Lokalna samouprava: Nedovoljno iskorišten resurs za promjene

Većina građana Bosne i Hercegovine fokusirana je, kada su u pitanju lokalni izbori na biranje gradonačelnika odnosno načelnika, dok im je izbor za gradska/općinska vijeća u drugom planu. Iako (grado)načelnici imaju veliku moć u upravljanju lokalnom administracijom, zapravo se kreiranje lokalne politike odvija u vijećima.

„Na jedinicama lokalne samouprave jeste da se bave svim pitanjima od lokalnog značaja. Mnogi su zaboravili da je na jedinicama lokalne samouprave obaveza da osiguraju  i zaštite ljudska prava i osnovne slobode u skladu sa Ustavom. Mislim da se ovome pitanju posvećuje malo pažnje. Lokalne samouprave su nadležne za donošenje budžeta, politiku i strategiju svoga razvoja i stvaranje uvjeta za zapošljavanje; politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline; donošenje prostornih, urbanističkih i provedbenih planova, uključujući zoniranje; korištenja i upravljanja građevinskim zemljištem; utvrđivanje visine naknada za korištenje javnih dobara; utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima na njihovom području i raspodjele sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja. Sve što je vezano za komunalnu infrastrukturu je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, kao i osnivanje, upravljanje, unapređenje i finansiranje ustanova i izgradnja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u oblasti kulture i sporta“, kaže Nermin Lapandić, profesor na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu.

Ovo su samo neke od nadležnosti gradskih/općinskih vijeća. Iz svega nabrojanog možemo zaključiti važnost ovog organa lokalne uprave. Njihova važnost se pokazuje već  prilikom usvajanja budžeta kojim se zapravo određuje gdje se novac troši.

„Vijećnici imaju mogućnost da utiču na donošenje propisa o porezima, naknadama, doprinosima i taksama iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave, kao i o odlučivanju  o zaduženju jedinica lokalne samouprave. Svim time oni mogu poboljšati uslove za život građana, posebno komunalne infrastrukture, a s druge strane ocjenom stanja u zdravstvu, predškolskom obrazovanju, kulturi, sigurnosti direktno utiču na kvalitet života. Veoma je bitno da se sa završetkom izbora ne završavaju sve priče u radu lokalne zajednice u naredne četiri godine“, ističe Lapandić.

Odgovornost prema građanima

Važnosti vijeća svjestan je i Admir Čavalić, ekonomski analitičar i novoizabrani vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla. Razumije da je fokus šire javnosti usmjeren na više nivoe vlasti, što i nije bez razloga, razumijevajući da se tu donose ključne odluke u vezi velikih socijalnih sistema, ekonomskih odnosa i slično.

„Međutim, ništa manje važne nisu ni jedinice lokalne samouprave, od kojih upravo i treba da krenu pozitivne promjene ka vrhu. Općinska/gradska vijeća su bitna za svakodnevne prilike građana Bosne i Hercegovine – da li će imati rasvjete ili ne, kakav im je lokalni put, da li imaju problema sa vodom, odvozom smeća, grijanje i slično (izuzev Kantona Sarajevo, u ostatku države komunalne usluge su u nadležnosti općina/gradova). Također, općinska/gradska vijeća, zajedno sa (grado)načelnicima, doprinose lokalnoj kulturi, sportu, i inače općem sadržaju grada. Da li će neka kompanija poslovati odnosno investirati u određeno mjesto, nekada najvećim dijelom i zavisi od situacije u lokalnoj sredini. Tako da postoji dosta stvari putem kojih lokalna politika utječe na živote građana“, govori Čavalić.

Na istom stanovištu je i Esana Kavazbašić-Huskanović, novoizabrana vijećnica u Gradskom vijeću Tuzla. Ona ističe da vijeća imaju jednaku važnost u organizaciji države kao i više instance.

„Ako nam je osnova loša, ako su nam temelji loši kako ćemo očekivati da će nam biti dobri viši nivoi vlasti. Moramo shvatiti da vijeće donosi odluke koje itekako utiču na kvalitet života u gradu. Na koji način će budžet biti raspoređen određuje se u vijeću i kako će institucije grada funkcionisati ovisi od vijeća. Samim tim shvatiti da je važnost vijeća izuzetna i čim prije građani to shvate bit će bolje“, ističe Kavazbašić-Huskanović.

Čavalić ističe da je važno da vijećnici razumiju probleme svoje lokalne zajednice, da budu stručnjaci, a ne slijepi sljedbenici stranke.

„Na svim nivoima vlasti trebamo što više progresivnih političara, bez obzira kojoj ideološkoj opciji ili političkom subjektu pripadali. Pod progresivnim u ovom slučaju mislim na one političare koji razumiju i prihvatili su nova pravila igre, a koja se odnose na veću političku odgovornost, prije svega prema građanima. Lokalna politika daje najbolje prilike da krenete sa ovakvim pristupom. Potrebno je svakodnevno komunicirati sa građanima, biti dostupan za njihove probleme i to naročito putem novih medija. Pritom, moraju se razumjeti lokalni izazovi i zbog toga nije loše imati glas struke u vijeću“, naglašava Čavalić.

Najgora kombinacija za našu politiku, kaže Čavalić, koja se održava već desetljećima kao praksa, predstavljaju političari bez glasa koji sami sebe svedu samo na običnu ruku partije. Jedan od razloga zašto je ušao u politiku jeste frustriranost datom praksom navodeći primjer izabranih predstavnika u BiH koji nikada nisu izašli za govornicu, čak ni kako bi pozdravili ostale kolege.

Promjene su moguće

Međutim, postavlja se pitanje da li ovakvi ljudi mogu donijeti promjene u radu vijeća, pogotovo ako nastupaju iz opozicije? Naši sagovornici dolaze iz stranaka koje u prošlom sazivu Gradskog vijeća Tuzla nisu imali svoje vijećnike.

„Kroz predstavljanje novih političkih vrijednosti mogu. Promjene se dešavaju neprimjetno i prije svega se odnose na promjenu kulture ponašanja. U ovom slučaju se može mijenjati organizacijska kultura i dinamika rada vijeća. Svejedno da li ste pozicija ili opozicija, ove promjene su moguće. Dozvolite da pojasnim – nekada je dovoljno da imate jednog vijećnika koji pokazuje totalno nemoralno ponašanje i agresivnost, pa da ostatak vijeća prihvati njegovo ponašanje kao mjeru vrijednosti i spram toga pravda svoje postupke. Sa druge strane, ako imate vijećnike koji su radilice, obavljaju svoj posao na najbolji mogući način i sve to javno komuniciraju, onda ostali prilagođavaju svoje ponašanje navedenim. Upravo sada svjedočimo kako pobjedničke političke partije stvaraju pritisak za ostale da se reformišu, promjene kadar i prihvate nove načine i norme političke komunikacije. Zahvaljujući novim medijima ovaj proces ide brže“, smatra Čavalić.

Kavazbašić-Huskanović kaže da je u politiku ušla jer želi mijenjati dosadašnje mišljenje da Gradsko vijeće treba biti u službi stranki i gradonačelnika.

„Došlo je vrijeme da Gradsko vijeće konačno počne raditi u interesu građana, a ne stranaka koje su ga postavile tu. Gradska uprava treba biti servis građana. Moramo raditi transparentno i građani imaju pravo, u svakom trenutku, znati šta se dešava u vijeću. Moraju biti upoznati sa svim odlukama. Ništa ne smije biti skriveno od njih“, naglašava Kavazbašić-Huskanović.

Neizbježno je pitanje učešća i doprinosa mladih i žena u radu općinskih/gradskih vijeća. „Pretpostavka je da mlade osobe bolje razumiju svijet u kojem živimo. Tako da mogu uvesti neke promjene koje bi inače ostale neprimjećene od strane starijih kolega. Pored toga, postoji određena doza hrabrosti pri predlaganju i implementaciji novih inicijativa. Međutim, stava sam da ne treba fetišizirati ulogu mladih u politici. Nerijetko se u politici koristi to što mladi nisu riješili svoja egzistencijalna pitanja, a kako bi se upravljalo njihovim rukama. Najveća greška je da mlada osoba prvu platu zaradi u politici. Takvi vrlo rano postanu zarobljenici partije i sistema“, kaže Čavalić koji je i prije izbora javnost upoznao da se unaprijed odriče vijećničkih paušala.

Učešće žena u vijećima treba biti veće, smatra Kavazbašić-Huskanović, ali ne u smislu da budu postavljane na određenu funkciji zbog ekvivalenta i ispunjavanja normi, već zbog njihovog znanja i kompetentnosti.

„Žene su jednako snažne, stručne i pametne baš kao muškarci, tako da ne vidim razlog zašto ne bi bilo više žena u svim nivoima vlasti. Kao majka četvero djece, vlasnica firme koja zapošljava 50 osoba, u potpunosti vjerujem da mi, žene itekako imamo još da dokažemo i pokažemo“, kaže Kavazbašić-Huskanović.

Izvor: Al Jazeera