Historijski izbori u Mostaru nakon 12 godina

Gradsko vijeće Mostara čini 35 vijećnika, a iz zajedničke gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika (EPA)

Grad Mostar i Brčko distrikt su jedinstvene dejtonske kategorije. Dok Brčko uživa u izuzetno povoljnom statusu, postratni put Mostara je više bio statičnog karaktera.

Do nametanja Statuta 2004. godine Mostar je bio organiziran kroz šest općina, koje su postale izborne jedinice, da bi presudom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Statut proglašen neustavnim.

Izborni proces u Mostaru je specifičan primjer u Bosni i Hercegovini. Glasači dobivaju dva listića, ali ne biraju (direktno) gradonačelnika. Na jednom listiću biraju kandidate iz izborne jedinice svog gradskog područja, a na drugom sa zajedničke gradske liste.

Gradsko vijeće Mostara čini 35 vijećnika, a iz zajedničke gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika. U Gradskom vijeću niti jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, a manje od četiri.

Gradonačelnik se bira kroz Gradsko vijeće, gdje je treći krug odlučujući, u kojem je dovoljna prosta većina.

Uspješni povratak Fudbalskog kluba Veleža u Premijer ligu Bosne i Hercegovine će se znatno odraziti na rezultate izbora, jer je upravo ovaj simbol grada rijetki primjer jedinstva bošnjačke i građanske opcije u ovom gradu. Upravo je zbog toga bio jedan od kandidata Koalicije za Mostar, koja okuplja pet stranaka, predsjednik Uprave Veleža Šemsudin Hasić.

Kultura – najveća žrtva politike

Zlatko Serdarević je mostarski novinar i zaštitno lice za kulturu na nekadašnjoj radio-televiziji Mostar.

“Politička blokada Mostara u proteklih 12 godina odrazila se na sve pore društvenog života, a posebno na kulturu. Kako za to vrijeme nije zabilježen iole značajniji pomak u integraciji Grada, to su i dalje po nacionalnom ključu ostale podijeljene gradske kulturne ustanove. Posljedice ovakvog stanja su katastrofalne i tek će se analizom i revizijom potrošnje budžetskih sredstava utvrditi stanje”, smatra Serdarević.

Zbog ovakvog stanja Mostar je gotovo prestao “proizvoditi” kulturne radnike , po čemu je bio poznat kroz svoju historiju.

“Osnovni problem u današnjoj kulturnoj ponudi Grada jesu programi manifestacionog karaktera, odnosno sve se bazira na gostovanjima umjetnika iz onih sredina koje su riješile probleme u toj oblasti, formirali svoje kvalitetne ustanove i odškolovali kreatore umjetnosti. Ne čini se mnogo na formiranju svojih kadrova i kreacijom programa ne u apsolutnom smislu nego u mjeri koju Mostar zaslužuje kao politički, privredni, prosvjetni i kulturni centar regije Hercegovine”, zaključuje Serdarević.

Komplicirana izborna matematika

Po popisu stanovništva iz 2013. godine u Mostaru je živjelo 51.000 Hrvata, 47.000 Bošnjaka, 4.000 Srba i 3.000 Ostalih. Iako najmalobrojniji narod, Srbi u Gradskom vijeću pretendiraju na četiri mjesta, a Ostalimaa pripada jedno mjesto, što može biti odlučujući faktor u izboru gradonačelnika.

Srbi imaju zajedničku listu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpske demokratske stranke (SDS), uz podršku nacionalnih kulturnih institucija iz Mostara i Banja Luke, ali su zastupljeni i na listama drugih koalicija i stranaka. Pomenuta lista je nastavak politike hercegovačkih Srba, koji su na izborima 2018. godine bezuspješno pokušali ući u Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Najjača politička opcija na izborima je Koalicija za Mostar 2020, koja, uz Stranku demokratske akcije (SDA) okuplja još četiri stranke. Nosilac liste je nestranački kadar Zlatko Guzin, direktor Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić”.

Mak Mehić je mostarskoj javnosti poznat po muzičkim ostvarenjima, kroz koje je, između ostalog, iskazivao kritiku društva i politike. Kandidat je Platforme za progres iz izborne jedinice Stari Grad. O razlogu za ulazak u politiku Mehić kaže da je motiviran željom za promjenom i nezadovoljstvom zbog nedostatka adekvatnih ljudi da provedu nužne promjene u stvarnost.

“Nisam se kandidirao da uzmem mandat, nego da preuzmem odgovornost. Za sebe mogu reći da kada radim neku stvar, radim je s ciljem da ostvarim uspjeh i takva su mi i očekivanja za izbore.”

Manje ili nove stranke na obje strane grada se suočavaju s istim kritikama dominantnih političkih snaga, a to je strah od “rasipanja glasova” u korist druge strane.

“Svako ima pravo svoj glas dati bilo kojoj političkoj opciji, a da taj glas bude uvažen i poštovan. Priča o rasipanju glasova je pokušaj zastrašivanja birača, s ciljem održavanja vlasti, a politika straha nije demokratija”, ističe Mehić.

Ova stranka na izborima u Mostaru izlazi na području tri izborne jedinice u kojima su Bošnjaci većina.

“Biračima želim poručiti da je na njima da biraju ljude koji su dio problema, ili da biraju nove ljude koji žele biti dio rješenja i samo to”, poručuje Mehić.

“Između Hrvatske demokratske zajednice [HDZ] Bosne i Hercegovine i SDA neće biti pobjednika na lokalnim izborima u Mostaru. Matematika, koju su Statutom Grada Mostara zadali, a kojeg godinama nisu u stanju promijeniti, ne ide im naruku, koliko god im je godinama omogućavala apsolutnu vlast u Gradu. Na posljednjim lokalnim izborima najviše mandata osvojio je SDA, međutim, znamo da nisu bili i izborni pobjednici u Gradu. HDZ BiH imao je mandata koliko i Narodna stranka – Radom za boljitak (NSRZB), samo sedam, što dovoljno govori da obje ove stranke vrlo obzirno pristupaju lokalnim izborima u Mostaru. Sada su već nova vremena, stasali su snažni politički protivnici u Našoj stranci i Hrvatskoj republikanskoj stranci [HRS], neovisnoj listi predvođenoj [Marinom] Bagom, a te stranke ne gledaju blagonaklono na stare metode upravljanja gradom”, kaže Igor Božović, mostarski pisac i novinar.

S obzirom na Statut i izborni sistem, nužna je promjena dosadašnjeg koncepta upravljanja Gradom.

“Siguran sam da HDZ BiH i SDA, da bi osigurali 17 ili 18 ruku podrške, moraju napraviti iskorak i odustati od svog desetljećima ukorijenjenog pravila da upravljaju s po pola grada, do crte koja ide Bulevarom narodne revolucije. Ili ući u koaliciju međusobno, što je ravno porazu i za njih, i za Grad Mostar”, zaključuju Božović.

Mostar u žiži bh. političke scene

Oko izbora u Mostaru zadnjih dana su česta saopćenja za javnost čiji povod je slučaj izbornih malverzacija u Srebrenici, u koje su uključeni članovi Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine.

Mostar je tokom izborne kampanje, ali i ranije ove godine, bio mjesto posjeta i susreta predstavnika političkih stranaka iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i iz Hrvatske. Najčešći gosti Mostaru su bili predstavnici HDZ-a Hrvatske, premije Andrej Plenković i ministri iz njegove Vlade, što jasno pokazuje miješanje susjedne države u izbore u Mostaru.

Socijaldemokrati (SD) Bosne i Hercegovine, stranka nastala iz SDP-a BiH u Tuzli, upozorili su na opasne igre SDP-a BiH i Naše stranke u Mostaru.

“Prema analizama urađenim na temelju izbornih rezultata u nekoliko prethodnih izbornih ciklusa, posve je jasno da probosanske snage mogu ostvariti većinu u Mostaru, ali pod uvjetom da izađu što jedinstvenije i da ne rasipaju glasove. Međutim, u Mostaru Dragan Čović zadovoljno trlja ruke, jer će mu [Nermin] Nikšić i [Predrag] Kojović rasipanjem glasova pokloniti pobjedu.Toliko o principijelnosti SDP-a i Naše stranke”, poručuju u saopćenju SDBiH.

Iz Građanskog saveza su pozvali glasače Mostara da ne nasjednu na planove u režiji SDP-a BiH te ističu da je “nakon Srebrenice opravdano sumnjati da SDP ima saradnju s HDZ-om i da je zato odbio da bude dio neupitno probosanske Koalicije za Mostar”.

Na zadnjoj sesiji “Kruga 99”, na temu “Izbori u Mostaru – prekretnica za BiH?”, uvodničar je bio Safet Oručević, bivši mostarski gradonačelnik, koji je, između ostalog, istakao da će od masovnosti izlaska ljudi na izbore i glasanja u dijaspori ovisiti rezultati izbora.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

U više presuda evropskih sudova i Ustavnog suda u BiH, nalažu se izmjene izbornih pravila u toj zemlji. Međutim, one nisu sprovedene. Najdrastičniji primjer je Mostar koji već više od 10 godina čeka na rješenje. Na pomolu su i treći lokalni izbori, a da pravila za taj Grad nisu riješena. Preko Mostara se ponovo prelamaju […]

Published On 09 Feb 2020
Više iz rubrike TEME
POPULARNO