Cjepivo pred vratima, a većina ga ne želi

Masovno cijepljenje zasad se čini jedinim izlazom iz pandemijskog ćorsokaka u kojemu je zapeo svijet (EPA)

Svijet s nestrpljenjem iščekuje cjepivo koje bi trebalo zaustaviti pandemiju bolesti COVID-19. U više desetaka laboratorija razvijaju se cjepiva, a najdalje su došli američka biotehnološka kompanija Moderna te multinacionalni farmaceutski div Pfizer u suradnji s njemačkim BioNTechom.

Moderna je prošloga tjedna objavila da je testirana učinkovitost njenog cjepiva 94,5 posto, a Pfizer i BioNTech su nešto ranije objavili da je njihovo cjepivo učinkovito više od 90 posto. Još ljetos je u Rusiji registrirano tamošnje cjepivo protiv koronavirusa, Sputnik V, koje je u međuvremenu ušlo u treću fazu testiranja, a navodno je njegova učinkovitost 92 posto.

Na dobrom putu do cjepiva su i istraživači s britanskog Oxforda u suradnji s AstraZenecom.

Sve u svemu, na pragu smo cjepiva protiv bolesti koja je ove godine doslovce paralizirala svijet. Predviđa se da bi neka od spomenutih cjepiva mogla biti dostupna već do kraja ove, a svakako u prvim mjesecima iduće godine.

Pokaže li se da je cjepivo doista visokoučinkovito, usporavanje pa i zaustavljanje pandemije ovisit će o procijepljenosti stanovništva, odnosno o tome koliki će se udio ljudi u populaciji cijepiti i steći imunitet. Masovno cijepljenje zasad se čini jedinim izlazom iz pandemijskog ćorsokaka u kojemu je zapeo svijet. No, na tom putu jedna od većih prepreka bit će otpor građana novom cjepivu.

Skoro 60 posto Hrvata ne namjerava se cijepiti

I u Hrvatskoj, koja je naručila oko 4,6 milijuna doza cjepiva, potencijalni problem predstavlja otpor potaknut sumnjama i strepnjama građana od novog cjepiva. Iako proizvođači i stručnjaci uvjeravaju da eventualnih nuspojava neće biti ili će biti vrlo blage, sve blic-ankete koje su dosad provodili ovdašnji portali i medijske kuće gotovo su odreda pokazale da je znatno više onih koji se ne namjeravaju cijepiti.

Prošloga tjedna objavljen je i rezultat istraživanja koje je agencija Valicon provela za RTL televiziju na uzorku od 523 ispitanika i s uračunatom statističkom greškom od 4,3 posto. Prema toj anketi, tek 13 posto ispitanika izričito je kazalo da će se cijepiti protiv koronavirusa, a 30 posto da će to „vjerojatno“ učiniti. S druge strane, 21 posto ispitanih reklo je da „sigurno neće“, a 36 posto da se „vrlo vjerojatno“ neće cijepiti.

„Iduće ljeto mogli bismo dočekati s olakšanjem“

Hrvatska je naručila 4,6 milijuna doza cjepiva, a budući da se daju dvije doze po osobi, to je cjepivo za 2,3 milijuna stanovnika što je oko šezdesetak posto od ukupnog broja stanovnika.

„Vjerojatno su i ljudi koji vode hrvatsko javno zdravstvo računali s podatkom da bi trebalo cijepiti oko 60 posto ljudi. Ako se bude cijepilo šezdesetak posto ljudi, onda se može očekivati da će to trajati nekoliko mjeseci. Kako se procjepljivanje bude provodilo, tako će broj zaraženih postupno padati. Osobno predviđam da bi, ako se s cijepljenjem krene u siječnju ili veljači, sljedeće ljeto mogli dočekati s olakšanjem i da bi epidemija mogla dosta popustiti“, kazao je Trobonjača.

Dakle, onih koji nemaju namjeru cijepiti se čak je 57 posto. Većina njih takvog su stava jer, kažu, ne vjeruju novom cjepivu ili se boje popratnih pojava. Trećina njih i inače smatra da cjepiva nisu sigurna te da ostavljaju posljedice po zdravlje, dok manji broj onih koji se neće cijepiti kažu da nisu niti u jednoj rizičnoj skupini ili su uvjereni da će virus mutirati pa cijepljenje neće imati smisla.

Na pitanje kako komentira rezultate ove ankete te je li opravdan strah onih koji se ne žele cijepiti, epidemiolog Bernard Kaić iz Zagreba kazao nam je da je iznenađen.

„Iznenađuje me visok postotak ispitanika koji se ne bi cijepili protiv COVID-a 19. Mislim da će se to s vremenom promijeniti u prilog cijepljenju. Ljudi ne bi trebali strahovati, jer cjepivo neće biti pušteno u upotrebu prije nego što se prikupi dovoljno podataka o sigurnosti njegove primjene“, kaže.

Što je više imunih, epidemija će brže prestati

COVID-19 nova je i još uvelike nepoznata bolest, a virus SARS-CoV-2 koji ju uzrokuje očito je vrlo otporan i brzo se mijenja. U utrci s njim – da zdravstvene i ekonomske posljedice pandemije ne bi bile još katastrofalnije – cjepiva koja su u igri razvijaju se i testiraju mnogo brže nego što je to uobičajeno. Osim toga, pojavu korona virusa od početka je pratilo mnogo proturječnih informacija jer su i sami stručnjaci taj virus upoznavali u hodu.

Kada tome pribrojimo ne baš zanemariv broj onih koji korona virus smatraju izmišljotinom i posljedicom nekakve globalne zavjere te dodamo i posljednjih godina osnažen antivakcinalni pokret, ne čudi natpolovični postotak građana u Hrvatskoj, a i drugdje u svijetu, koji sumnjaju u nadolazeće cjepivo i ne žele se njime cijepiti.

‘Cjepivo će dobiti i mnogi koji su već imuni’

„U postotak imunih pojedinaca u populaciji neće ući samo oni koji su cijepljeni nego i oni koji su bolest već preboljeli i stekli su imunost. No, postavlja se pitanje koliko je tih ljudi. Mi to ne znamo i to je veliki problem jer imamo masu ljudi koji su asimptomatski preboljeli COVID-19 i koji možda ne bi niti trebali biti cijepljeni. Trebalo bi napraviti jedno široko serološko ispitivanje da se vidi tko je prebolio bolest, a tko nije. Međutim, to je nemoguće napraviti za cijelu populaciju jer bi bilo izuzetno skupo pa će vjerojatno i mnogi koji su već imuni na korona virus dobiti cjepivo. Nažalost, tako je i nema druge“, kaže imunolog Zlatko Trobonjača.

Imunolog iz Rijeke, Zlatko Trobonjača, ističe da bi umjesto ovih 60 posto građana iz ankete koji se ne namjeravaju cijepiti, najmanje toliki postotak cijepljenih bio potreban za uspješnu procijepljenost kojom bi se zaustavila epidemija.

„Što više cijepite ili što je više imunih pojedinaca u populaciji, epidemija će prije prestati. A da bi epidemija prestala, kroz više mjeseci – to može biti četiri, pet, šest… – morate cijepiti najmanje 60 posto ljudi. Dakle, da zaustavite epidemiju i dođete do kolektivne imunosti, potrebna je procijepljenost 60, a možda i 70 posto populacije. Ako bi u kratkom vremenu cijepili 90 posto ljudi, onda bi vrlo brzo zaustavili epidemiju. Ako cijepite 60 posto, onda ćete je obustaviti kroz nekoliko mjeseci, zato jer još uvijek imate velik broj infektivnih osoba u populaciji“, kazao je Trobonjača za Al Jazeeru.

Svima koji su sumnjičavi spram dosad predloženih cjepiva, on poručuje da su to cjepiva bez težih nuspojava, napravljena na novoj tehnološkoj bazi.

„To nisu cjepiva napravljena na način kako su se prije radila, primjerice slabljenjem uzročnika. Ta cjepiva su napravljena na jednoj novoj tehnološkoj bazi gdje je praktički izoliran samo jedan mali dio virusa, njegova molekula koja se „upakira“ u jedan nosač koji može biti ljudski adenovirus ili lipidna nanočestica, i onda se inicira u čovjeka te izaziva imunost. Mi se svi skupa nadamo da će ta imunost trajati dovoljno dugo, možda i više godina, da se bolest ne ponovi i da se epidemija obustavi, a da se ljudi ponovno ne zaraze“, kazao je imunolog Trobonjača.

Cijepljenje će biti dobrovoljno

Ako se mali postotak populacije bude cijepio, onda se – napominje imunolog Trobonjača – epidemija neće obustaviti pa je na stručnjacima zadatak da građanima objasne kako cijepljenje nije opasno.

„Kada cijepite u populaciji od nekoliko milijuna ljudi, naprosto će se zbog ljudske varijabilnosti pojaviti neke loše reakcije, kao i prema bilo kojem lijeku ili cjepivu. No ako se to i dogodi nekom pojedincu u toj masi, to sigurno nije razlog da se ljudi ne cijepe“, poručio je.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Epidemiolog Kaić na naše je pitanje kolika je potrebna procijepljenost populacije da bi cijepljenje imalo učinka te što ako se to ne postigne, odgovorio oprezno, rekavši kako se još mnogo toga ne zna.

„Između ostaloga, ne znamo koliko traje zaštita nakon preboljenja, koja je važan faktor u cjelokupnoj slici. Ne znamo u ovom trenutku niti kolika će biti učinkovitost cjepiva, koja je važan faktor u računici“, kazao je Kaić.

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj će provoditi obiteljski liječnici, pedijatri te djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak ovih je dana kazao kako će cjepivo najvjerojatnije stići u prvom kvartalu iduće godine. Naglasio je i da cijepljenje neće biti obavezno. Bit će dobrovoljno kao i sezonsko cijepljenje protiv gripe te besplatno za prioritetne skupine poput zdravstvenih radnika, onkoloških i kroničnih bolesnika.

Obiteljski liječnik u prosjeku će cijepiti oko 2.000 ljudi.

Na „prvoj crti“ bit će, dakle, obiteljski liječnici. Na pitanje jesu li obavili konzultacije s nadležnim institucijama poput Ministarstva zdravstva i HZJZ-a oko cijepljenja građana, iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), koja okuplja najveći broj ovdašnjih obiteljskih liječnika, kazali su nam da još nisu ni na koji način upoznati s time kako će se provoditi cijepljenje protiv COVID-19.

‘Želimo detaljne informacije’

„Nažalost, sve informacije koje imamo, imamo isključivo iz medija kao i ostatak javnosti. S obzirom da se u javnosti spominje kako će cijepljenje provoditi obiteljski liječnici, željeli bi sudjelovati u planiranju načina provođenja cijepljenja, ali isto tako želimo detaljne informacije o cjepivu kako bi ih mogli prenijeti našim pacijentima. Drugim riječima, očekujemo javno obraćanje najrelevantnijih stručnjaka iz područja imunologije, infektologije, mikrobiologije i epidemiologije kojim će informirati ukupnu javnost o načinu djelovanja cijepljenja, kontraindikacijama, mogućim nuspojavama. Ukoliko to ne učine, obiteljski liječnici svojim pacijentima neće moći odgovoriti na upite kojih će zasigurno biti puno“, kazali su u KoHOM-u za Al Jazeeru dodajući kako pacijenti već sada svojim obiteljskim liječnicima često izražavaju nepovjerenje prema cjepivu protiv COVID-a 19. 

Usprkos manjku informacija i komunikacije s nadležnima, iz KoHOM-a poručuju da su već puno puta podmetnuli leđa u teškim situacijama pa će tako i u ovoj.

„Međutim, obiteljskih liječnika nema dovoljno i ako Hrvatska nabavi najavljenu količinu cjepiva protiv Covida-19, obiteljski liječnik će prosječno morati cijepiti oko 2.000 ljudi. To je veliki broj i bilo bi neodgovorno reći da se zbog toga neće dijelom urušiti svakodnevno funkcioniranje sustava obiteljske medicine“, poručili su.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO