Karčić: Biden je istinski prijatelj Bosne i Hercegovine

S kolikom pažnjom su se američki predsjednički izbori pratili i u bivšim jugoslovenskim zemljama najbolje ilustrira komentar utjecajnog hrvatskog intelektualca Žarka Puhovskog: “U Americi se bira predsjednik svijeta i tu su izbori za nas puno važniji od hrvatskih predsjedničkih izbora. Imamo pravo glasa na izborima za predsjednika koji ne odlučuje ni o čemu, ali nemamo pravo glasa na američkim izborima za predsjednika koji odlučuje i o našim životima.”

Demokrata kandidat Joe Biden proglasio je u subotu pobjedu na američkim predsjedničkim izborima, no republikanski kandidat i aktuelni predsjednik Donald Trump odbija priznati rezultate. Trump traži sudsko preispitivanje izbornog procesa, optužujući demokrate za izbornu prevaru.

O američkoj politici te utjecaju te svjetske sile na Zapadni Balkan za Al Jazeeru je govorio Hamza Karčić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, koji se, između ostalog, bavi i odnosom SAD-a prema regiji tokom rata u Bosnii Hercegovini devedesetih.

• Za razliku od zainteresiranosti Balkana za SAD, očito je da ova regija već godinama ne privlači pažnju Washingtona. Gdje je Zapadni Balkan na ljestvici prioriteta američke vanjske politike danas?

– Svakako da nije na vrhu ljestvice. Balkan je pri vrhu ljestvice američke vanjske politike bio od 1992. do 1995. i ponovo 1999. godine. Novi i veći izazovi u drugim regijama svijeta pojavili su se u proteklih 25 godina. 

• Je li predsjednik Donald Trump narušio američku globalnu hegemoniju u protekle četiri godine sa svojom politikom ‘Amerka na prvom mjesu’ i otvorio prostor većem utjecaju Rusije i Kine, koji su glavni američki konkurenti na svjetskoj sjecni?

– Da, predsjednik Trump je u značajnoj mjeri doprinio urušavanju američkog globalnog utjecaja. Više od deset godina se govori i piše o tome da smo, kako kaže Fareed Zakaria, u postameričkom svijetu. Nove i stare velike sile ponovo su prisutne na globalnoj sceni. Ponašanje i djelovanje predsjednika Trumpa samo je ubrzalo proces koji je primijećen mnogo prije njegovog izbora 2016. godine.

• Ipak, proteklih mjeseci vidjeli smo povećanu aktivnost američkih zvaničnika na Balkanu – posjeta državnog sekretara Mikea Pompe Dubrovniku, ukinuta je 100-postotna carina koju je Kosovo uvelo Srbiji i Bosni i Hercegovini, potpisan je trgovinski sporazum u Bijeloj kući između Srbije i Kosova i, konačno, učestale su posjete Matthewa Palmera Bosni i Hercegovini. Kako to objašnjavate?

– Posjete i sporazumi se mjere po tome šta su konkretno učinili ili promijenili. Nije izvjesno šta je konkretno sporazum Srbije i Kosova donio. Važno je riješiti suštinska pitanja.

• U doktorskoj disertaciji pisali ste o američkim kongresmenima koji su se zalagali za očuvanju multietničke demokratije u Bosni i Hercegovini. Među njima je bilo mnogo i američkih jevrejskih kongresmena. Ko su kongresmeni koji su se isticali u tome?

– Senator Bob Dole i Josephn Lieberman bili su ključni zagovornici ukidanja embarga na oružje Bosni i Hercegovini. Poznati su po zalaganju za opstanak nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine. Senator Joe Biden je elokventno podržavao Bosne i Hercegovine, ali i napore Dolea i Liebermana da se ukine embargo. Kongresmen Frank McCloskey bio je manje poznat, ali ne i manje aktivan u Zastupničkom domu. McCloskey se bio toliko posvetio Bosni i Hercegovini da je žrtvovao svoju karijeru u Kongresu. Niz je drugih kongresmena koji su podržavali ovu državu, uključujući Toma Lantosa, mađarskog Jevreja koji je preživio Holokaust, odselio u Ameriku i bio izabran u Kongres. Njegova podrška je imala posebnu važnost.

• Govoreći o dokumentu ‘Vizija za odnose Amerike i Bosne i Hercegovine’, koji je Biden objavio u predizbornoj kampanji, rekli ste da dokument namijenjen bosansko-američkoj zajednici, kako bi ih potsjetio šta je kao senator učinio sve za Bosnu i Hercegovinu? Pa, šta je to Biden konkretno uradio da se zaustavi rat u toj zemlji?

– U septembru 1992. godine Biden je predložio amandman, koji je prihvaćen u Senatu, kojim se konstatiralo da “embargo Ujedinjenih naroda na oružje održava vojnu superiornost agresora i UN treba izuzet vladu Bosne i Hercegovine od ovog embarga”. U junu 1993. godine Biden je objavio tekst u New York Timesu u kojem je kritizirao djelovanje UN-a u Bosni i Hercegovini. Početkom juna 1994. godine ovaj senator je, zajedno sa senatorom Doleom, posjetio opkoljeno Sarajevo. Početkom 1995. godine Biden je bio ko-predlagač prijeloga zakona Dolea i Liebermana o ukidanju embarga na oružje Bosni i Hercegovini. Zakon o samoodbrani Bosne i Hercegovine 1995. godine (Bosnia and Herzegovina Self-Defense Act of 1995) jedan je od najvažnijih dokumenata usvojenih u Kongresu o Bosni i Hercegovini. Na desetu godišnjicu Srebrenice, američki Senat je usvojio rezoluciju o osudi genocida počinjenog u Srebrenici, ali i cijeloj Bosni i Hercegovini. Biden je bio i ko-predlagač ovog historijskog dokumenta.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

• Ali, nisu svi senatori, ili svi u administraciji predsjednika Bila Clintona, bili naklonjeni multietničkoj Bosni i Hercegovini. Senator Frank McCloskey je 1993. godine objavio članak u kojem poziva Warrena Christophera, tadašnjeg državnog sekretara SAD-a, da podnese ostavku, jer je, kako je rekao, ‘zamagljivao pitanje srpske agresije’?

– Spomenuti senatori i kongresmeni bili su daleko više pro-bosanski i pro-intervencionistički nego većina čelnika Clintonove administracije. To se vidi iz pisma kojeg ste naveli, u kojem kongresmen McCloskey poziva državnog sekretara da podnese ostavku jer izbjegava koristiti termin genocid u kontekstu Bosne i Hercegovine. Znači, demokrata iz Kongresa traži od demokrate iz Clintonove Administracije da podnese ostavku zbog Bosne i Hercegovine. I na Capitol Hillu je bilo članova Kongresa koji su bili protiv američke intervencije u Bosni i Hercegovini. Primjeri su kongresmenka Helen Delich Bentley i kongresmen Dan Burton.

• Poznato je da su politički predstavnici bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska uložili velika sredstva za lobiranje američkih kongresmena. Šta tačno žele postići time? Kako biste uopće ocijenili dosadašnji uspjeh RS-a na mijenjanju imidža među američkom političkom elitom?

– Tim lobiranjem se pokušava promijeniti slika o Bosni i Hercegovini i o agresiji i genocidu iz 1990-tih. Ako ste istina o agresiji i genocidu nad Bošnjacima svede samo na nivo jednog od nekoliko narativa, taj će se lobistički poduhvat isplatiti. Uočljivo je da neki autori i novinari već govore o tome da postoji više istina i narativa o periodu 1992-95, što je post-modernistička zamka, čiji je cilj negiranje genocida. 

Izvor: Al Jazeera