Efekti koronakrize po regionalnu ekonomiju

Značajne promjene se bilježe u globalnoj ponudi i potražnji, a sve se odražava na izračun BDP-a i vanjskotrgovinsku razmjen
Značajne promjene se bilježe u globalnoj ponudi i potražnji, a sve se odražava na izračun BDP-a i vanjskotrgovinsku razmjen

Privredne aktivnosti i vanjskotrgovinska razmjena roba i usluga u kriznoj godini doživljavaju očekivani pad uzrokovan pojavom i širenjem korona virusa. Značajne promjene se bilježe u globalnoj ponudi i potražnji, a sve se odražava na izračun BDP-a i vanjskotrgovinsku razmjenu, pošto su direktno i uzročno-posljedično povezani.

I u krizi se neke ekonomije dobro drže, pa i povećavaju suficit (veći izvoz u odnosu na uvoz), poput Njemačke i Kine. A kako se region nosi sa novonastalom situacijom?

„Što se tiče međunarodne trgovine, efekti korone postali su evidentni u svim njezinim segmentima, uključujući primjerice izvoz i uvoz roba i usluga, poslovna putovanja, međunarodni prijevoz ili međunarodnu logistiku. Jedna po jedna zemlje su od početka korona krize uvodile restrikcije na prijevoz ljudi, roba i usluga, a to je rezultiralo dodatnim smanjenjem potražnje te posljedično smanjenjem obima, ali i uzorka međunarodne razmjene. Prije aktiviranja korone, a gledajući unazad desetak godina, uglavnom pozitivan vanjskotrgovinski saldo imale su samo Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija, dok su Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Bosna i Hercegovina, te Kosovo uglavnom bilježili negativan saldo. Negativan saldo je posljedica većeg uvoza, a manjeg izvoza i za očekivati je ostvarenje negativnog salda u vanjskotrgovinskoj razmjeni u 2020. godini uz smanjenje obje njegove komponente“, zaključuje Đula Borozan, profesorica Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Kap u moru

Potvrda dolazi po objavi prvih podataka Državnog zavoda za statistiku Hrvatske koji govore da je izvoz iz ove zemlje za prvih sedam mjeseci tekuće godine pao za 7,7 posto. Uvoz za čak 11,9 posto, a brži pad robnog uvoza od izvoza je rezultirao smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita za 18,2 posto.

Republički zavod za statistiku Srbije je objavio podatke za period januar-juli 2020.godine po kojem je ukupna robna razmjena Srbije sa svijetom u ovom periodu iznosila nešto više od 22 milijarde eura, što je pad od 7,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. I uvoz i izvoz bilježe pad, pa i ukupni deficit u robno-novčanoj razmjeni od četiri posto. Ipak, smanjena je pokrivenost uvoza izvozom za 0,8 posto. Robna razmjena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 60,7 posto ukupne razmjene, a drugi po važnosti partner jesu zemlje CEFTA, sa kojima je ostvaren suficit u iznosu od 1,04 milijardu eura.

U Crnoj Gori je tamošnji MONSTAT objavio podatke za devet mjeseci, prema kojima je vanjskotrgovinska razmjena ove zemlje iznosila 1,82 milijarde eura, što je smanjenje od 19,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Crna Gora i dalje ima izuzetno nisku stopu pokrivenosti uvoza izvozom, od svega 16,3 posto. Ipak i tako niska stopa je u korona periodu popravljena za 0,9 posto.

No, pitanje je da li ovi podaci mogu ikoga obradovati i jesu li samo kap u moru?

„Korona kriza djeluje i na promjene u uzrocima međunarodne razmjene. Primjerice, osobito je porastao uvoz maski, dezinficijensa i sredstava za zaštitu, a smanjio se avionski prijevoz putnika. Istovremeno, porasla je kupovina putem Interneta, te je porastao promet tvrtki uključenih u internetsku trgovinu. Informatička djelatnost je uglavnom prosperirala, a turistička djelatnost drastično izgubila na prihodima. Ovu su samo primjeri koji ukazuju da su efekti koje korona virus ima i imat će na međunarodnu trgovinu kompleksni, višeslojni i nerazmjerni, te da njihovo razumijevanje zahtijeva detaljnu analizu dezagregiranih podataka (ne samo na razini djelatnosti već i grupa roba i usluga), a prikupljenih i na mjesečnoj razini“, kaže profesorica Borozan.

Analiza bh. situacije

Smanjenje deficita registruje i Bosna i Hercegovina koja ima podatke za prvih deset mjeseci ove godine. Prema Agenciji za statistiku BiH, ova zemlja je imala robno-novčanu razmjenu sa inostranstvom blizu 11,5 milijardi eura, a deficit je smanjen u trgovini sa Evropskom unijom (pokrivenost uvoza izvozom 74 posto), ali ne i sa zemljama CEFTA-e (pokrivenost uvoza izvozom 77 posto).

„Iako je Bosna i Hercegovina popravila omjer vanjskotrgovinske razmjene, taj podatak nije pretjerano ohrabrio ekonomiste, jer dublja ekonomska analiza otkriva drugu vrstu problema do kojeg je došlo. Uvoz u prvih deset mjeseci 2020.godine opao je za oko 2,4 milijarde KM, dok je Izvoz smanjen za oko 1,2 milijardu KM. Ovaj nivo vanjskotrgovinske razmjene BiH je vratio u 2017.godinu. Pad izvoza, odgovara i podacima vezanim za pad industrijske proizvodnje, što je zabrinjavajuće, iako je u posljednjih par mjeseci došlo do blagog oporavka, zbog smanjenja proizvodnih aktivnosti naše privrede. Sa druge strane, pad uvoza sugeriše i pad kupovne moći stanovništva, to jeste potrošnje koja je ključna komponenta u izračunu BDP-a, što će se sigurno znatno odraziti prilikom samog izračuna BDP-a za 2020. godinu“, procjenjue makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Stručnjaci upozoravaju na sinhronizaciju mjera neophodnih za postavljanje međunarodne trgovine kao indikatora stanja lokalne ekonomije na mjesto koje mu pripada.

„Ekonomske mjere pomoći bh.privredi, prema riječima progresivnog dijela ekonomske struke, nisu dale očekivane rezultate, što je uslovilo privredne subjekte da iskoriste rezerve kako bi preživjeli umjesto planiranih ulaganja u nove investicijske projekte. Upravo zbog toga, oporavak će biti dosta složeniji u narednoj godini kada se iscrpe interni resursi koje preduzeća imaju. Oporavak će dosta zavisiti od jačanja proizvodnje i izvoznog sektora, što će u konačnici dovesti do rasta potrošnje i širenja vanjskotrgovinske razmjene. Ipak, u ovom trenutku je nezahvalno prognozirati da li može doći do dugoročnog usporavanja zbog činjenice, da je mnogo bitnije kako će rasti potražnja inostranih zemalja, nego mjere podrške naših vlasti“, navodi Hadžić.

Dugoročna ‘uspavanost’

Trenutni zastoj privrednih aktivnosti na globalnom nivou, kao motor razvoja i regionalnih ekonomija budi zebnju od dugoročne „uspavanosti“ i stagnacije pojedinačnih bruto društvenih proizvoda. Podsjetimo da zemlje regije uveliko uvoze repromaterijale koje kasnijom obradom ponovo plasiraju kroz izvoz. Dobro je ako se u međuvremenu na domaćim tržištima našla zamjena za neke uvozne aktikle. Ali, ako nije…

„Međunarodna trgovina je od osobitog ekonomskog značaja za svaku zemlju. Koristi koje ona generira su višestruke i višestruko nadmašuju troškove koji se pojavljuju u toj razmjeni. Stoga je u usporedbi s BDP-om za očekivati njezin brži opravak na globalnoj razini, ali i u regiji, što za mnoge zemlje znači nastavak nesrazmjera u razmjeni u korist uvoza, barem u idućih nekoliko godina. Naime, struktura i međunarodna konkurentnost neke zemlje, koje utječu na njezine međunarodne aktivnosti, se ne može brzo promijeniti, pa ni posljedično ishod vanjskotrgovinske razmjene“, smatra Đula Borozan.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO