Hrvatska ulaže milijarde eura u željeznice

Prije 15 i više godina izgradnja autocesta širom Hrvatske bila je jedan od zamašnjaka razvoja zemlje. Uložene su milijarde eura u izgradnja autocesta, što je doprinijelo ne samo boljoj cestovnoj povezanosti širom države, nego i do novih zapošljavanja, rasta građevinske operative… Rezultat svega toga je da se Hrvatska trenutno može pohvaliti jednom od najkvalitetnijih mreža autocesta širom Europe.

Poslije izgradnje autocesta, Vlada planira uložiti milijarde euraa u obnovu i izgradnju mreže željeznica i infrastrukture koja se veže za željeznički promet. Prema najavama iz Vlade, uskoro će javnosti biti predstavljena Nacionalna razvoja strategija do 2030. godine te Plan oporavka i otpornosti Republike Hrvatske od 2021. do 2023. godine. U njima važnu ulogu ima ulaganje u željeznicu i željezničku infrastrukturu, od kojih se očekuje da će pridonijeti gospodarskom oporavku i dalje razvoju Hrvatske. HŽ Infrastruktura planira u slijedećih 10 godina u više svojih investicijskih projekata uložiti oko 4,5 milijardi eura. Kako HŽ Infrastruktura nema taj novac, a niti ima toliko prostora u državnom proračunu, većina tih sredstava biti će povućena iz fondova Europske unije.

“HŽ Infrastruktura trenutno je nositelj najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj i najveći korisnik bespovratnih sredstava EU-a u prometnom sektoru, a krajnji joj je cilj revitalizacija cijele željezničke mreže, u skladu s europskim standardima (povećanje kapaciteta pruga, brzine prometovanja i razine sigurnosti). Osim sredstvima europskih fondova, HŽ Infrastruktura projekte financira i kreditima razvojnih banaka, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj [EBRD] te komercijalnim kreditima”, navodi se u odgovoru korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture.

Nastavak započetih te novi projekti

Prema tim podacima, u obnovu pruga, postrojenja, kolodvora, stajališta i ostalih infrastrukturnih objekata od 2010. do kraja 2019. godine, u skladu s realizacijom investicija po programima, ukupno je uloženo 935 milijuna eura. Plan ulaganja za razdoblje od 2020. do 2024. godine iznosi 1,8 milijardi eura, a od toga se 78,7 posto odnosi na projekte sufinancirane iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Radi se o ulaganjima koja su usmjerena u obnovu i modernizaciju pruga i pružnih dionica, izgradnju novih pruga i kolosijeka, rekonstrukciju kolodvora, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima te elektrifikaciju. Dodatna su ulaganja neophodna i za povećanje sigurnosti željezničkog prometa, a to su sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica, zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja…

“U razdoblju od 2025. do 2030. godine planiran je nastavak provedbe projekata koji su započeli u prethodnom razdoblju, ali i pokretanje novih projekata, u skladu sa Strategijom prometnog razvoja za razdoblje od 2017. do 2030. godine. Procijenjena vrijednost projekata planiranih za sufinanciranje iz europskih fondova u navedenom razdoblju iznosi više od 2,7 milijardi eura”, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Planirani su radovi na nizu željezničkih pravaca unutar Hrvatske, kao i onima koji vode prema susjednim državama. Nije zanemaren niti regionalni i lokalni promet, gdje će, također, niz željezničkih pravaca biti obnovljen i prilagođen novim uvjetima prometa, a što će sve doprinijeti bržem, kvalitetnijem i sigurnijem prometu.

Vozovi će ići 160 kilometara na sat

Prema tim planovima, do 2020. do 2030. godine bit će modernizirano i obnovljeno 750 kilometara pruga, pri čemu je projektirana brzina putničkih vlakova na njima 160 kilometara na sat, ok će teretni vlakovi moći se kretati maksimalnom brzinom od 120 kilometara na sat.

U tijeku su i radovi na obnovi i modernizaciji uređaja za osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza, i to na 50 lokacija širom Hrvatske. Od većih projekata, a koji se ne financiraju EU sredstvima, na međunarodnim prugama uključen je i projekt obnove željezničke infrastrukture na dionicama Ogulin – Moravice i Greda – Sunja te na regionalnoj pruzi obnovu dionice Virovitica – Pitomača, a na kojima su radovi u tijeku.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Dugoročni je cilj investicijskog ciklusa HŽ Infrastrukture ponuditi atraktivnu, brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu, iskoristiti prednosti potražnje putnika za integriranim putničkim prijevozom, povećati razinu sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima, povećati brzinu putničkih vlakova do 160 kilometara na sat, a teretnih vlakova do 120 kilometara na sat, bolje povezati luke i željeznicu, unaprijediti prigradski željeznički prijevoz”, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Hrvatska željeznička mreža broji trenutačno 2.617 kilometara pruga, od čega je 274 kilometara dvokolosiječno, a 980 kilometara je elektrificirano.

Velika očekivanja i lokalne zajednice

O kolikim i kakvim ulaganjima se radi govori i projekt obnove i modernizacije pruge Vinkovci – Vukovar. Na 18,7 kilometara pruge u njenu obnovu i elektrifikaciju će se uložiti oko 50 milijuna eura.  

“Cilj ovoga projekta je povećanje opsega željezničkoga teretnog prijevoza i prekrcaja robe u luci Vukovar, kao i bolja povezanost željezničkoga putničkog prijevoza Vukovarsko-srijemske županije s glavnim prometnim koridorima”, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Pri tome su izuzetno velika i očekivanja lokalne zajednice, koji su, također, zadovoljni ovakvim i ovolikim ulaganjima. Svi oni računaju na angažiranje lokalne građevinske operative te zapošljavanje građana s toga područja. Uz to su i velika očekivanja od podizanja kvalitete prometa i bolje povezanosti s ostatkom Hrvatske.

“Svjesni smo značaja projekta obnove željezničke pruge Vukovar – Vinkovci. To će doprinijeti i boljoj povezanosti s lukom Vukovar, koja je najveća hrvatska luka na Dunavu. Svi ti planovi doprinijet će i boljoj prometnoj povezanosti građana iz ovoga dijela Hrvatske sa Zagrebom i ostalim dijelovima. Nažalost, danas se vlakom duže putuje od Vinkovaca do Zagreba nego prije 30k godina. Vjerujemo kako će svi ti projekti i Vinkovcima vratiti onaj nekadašnji sjaj i značaj, kada je važio za najveće željezničko čvorište u Hrvatskoj, ali i bivšoj državi [Jugoslaviji]. Kvalitetna prometna povezanost od iznimnog značaja je za razvoj i dalje napredak”, rekao je župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić.

Izvor: Al Jazeera