Zašto se Turska obrušava na Atinu, a nije neprijateljski raspoložena prema Kairu?

Al-Sisi s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom prije nekoliko dana (Društvene mreže)
Al-Sisi s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom prije nekoliko dana (Društvene mreže)

Piše: Mahmoud Sami 

Tokom nedavne posjete egipatskog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija Grčkoj nije se razgovaralo samo o jačanju bilateralnih odnosa dvije države, već i o sporazumu za suprotstavljanje bilo kakvim jednostranim mjerama za eksploataciju velikih otkrića plinskih polja u istočnom Mediteranu, a ta su saopćenja, čini se, prvenstveno upućena Turskoj.

Turska je bila u središtu razgovora egipatskog predsjednika tokom posjete Grčkoj, kada je ponovio svoju privrženost, kako je rekao, “sporazumu za suprotstavljanje provokativnim praksama i pokušaju destabilizacije regionalne stabilnosti” na istočnom Mediteranu.

Tokom svoje trodnevne posjete Grčkoj, koja je završila u četvrtak, Al-Sisi je razgovarao o političkoj i vojnoj koordinaciji i o oblasti energetike, otprilike tri sedmice nakon trilateralnog samita čelnika Egipta, Grčke i Kipra u glavnom gradu Atini.

Turska sa sumnjom posmatra egipatsko-grčke sporazume koji su još jedna karika u nizu sukoba osovina u regiji, čiji su interesi posljednjih godina isprepleteni u više pitanja, prije svega u pogledu velikih pronalazišta plina u istočnom Mediteranu.

Turska je više puta upozoravala na “nastojanja da se ograniči na svoje obale”. Ministar odbrane Turske Hulusi Akar rekao je u četvrtak da njegova zemlja “neće ostati ravnodušna na egipatsko-grčke odnose na istočnom Mediteranu i da je poduzela potrebne mjere da zaštiti svoja prava i interese”.

Otkako je došao na vlast u ljeto 2014. godine, nakon vojnog puča protiv izabranog predsjednika Mohameda Morsija, Al-Sisi je ubrzanim tempom težio uspostavljanju fronta protiv turskog režima, koji je uključivao Grčku, Kipar i Izrael, čineći pri tome velike ustupke.

Među tim ustupcima posebno se ističe njegovo ignoriranje prigovora ministarstva vanjskih poslova svoje zemlje zbog ustupanja oko sedam hiljada kvadratnih kilometara vodenih granica Egipta. Insistirao je i na tome da se dovrši demarkacija granica s Atinom (što je nedavno usvojeno), prema dokumentima koje je mreža Al Jazeera otkrila prošle godine.

Privremeni odnosi

U tom kontekstu, Mohammad al-Zawawi, egipatski akademski radnik i istraživač u oblasti političkih nauka, ističe da se odnos između Egipta i Grčke još ne može opisati kao saveznički, pa čak ni u svjetlu izraelskog i kiparskog prisustva u tom privremenom odnosu baziranom na interesima.

Al-Zawawi je rekao da Al-Sisijeva posjeta Grčkoj dolazi u sklopu jačanja saradnje na istočnom Mediteranu, posebno u pitanju demarkacije pomorskih granica između dvije zemlje, a zatim i određivanja ekonomskih zona svake države, što bi omogućilo istraživanja u istima.

Dodao je da Kairo ne može trajno zatvoriti vrata saradnje s Ankarom, jer Turska ostaje jedna od dobrih mogućnosti za Egipat u pogledu izvoza plina u Evropu, zbog postojeće infrastrukture plinovoda koji dolaze do sirijskog Tartousa, što je na dohvat ruke od turske luke Ceyhan i turske mreže plinovoda.

Nedavne poteze Egipta i Grčke vidi kao pokušaje da se Turska dovede pred svršen čin po pitanju demarkacije pomorskih granica, dodajući: “Situacija je još uvijek daleko od bilo kakvih vojnih konfrontacija, pa čak i formiranja efikasne strukture regionalnih saveza koja može naštetiti Turskoj bez odobrenja Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.”

Objasnio je da će bilo kakva eskalacija promijeniti sigurnosnu strukturu regije istočnog Mediterana i radikalno će utjecati na savezništva Sjedinjenih Američkih Država na tom području. Ističe da Turska ostaje osnovni stup u zapadnoj sigurnosnoj strukturi, a Washington ne može podnijeti da ta država pređe u ruski tabor, što otklanja mogućnost sukoba dviju strana.

Smatra da je opća tendencija u načinu na koji Sjedinjene Američke Države upravljaju pitanjima istočnog Mediterana smanjenje eskalacije i izbjegavanje uvlačenja u vojne provokacije bilo koje strane, pogotovo ako se uzme u obzir da se energetsko bogatstvo može razumno podijeliti kroz pregovore i obraćanje međunarodnim organizacijama koje se bave demarkacijom pomorskih i međunarodnih granica.

Grčka, a ne Egipat

Sa svoje strane, turski istraživač i kolumnista Abdullah Aydogan kaže da njegovu zemlju ne pogađaju i ne zanimaju mnogo egipatsko-grčki savezi, napominjući da su izjave i kritike Ankare u vezi s istočnim Mediteranom upućene samo Grčkoj, ali ne i Egiptu.

Aydogan je rekao da su neki turski analitičari i generali pozvali vladu njegove zemlje, u nedavnim dijaloškim emisijama, da potpiše sporazum o demarkaciji pomorskih granica s Izraelom, slično sporazumu potpisanom s Libijom prošle godine, kako bi se presjekao put Grčkoj i Egiptu.

Naglasio je da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbacio ove pritiske, jer Turska ne želi nanijeti nikakvu štetu egipatskoj državi kroz blokiranje njenog pomorskog proširenja.

Aydogan je egipatsko-grčke pregovore od 2014. pripisao Sisijevoj želji da opkoli Tursku i uznemirava vlast u toj zemlji zbog razloga koji su povezani s političkim neslaganjima.

Naglasio je da su izjave turskog ministra odbrane Hulusija Akara u vezi s istočnim Mediteranom usmjerene samo na Grčku, napominjući da njegova zemlja ne želi zaoštravati odnose s Egiptom, uzimajući u obzir da spor na relaciji Turska-Egipat postoji između dvije vlade, dok tursko-grčko neslaganje postoji između dvije države.

Odbacujući mogućnost izbijanja rata na istočnom Mediteranu, Aydogan je rekao da se može doći do nekih manjih okršaja s grčkom stranom, na temelju naredbi turske vojske da se direktno gađa bilo koji grčki brod ili borbeno plovilo koje se približava turskim istraživačkim područjima.

Istočni Mediteran je svjedočio napetostima prošlog augusta, kada je Ankara poslala istraživački brod u spornu regiju da traži rezerve nafte i plina.

Kada je u pitanju egipatsko-tursko razumijevanje, turski istraživač je objasnio da u bliskoj budućnosti neće biti zbližavanja, ali da postoje razumijevanja u nekim pitanjima, među kojima je i libijsko pitanje, s tim da će neslaganja i dalje biti prisutna u slučaju istočnog Mediterana sve dok se ne dese promjene u stavovima rukovodstva dviju zemalja.

Nagovijestio je da bi njegova zemlja mogla prihvatiti djelomične političke odnose samo na nivou ministara vanjskih poslova, što Egipat odbija.

Neprijateljstvo prema Turskoj

Turski istraživač i politički analitičar Firas Ridvanoglu potvrdio je sa svoje strane da Egipat nije učinio ništa što bi iskreno zabrinulo Tursku, ali ako poveća manevre s Grčkom, stvar može biti drugačija.

Ridvanoglu je rekao da Al-Sisi nije smislio ništa novo, jer se njegova politika temelji na neprijateljstvu prema Turskoj kao pristupu kroz koji treba preuzeti političku kontrolu. Smatra da djelovanje egipatskog predsjednika prema Grčkoj dolazi u okviru nastojanja da zadovolji Evropsku uniju, pored želje da privuče pažnju nove američke administracije kao predstavnik umjerene sekularne struje koja se bori protiv islamista predvođenih Turskom.

Naglasio je da će Ankara nastaviti sa svojim odgovorima Grčkoj, a ne Kairu, napominjući da njegova zemlja drži otvorena vrata za Egipat na istoku Mediterana, dok u bilateralnim manevrima s Grčkom ne vidi nikakvu korist.

Predviđa da će se nastaviti obavještajno zbližavanje između Kaira i Ankare, dok će turski režim i dalje politički ignorirati svog egipatskog kolegu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO