nam jedan od ogorčenih radnika.

‘Novi Zakon i izbor direktora usporeni zbog pandemije’

U izradi novog Zakona o djelatnosti socijalnog rada ispred roditelja učestvuje Ines Kavalec, direktorica nevladine organizacije Dajte nam šansu. Ona kaže da je taj proces usporen zbog pandemije ali da je uvršteno dosta primjedbi roditelja te da je radna grupa krajem oktobra “usvojila kvalitetan prijedlog zakona”.

“Smatram da novac nije problem za funkcionisanje ovih institucija. Glavni problemi su nekompetentnost, nestručnost, nepotizam, kriminal i korupcija, a čista obraza mogu dodati i epitet neljudskost. Jasno je da je zajednički imenitelj ovih problema politika”, objašnjava Kavalec.

Kavalec kaže da pored zvaničnih dobija i “insajderske informacije” o stanju u Zavodu. “Na osnovu toga može se zaključiti da je u Zavodu Pazarić na sceni porodično-rođačko-stranačka privatizacija ove Ustanove koja za cilj ima ličnu korist onih koji su se na taj način udružili, a nikako dobrobit štićenika i osoblja”.

Aktuelna v.d. direktorica Mevlida Bandić kaže da je u “saradnji sa Zavodom za zapošljavanje realiziran projekat zapošljavanja novih uposlenika: psihologa, sedam dječijih njegovateljica i dva pomoćna radnika”.

Zavod je, tvrdi Bandić raspisao konkurs za defektologa, međutim “nije bilo kandidata koji ispunjavaju uslove”.

Na privremenu poziciju Bandić je imenovana prije godinu dana nakon što je prethodno bila član smijenog Nadzornog odbora. U Zavodu u Pazariću bila je zaposlena kao socijalni radnik a protiv nje se vodio disciplinski postupak koji nije naštetio njenom imenovanju.

“Procedura za izbor novog direktora je u toku”, poručili su iz Ministarstva rada i socijalne zaštite. Prema ministru Drljači “otežavajuća okolnost u bržem provođenju te procedure predstavlja trenutna epidemiološka situacija”.

‘Borba roditelja neće stati’

U Zavodu u Pazariću trenutno boravi više od tri stotine trideset štićenika. Mnogi od radnika su na bolovanju pa je i sva težina brige o njima i dalje prvenstveno na njegovateljicama. Neki od njih su prošle godine poručili da „ako nemamo adekvatne uslove, ako nemamo adekvatnu brigu i njegu onda Zavod ne treba da postoji. Djeca su uznemirena, jer sami vide, oni suosjećaju s radnicama, jer imaju osjećaje, za razilku od ovih što su vani.

Godinu dana nakon što je cijela regija čula za dešavanja u Pazariću radnici smatraju da je sada jedino rješenje da radnici ponove štrajk iz 2005. kada su prvi put upozorili na sve nezakonitosti u Zavodu, jer više ne mogu da gledaju nepravdu i kršenje njihovih prava. Od stotinu četrdeset uposlenika samo pola njih radi sa štićenicima. Kažu nam da štićenici Zavoda “imaju lošu ishranu, da nemaju voća, da je u Zavodu loša finansijska situacija jer je prethodnih godina pokraden ogroman novac”.

Muamer Kulelija smatra da je i “nužno da se što prije oformi Vijeće roditelja srodnika štićenika u Zavodu u Pazariću, jer ono ne postoji, a značilo bi mnogo u zaštiti prava korisnika”.

Ines Kavalec je majka osamnaestogodišnjeg Denisa, stopostotnog invalida u potpunosti nesposobnog da se brine o sebi, čak ni o najosnovnijim fiziološkim potrebama kao što su ishrana i higijena. Za nju je kaže Pazarić postao personifikacija neke kazne “koja moga Denisa čeka kada suprug i ja više ne budemo živi”.

“Ne postoje riječi kojima mogu opisati osjećanje da će jedno ljudsko biće koje, zbog svog psiho-fizičkog stanja, osobe koja nikada u životu nikome ništa nažao nije pomislio, a kamoli uradio, koji je i formalno nesposoban biti zao, da će jedno takvo ljudsko biće kada ostane bez svojih najbližih biti KAŽNJEN smještanjem u Pazarić. Zato, dok kod imam snage i dok god postoje dobri ljudi, dok god postoje mediji koji će o ovome govoriti i pisati moja i borba drugih roditelja neće stati. Nema snažnije osobe na svijetu od majke koja se bori za dijete, zaključuje Kavalec.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Uoči tematske sjednice Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine o situaciji u institucijama socijalne skrbi, uključujući Zavod Pazarić, komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, pisala je predsjedavajućem Zastupničkog doma Federacije BiH, u kojem traži širu raspravu o pravima djece s invaliditetom, s posebnim osvrtom na deinstitucionalizaciju i podršku porodici. O tom pismu, ali i Posebnom izvještaju o […]

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zatražila je smjenu direktora te članova Nadzornog i Upravnog odbora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić nakon objavljenih uznemirujućih snimaka štićenika toga zavoda. Nadležni ministar Vesko Drljača nije ponudio ostavku niti je zatražena njegova odgovornost, iako su osobe koje su birane u Nadzorni i Upravni odbor, između […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO