Italijanske bolnice pod opsadom: Otvaraju se COVID hoteli

Najviše se osjeti manjak bolničara čiji je rad možda i ključan u tretiranju jedne epidemije (EPA)

Italija je prošle sedmice premašila milion potvrđenih slučajeva korona virusom, od čega je samo u posljednje tri sedmice zaraženo više od 500 hiljada ljudi.

Dok drugi val pandemije dostiže vrhunac, trenutno je u zemlji na Apeninskom poluotoku pozitivno više od 600 hiljada ljudi, odnosno jedan posto ukupnog stanovništva. To znači da jedan od 100 Italijana u ovom trenutku ima COVID!

U prethodnim danima registrirano je više od 600 smrtnih slučajeva dnevno. S blizu 45 hiljada preminulih, Italija je nakon Velike Britanije druga evropska zemlja po broju umrlih od posljedica COVID-a.

Mediji na Apeninima u minulim danima intenzivno pišu o bolnicama pod opsadom. Usljed povećanog broja hospitaliziranih (30 hiljada) i pacijenata na intenzivnoj terapiji (više od tri hiljade), italijanskom zdravstvenom sistemu prijeti kolaps, upozoravaju stručnjaci.

Kolabirao u bolničkom toaletu

Ipak, kako piše Corriere dello Sera, tračak ohrabrenja daje podatak da se broj novih slučajeva više ne povećava eksponencijalno (dnevni prosjek u prethodnim danima je oko 30 hiljada) te da se postepeno smanjuje takozvani indeks zaraznosti.

To su, prema ovom listu, naznake da restriktivne mjere koje je državna Vlada usvojila počinju davati rezultate.

Restrikcije su od petka pojačane u Venetu, Furlaniji, Marcheu, Emiliji Romagni i posebno u Campaniji.

Glavni grad ove regije na jugu Italije Napulj tokom sedmice je potresao slučaj iz bolnice Cardarelli, gdje je snimljen video na kojem se vidi mrtav čovjek na podu toaleta.

Kako prenosi Repubblica, na jezivom snimku vidi se tijelo 84-godišnjeg pacijenta koji je kolabirao dok je čekao tretman na odjeljenju za oboljele od COVID-a. Snimak je uživo prenio na društvenim mrežama drugi pacijent.

“Situacija u Napulju i u mnogim drugim dijelovima Campanije je van kontrole. Slike preminulog pacijenta u toaletu Cardarellija je najgore, ali nije jedino mučno svjedočanstvo iz bolnica u Kampaniji: vidimo pacijente koje liječe u njihovim automobilima na bolničkim parkinzima i brojimo umrle u centrima hitne pomoći. Nalazimo se u dramatičnoj situaciji i moramo intervenirati. Vremena više nema”, poručio je ministar inostranih poslova Luigi Di Maio, i sam rođen u Campaniji.

Smještaj i u kasarnama

Bolnice širom zemlje muče se kako da tretiraju sve veći broj pacijenata. Prema medijskim izvještajima, u pojedinim regijama oboljeli od COVID-a zauzimaju više od kritičnih 30 posto kreveta na odjeljenjima za intenzivnu njegu.

Kao jedan od uzroka okupiranosti bolnica, zvaničnici navode da pomoć traži sve veći broj ljudi sa blagim simptomima, a kao jedno od rješenja, državna vlada želi implementirati projekat takozvanih COVID hotela.

Plan je da se u svakoj provinciji najmanje jedan turistički objekat ili vojna kasarna iskoristi za smještaj trenutno hospitaliziranih pacijenata koji su pozitivni, ali su asimptomatični, a kućama ne mogu ići jer nisu u mogućnosti poštivati mjere karantina. Na taj način bi se donekle rasteretile bolnice.

Stalno rezanje troškova i izostanak investicija u prethodnim godinama uzrokovali su da se italijansko zdravstvo danas suočava s ozbiljnim nedostatkom stručnog kadra, piše online magazin Il Post.

Manjak medicinskih radnika postao je naročito evidentan za vrijeme prvog vala korona virusa, a taj problem, unatoč brojnim proklamacijama, tokom ljeta nije sistemski riješen.

Nedostaju razni profili, od anestetičara do porodičnih ljekara, ali se najviše osjeti manjak bolničara čiji je rad možda i ključan u tretiranju jedne epidemije, ali je istovremeno danas u Italiji vjerovatno najviše potcijenjen kada se govori o plaćama i beneficijama medicinskog osoblja.

Nedostaje više od 50 hiljada bolničara

Il Post navodi da je prije izbijanja epidemije u Italiji bilo uposleno 50 hiljada bolničara manje nego što su realne potrebe ove zemlje.

U prethodnim mjesecima su u državnim zdravstvenim ustanovama zaposlene hiljade novih bolničara, ali je nedostatak osoblja još više primjetan budući da su uslijed pandemije radikalno promijenjene i potrebe bolničkih i drugih medicinskih struktura.

Prema podacima Nacionalne unije bolničara u koju su po zakonu dužni upisati se svi koji imaju diplomu za medicinskog tehničara/sestru, na svakih 11 pacijenata u prosjeku radi jedan bolničar. Idealan omjer trebao bi biti šest na jedan.

U odnosu na ukupnu populaciju, broj bolničara na hiljadu stanovnika iznosi 5,6. To je za nijansu više nego u Španiji, ali manje u odnosu na Veliku Britaniju (6,5), Francusku (10,5) i Njemačku (12). Također, u Italiji je izuzetno nizak broj medicinskih tehničara u odnosu na broj ljekara (1,41); u Španiji je 1,44, u Britaniji 2,82, a u Njemačkoj 3,07.

“Drugi val korona virusa smo dočekali spuštenog garda”, kaže za Il Post Antonio de Palma, predsjednik jednog od sindikata bolničara.

Ugovori na određeno i niska plaća

“Nakon prvog vala rečeno je da će biti primljeno novo osoblje, usvojena su i nova pravila za zasnivanje radnog odnosa, ali u Italiji, u kojoj postoji 20 zdravstvenih sistema u 20 regija i svaki ima svoja pravila, opet se suočavamo s istim problemom: nedostaje nam bolničara i primorani smo zatvarati pojedine bolničke jedinice da bismo osoblje prebacili na Covid odjeljenja”, pojašnjava De Palma.

Ministarstvo zdravstva navodi da je od izbijanja pandemije posao dobilo 16 hiljada ljudi, ali Unija bolničara tvrdi da se radi o ugovorima na određeno i pod jako lošim uslovima.

“Plaća je 16 eura po satu. Mogućnost rada u okruženju visokog rizika, s kratkotrajnim ugovorom i nikakvim beneficijama neće privući mnoge”, kaže bolničar Giuseppe Papagni.

Italijanski budžet za 2020. predvidio je 4 milijarde eura za zdravstvo. Dio tih sredstava namijenjen je za zaposlenje 30 hiljada bolničara, što je plan do kraja godine.

Uzrok problema leži i u činjenici da u Italiji nedostaje kvalificiranog kadra. Unija bolničara procjenjuje da je od 450 hiljada njenih članova čak 385 hiljada ili 85 procenata zaposleno. Novi laureati nakon trogodišnjeg studija ili specijalizacije prilično lako pronalaze posao.

Također, nemali je broj mladih bolničara koji posao traže u drugim evropskim zemljama poput Njemačke, Velike Britanije ili Belgije.

“Plaćajući naše bolničare s 1.400 eura u prosjeku, dozvolili smo da idu u Njemačku gdje će zaraditi 2.500”, navodi Il Post.

Izvor: Al Jazeera