Tokom 2020. godine Hrvatsku su uzdrmala tri snažna potresa

Potresi su rezultirali milijardama kuna štete i trebat će godine da prođu da se sva nastala oštećenja saniraju.

Pogled iz zraka na oštećene krovove zgrada i kuća stradalih u potresu koji je pogodio Petrinju (Igor Kralj/PIXSELL)
Pogled iz zraka na oštećene krovove zgrada i kuća stradalih u potresu koji je pogodio Petrinju (Igor Kralj/PIXSELL)

Potres je iznenadna i kratkotrajna vibracija tla uzrokovana urušavanjem stijena (urušni potres), magmatskom aktivnošću (vulkanski potres) ili tektonskim poremećajem (tektonski potres) u listosferi i dijelom u Zemljinom plaštu. Ovo je definicija potresa koja, kada je riječ o teoriji, djeluje jednostavno i kaže mnogo ali se tek kada se potres dogodi vidi kolika je zapravo njegova razorna moć i što sve može prouzročiti. Nažalost, ove godine Hrvatsku su pogodila čak dva snažna potresa koja su rezultirala milijardama kuna štete i samim tim činjenicom da će trebati godine da prođu da se sva nastala oštećenja saniraju. Ta dva potresa sve su nas probudila podsjećajući kako svi zajedno živimo na trusnom području i da nikada ne možemo znati kada se može očekivati novi jaki potres.

Zagreb, Zadar pa Pokuplje

Počelo je u ožujku 2020. godine, s epidemijom korona virusa, kada je 22. ožujka u 6:24 sati, Zagreb pogodio potres magnitude 5,5 prema Richteru. Tom prilikom urušene su kuće, srušeni i napuknuti zidovi, nastala su oštećenja na tisućama objekata… Nastala oštećenja procijenjena su na oko 47 milijardi kuna radi čega je donesen i poseban Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Međutim, početak prave obnove oštećenih objekata, a da se ne spominje kraj, je daleko i krajnje neizvjestan tim prije što sredstva za obnovu još nisu osigurana. Poslije toga potresa Zagreb i šire područje pogodilo je više od tisuću manjih potresa. Dogodilo se i više od 150 manjih potresa koje su osjetili i sami građani.

Slijedeći jak potres u Hrvatskoj dogodio se 1. studenoga kada je u 14:15 sati zadarsko područje pogodio potres magnitude 4,7 stupnjeva. Epicentar potresa, koji se osjetio i u Zagrebu, bio je 11 kilometara sjeverozapadno od Posedarja, odnosno 119 kilometara sjeverozapadno od Splita i to na dubini od 10 kilometara.

Nastavilo se s potresom na području Siska, Petrinje i Gline koji se dogodio 28. prosinca 2020. godine, u 6:28 sati, koji je bio magnitude 5 stupnjeva po Richteru i koji se samim tim vodi kao snažan potres. Epicentar mu je bio 5 kilometara jugozapadno od Petrinje, a dubina epicentra je bila na 10 kilometara. Ubrzo poslije njega, i to na istom području, dogodila su se još dva snažna potresa koja su bila snage 4,7 i 4,1 stupnjeva. Srećom nije bilo žrtava ali su zato štete velike. Konačna procjena nastalih šteta još uvijek nije poznata ali se zna kako su na dan potresa prijavljena oštećenja na preko 500 objekata. Oštećene su brojne obiteljske kuće, od kojih su neke i neupotrebljive više, stanovi, gospodarski subjekti, crkve… Veliki problem za građane predstavlja činjenica što je oštećen veliki broj dimnjaka koji predstavljaju opasnost po građane ali i same objekte. Očekuje se kako će idućih dana broj prijavljenih oštećenja zasigurno još rasti. Tek po završetku prijave nastalih šteta znati će se kolika je ukupna šteta pričinjena.

Niz manjih potresa

Iako je magnituda potresa na širem sisačkom području bila 5,0, a magnituda glavnog potresa koji je pogodio Zagreb bila je 5,5 prema Richteru i oslobodio je nešto malo manje od osam puta veću energiju od ovog potresa sada, potres koji je pogodio Sisak i okolicu osjetio se u većem dijelu Hrvatske, u BiH pa čak i u Srbiji.

“Seizmička aktivnost nakon ovoga posljednjeg potresa još uvijek traje, a riječ je o slabijim naknadnim potresima. S obzirom na magnitudu glavnog potresa, očekuje se da će ta aktivnost trajati još pola godine, možda i godinu dana”, rekao je seizmolog Snježan Prevolnik govoreći o daljim podrhtavanjima tla nakon potresa u Pokuplju.

Prema riječima seizmologa vjerojatnost da područje Siska i Petrinje zatrese još jedan potres jače magnitude je vro mala, negdje ispod 5 posto, ali se zato može očekivati kako će se potresi slabijeg intenziteta, na tom području, osjećati idućih šest do sedam mjeseci. Inače,  “pokupsko epicentralno područje” je seizmolozima poznato po svojoj seizmološkoj aktivnosti i na tome području se 1909. godine dogodio potres snage 6 stupnjeva prema Richteru.

Zemljotres je u Petrinji oštetio brojne objekte, uključujući i zgradu Gradske uprave (Nikolina Zavišić/Al Jazeera)

Seizmolog Tomislav Fiket pojašnjava kako je dubina od 10 kilometara, na kojoj su bili epicentri potresa i u Zagrebu i u Pokuplju, uobičajena dubina potresa za Hrvatsku.

„Da je potres bio plići, bliži površini, šteta bi bila puno veća. Kada je epicentar potresa na dubini od 10 kilometara, kao što je bio ovaj, on izgubi na snazi dok se probija prema površini. Inače, potres u epicentru, u Pokuplju, zapravo trajao relativno kratko, samo tri sekunde, kako se može vidjeti na nekim nadzornim snimkama s toga područja. Ovo je potres koji je sličan onome zagrebačkom, iz ožujka ove godine, ali ipak nešto slabiji“, rekao je Fiket.

Trusno područje

Govoreći o daljim očekivanjima kada je riječ o mogućnostima nekih jačih potresa na ovome području kaže kako je teško reći da je ovaj potres bio uvod u nešto drugo kao i da je to uvijek tako u seizmologiji.

„Područje Republike Hrvatske je trusno područje i potresi su mogući i sigurno će se događati pa i puno jači od ovih koje smo do sada imali. S tim treba naučiti živjeti. Inače sam nepopularan jer uvijek kažem kako se onaj glavni zagrebački potres još nije dogodio, a dok se on ne dogodi ne možemo biti mirni pa reći da nema potresa i neće ih biti. Moramo biti svjesni područja na kojem živimo. Uopće nije pitanje hoće li se dogoditi jači potres, nego kada. On može biti sada dok o njemu pričamo, a može i za pedeset godina“, rekao je Fiket.

Pojašnjava kako područje Hrvatske i Albanije, a pogotovo Italije, nalazi se na seizmički vrlo aktivnom području, na granici tri tektonske ploče i to Jadranske mikroploče, Euroazijske i Afričke. Dodaje kako se ploče pomiču, naprežu i zapinju jedna o drugu, a energija koja se tako nakuplja u nekom trenu oslobađa se i dolazi do potresa. Pri tome je Jadranska ploča malo specifičnija jer je razlomljena pa je teže pratiti njezina kretanja.

Hrvatski seizmolozi napominju kako je 2020. godina, kada je riječ o potresima, bila nešto aktivnija na sjeverozapadu ali i kako to nije ništa neubičajeno. Podsjećaju kako su u povijesti se već bilježili takvi periodi pojačane aktivnosti na nekom području, a zadnji takav slučaj bio je 2019. godine, kada se dogodio potres u Draču (Albanija) i kada se nekoliko dana posije dogodio malo jači potres u istočnoj Hercegovini.

Govoreći o mogućnostima potresa seizmolozi ističu kako su trusna područja u Hrvatskoj sklona potresu, a to su šire riječko područje kao i cijelo južno priobalje koje je najugroženije. U povijesti su se događali snažni potresi koji su imali velike posljedice. Upravo radi toga moramo naučiti živjeti s njima i to na više načina. Prije svega morali bi znati kako se ponašati kada se dogodio potres, gdje potražiti sklonište, kako se zaštiti, ne koristiti dizala i ne paničariti. Uvijek se ističe i kako je dobro znati upute koje se mogu pronaći na internetu kako se ponašati i zaštiti ako dođe do potresa. Drugo, i ništa manje važno, je voditi računa o gradnji o gradnji obiteljskih kuća, stambenih zgrada i gospodarskih objekata.

„Ono što uvijek napominjemo jest da treba voditi računa o gradnji. U drugim zemljama u svijetu koje pogađaju i puno jači potresi žive s njima i spremni su na njih. Primjerice, u Japanu potres jačine od 7 ne izaziva gotovo nikakvu ozbiljnu štetu“, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.

Najpoznatiji potresi

Kada je riječ o Balkanu najsnažniji potresi, od gotovo 8 stupnjeva, zabilježeni su u Grčkoj, posebice na Kreti. Grčka je država koja ima i najveći broj snažnih potresa u našoj regiji. U bivšoj SFRJ građanima je ostao upisan potres koji se dogodio u ljeto 1963. godine u Skopju koji je bio magnitude 6,1, uzrokovao je ogromna razaranja i odnio 1.000 života. Taj potres je rezultirao i podizanjem građevinskih standarda koji omogućuju da objekti , bez većih oštećenja, izdrže jače potrese. U Banja Luci se dogodio potres 1969. godine, magnitude 6,4 stupnjeva, koji je devastirao grad. Zabilježene su ogromne materijalne štete, uništeno je 85.000 stanova, a tada je poginulo 115 građana dok ih je 1.117 ozlijeđeno. Poznat je i snažan potres u Crnoj Gori koji se dogodio 1979. godine. Taj potres je imao magnitudu višu od 7 stupnjeva, a ostavio je traga na arhitekturi u Crnoj Gori, Albaniji i južnoj Hrvatskoj. Jedan od dva najstrašnija potresa u hrvatskoj povijesti bio je Veliki potres iz 1667. godine koji je gotovo uništio Dubrovnik. Potres je imao intenzitet X na Mercallijevoj ljestvici i usmrtio je više od 5.000 ljudi. Poslije njega veliki požar je danima harao nakon toga, a zabilježen je tsunami koji je teško oštetio luku i poplavio dijelove grada. Jedine dvije građevine koje se tada nisu srušile bile su dvije palače, Sponza i Knežev dvor.

Najrazorniji potres u našoj blizini dogodio se 1908. godine u Messini (Italija). Bio je to ekstremno razoran potres koji je prema  Richterovoj ljestvici imao magnitudu 7,1 stupnjeva i usmrtio je gotovo 100.000 ljudi.

POSTUPCI PRIJE, ZA VRIJEME I NAKON POTRESA

Postupci prije potresa:

Naučimo kako se zaštititi od potresa:

  • U domu odredimo jedno sigurno mjesto u većoj prostoriji te se nekoliko puta godišnje prisjetimo na njega.
  • Moramo znati gdje je glavna sklopka za struju te gdje su glavni ventili za plin i vodu, i kako se zatvaraju.
  • Nadohvat ruke spremimo bateriju, radio i torbicu za prvu pomoć.
  • Uvijek imajmo određene zalihe hrane.

Postupci za vrijeme potresa:

  • Sačuvajmo prisebnost duha i ne paničarimo jer je panika pogubna.
  • Ako se zateknemo u nižim prostorijama, pri prvim podrhtavanjima izađimo iz njih na slobodan prostor, udaljimo se od stabala, uličnih svjetiljki, električnih kablova i građevina.
  • Ako smo na višim katovima, sklonimo se pored nosivih zidova, pod okvire vrata, u unutrašnji kut prostorije, ispod stola, te rukama zaštitimo oči.
  • Odmaknimo se što dalje od staklenih površina i pregradnih zidova.
  • Ne upotrebljavajmo šibice i otvorenu vatru.
  • Ako se nalazimo u automobilu, ne smijemo se zaustavljati na mostovima i podvožnjacima ili ispod njih, ispod električnih kablova i u tunelima. Zaustavimo se na otvorenom prostoru i ostanimo u automobilu.

Postupci nakon potresa:

  • Kada prestanu prvi potresi, napustimo prostorije na najpogodniji način i uzmimo sa sobom najvažnije i spremljene stvari.
  • Nikako ne napuštajmo građevinu dizalom, upotrebljavajmo stepenice (mogu se pokvariti instalacije, srušiti dizalo, nestati struje i sl.).
  • Isključimo električnu struju na glavnoj sklopci te zatvorimo plin i vodu na glavnom ventilu.
  • Ne zaboravimo na humanost i nesebičnost u pomoći stradalima, ali ne pomičimo teško povrijeđene.
  • Upotrebljavajmo za piće samo zapakiranu vodu i vodu koja stigne kao pomoć.
  • Postupajmo prema uputama dobivenima putem sredstava javnog priopćavanja.
  • Ako smo ostali pod ruševinama, budimo mirni i zovimo u pomoć te lupajmo čvrstim predmetom po instalacijskim cijevima (od vode i centralnog grijanja).
  • Sačuvajmo svoju snagu.
Izvor : Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO