Hrvatska i BiH: Susjedi ne pomažu susjedima

BiH će biti bolje kada Hrvatska i Srbija postanu do kraja demokratska društva s jasnim EU politikama, mišljenja je Tvrtko Jakovina.

Zoran Milanović je potpuno jasno izgovorio malograđanske stereotipe prema BiH, Turcima, Islamu, Bošnjacima, kaže Davor Gjenero (Arhiva)

Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske su već godinama na klackalici i kreću se na relaciji toplo – hladno.

Koliko su ti odnosi kompleksni dovoljno govori i činjenica da je dovoljna jedna nesmotrena rečenica ili riječ da sve ono što je pozitivno napravljeno padne u vodu. Primjer tome su dosadašnje brojne izjave, a prije svih ona od prije nekoliko dana kada je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u intervjuu za HRT, uoči 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma rekao da se bosanskohercegovački okvir može promijeniti bez volje konstitutivnih naroda.

Sapun i parfem

Tijekom razgovora Milanović je pojasnio kako ne misli na rat nego da govori o „mentalnom i svakom drugom nasilju koje u BiH nikada nije prolazilo i uvijek je izazivalo još veće nasilje“.

“To su Srbi, koji imaju Republiku Srpsku, koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem? To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu, što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore“, rekao je Milanović.

Najviše komentara izazvala je pak samo jedna rečenica koji je tom prilikom izgovorio Milanović.

“Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donesene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, rekao je Milanović poslije čega su uslijedile brojne žestoke reakcije iz BiH.

Brojne osude

Između ostalih član predsjedništva BiH Šefik Džaferović na svom Facebook profilu je rekao kako „izjave koje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović daje u posljednje vrijeme puno više govore o njemu samome nego o Bosni i Hercegovini“. Prema Džaferovićem riječima, Milanovićeve izjave zaudaraju na šovinizam i ksenofobiju, a tu ni sapun ni parfem ne pomažu.

Međutim, kada se prate izjave dužnosnika u Hrvatske ovakve izjave Zorana Milanovića dijele gotovo svi. Dovoljno je pratiti izjave prema kojima se smatra Željko Komšić nije predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH, iako je po nacionalnosti Hrvat, nego Bošnjaka čijim je glasovima ušao u to tijelo. Na tu temu je u više navrata govorio i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković koji je odmah poslije izbora Komšića poručio „kako to nije dobar scenario za hrvatski narod, ali ni općenito za BiH“.

„Mislim da to nije dobro i da je cilj svih u BiH da se sva tri konstitutivna naroda osjećaju dobro i da su privrženi svojoj domovini u Bosni i Hercegovini“, rekao je tom prilikom Plenković.

Nedavno je održana i sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost RH na kojoj su se, nakon niza polemika, sastali hrvatski predsjednik Milanović i premijer Plenković, i kada je formalno utvrđeno slaganje vrha hrvatske države oko položaja Hrvata u BiH.

„Ako postoji jedna tema oko koje vlada konsenzus između predsjednika Milanovića i hrvatske Vlade, to je jačanje položaja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda“, kazao je Plenković.

Govoreći o odnosu Hrvatske prema BiH hrvatski politički analitičar Davor Gjenero smatra kako je ključan problem što hrvatska politika nije shvatila da treba razdvojiti odnos prema Hrvatima u BiH od odnosa prema manjini. Prema njegovim riječima Hrvatska ima političke, geopolitičke i ekonomske interese da BiH funkcionira kao jedinstvena država, da bude uspješna ali i da bude dio euroatlantskih integracija kao što su NATO i EU. Pojašnjava i kako će u suprotnome Rusija, koja „sjedi“ u Banja Luci, biti na 50 kilometara od Zagreba i 20 kilometara od Dubrovnika.

Izrečeni stereotipi

„Hrvatska nikako ne smije ostajati na konceptu prema kojem je Republika Srpska ‘bogom dana’ jer ona je zapravo ustupak koji nastao u Daytonu radi trenutnih okolnosti i on je zamišljen kao rad na kojem treba nastaviti raditi. Uređenje BiH treba vratiti na u Washington na koncept visoko decentralizirane države, s teritorijalnim autonomijama ali ne u nacionalnom nego u organskom smislu. Pri tome se treba voditi računa o punoj zaštiti i ravnopravnosti građana i zajednica ali mimo podjela koje definiraju podjele iz nastale ratnim pijenom“, rekao je Gjenero.

Kada je riječ o posljednjoj izjavi Milanovića, koja je izazvala lavinu reakcija, Gjenero kaže kako je temeljno pravilo diplomacije da se nikada ne daju izjave koje na bilo koji način antagoniziraju drugu stranu, odnosno kako se sve može reći ali u granicama građanske pristojnosti. Smatra kako je uvod Zorana Milanovića imao racionalnu jezgru sve dok nije rekao „prvo sapun, a onda parfem“.

„Na taj način on je potpuno jasno izgovorio malograđanske stereotipe prema BiH, Turcima, islamu, Bošnjacima… To nikada nije uvertira za racionalan razgovor nego prije svega za psovanje. Nažalost, to nije njegova jedina izjava u tome smjeru. Netko tko za sebe smatra da je državnik ne smije imati takve izjave pa niti u privatnim ili poluprivatnim razgovorima“, istakao je Gjenero.

Dodatno su ga zabrinule izjave koje su se mogle čuti poslije posjete ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova Zagrebu kada je, kako smatra Gjenero, otvoren put da Lavrov izrazi sve prioritete ruske politike na Balkanu. Iz svega on iščitava kako je Rusija spremna podržati Hrvatsku u zahtjevima za promjenu izbornog zakona, koji je po mjeri Čovića, u zamjenu da Hrvatska ne podrži dominantni diskurs nove američke administracije. Sve to je, kako tvrdi Gjenero, u suprotnosti s porukama bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji je poručivao Hrvatima u BiH kako je Sarajevo njihov glavni grad i da svoju bolju budućnost trebaju rješavati kroz dijalog s Bošnjacima, a se ne Miloradom Dodigom koji radi na razbijanju BiH.

Hrvatska i Srbija kao ključ

„Rusija insistira na tome da je Republika Srpska, iako je nastala na ratnom zločinu, konstantna, a to je i okvir njihovog utjecaja na Balkanu. Vlada RH stajališta je da je prisutnost Rusije na Balkanu nešto što je neizbježno i što je konstanta. Razlog tome su prije svega ekonomski interesi i veliki utjecaj Rusije kroz kredite Sberbanke i isporuke plina“, pojasnio je Gjenero.

Govoreći na ovu temu hrvatski povjesničar Tvrtko Jakovina smatra kako BiH ima problem s jedne strane što je nedovršena iznutra, a s druge strane što je Srbija i Hrvatske vide još više nezavršenom.

„To je, na žalost, stanje koje otežava funkcioniranje teško funkcionirajućeg društva. Pri tome vrlo često nedostaje i kapaciteta da se ova nepodnošljiva situacija postavi na noge“, rekao je Jakovina.

Dodaje i kako susjedi, a tu opet misli na Hrvatsku i Srbiju, ne pomažu na pravi način svojim susjedima, a i da se BiH ponaša kao da ne može biti bez tutorstva i savjeta ili oslanjanja financijama ili po drugim elementima.

„BiH će biti bolje kada Hrvatska i Srbija postanu do kraja demokratska društva s jasnim EU politikama. Pri tome bolje sutra, ako se tako može reći, najviše ovisi od Bosanaca i Hercegovaca ali i da je gotovo nemoguće zamisliti rješenje toga čvora, u ovim okolnostima i u ovim pravnim okvirima i s političkim akterima, bez sređivanja stanja u Hrvatskoj i Srbiji“, zaključio je Jakovina.

Izvor: Al Jazeera