Automobil Ministarstva kulture dva puta skuplji od mobilnosti umjetnika

Stave li se na papir troškovi kulturnih radnica i radnika, stvaralaca i preduzetnika u polju kulture, biće jasno da ozbiljan dio rashoda završi ponovo u budžetu kroz doprinose i direktno/indirektno oporezivanje. To je činjenica na osnovu koje subvencije za kulturu iz državnog budžeta treba porediti sa bruto domaćim proizvodom, no već je dovoljno obeshrabrujuće i poređenje u odnosu na budžet.

Prema rebalansu budžeta u 2020. godini, za jačanje umjetničke produkcije u ovoj godini neće biti izdvojena ni desetina budžeta Ministarstva kulture i informisanja Srbije. Sredstva koja će biti izdvojena za subvencionisanje jačanja umjetničke produkcije u ovoj godini manja su od sopstvenih prihoda budžetskih korisnika ustanova kulture za visinu ukupnih socijalnih izdvajanja za kulturne radnice i radnice, i još 14 miliona dinara (135.000 eura).

Rebalans budžeta u 2020. godini svjedok je o potpuno neodgovornom budžetiranju kulture. U kategoriji javne nabavke planirana je kupovina putničkog automobila u vrijednosti 2,5 miliona dinara (21.300 eura), a ukupna izdvajanja za finanisranje mobilnost i e-mobilnost umjetnika (putovanja u inostranstvo) za 13 projekata nisu veća ni od polovine tog iznosa.

Naplaćuju kotizaciju od izlagača

Usporedbe radi, relativna vrijednost održavanja dvorskog kompleksa na Dedinju (667.000 eura) veća je 18 miliona dinara (153.900 eura) od relativne vrijednosti održavanja manastira Hilandar, 11 miliona dinara (94.000 eura) od relativne vrijednosti jačanja produkcije filma i audiovizuelnih umetnosti, 21 milion dinara (179.500 eura) veća od vrijednosti jačanja produkcije vizuelnih umetnosti, 28 miliona dinara (239.400 eura) veća od vrijednosti jačanja produkcije muzičkog stvaralaštva, tri ipo puta veća od izdvajanja za umjetničku igru i gotovo osam puta veća od izdvajanja za digitalizaciju savremene umjetnosti.

Vahida Ramujkić, predsjednica Udruženja likovnih umetnika Srbije, kaže da Ministarstvo kulture i informisanja odobrilo ULUS-u milion dinara (8.500 eura) za prijedloge 20 izložbi u Galeriji ULUS-a i 15 izložbi u Umjetničkom paviljonu Cvijeta Zuzorić.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Dobijena sredstva čine orijentaciono šesti ili sedmi deo realno potrebnih sredstava za realizaciju celokupnog godišnjeg programa u svakom od prostora”, rekla je Ramujkić, podsjećajući da u ove troškove nisu uračunati troškovi komunalija i zaposlenih u radnoj zajednici i tehničkog osoblja.

Ramujkić tvrdi da je finansiranje rada i stvaralaštva u okolnostima izazvanim širenjem zaraznog virusa onemogućeno i ukidanjem konkursa za stvaralaštvo Sekretarijata za kulturu Grada Beograda.

“Udruženje likovnih umetnika Srbije dovedeno je u paradoksalnu situaciju da naplaćuje kotizacije od izlagača da bi moglo održati osnovnu funkcionalnost organizacije, umesto da se izlagačima obezbeđuju produkciona sredstva za što se zalažemo da bismo mogli očekivati kvalitetne umetničke radove koji mogu korespondirati sa društvenim potrebama”, rekla je Ramujkić.

U članstvu 2.000 obrazovanih umjetnika

Zoran Pantelić, predsjednik Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine (SULUV), kaže da su direktno od Ministarstva kulture i informisanja Srbije ove godine dobili 900.000 dinara (7.7000 eura), i to kao redelegiranu aktivnost praćenja i brige o samostalnim umetnicima. Ukupni prihodi za stvaralaštvo, produkciju, katalogizaciju i arhiviranje ovog reprezentativnog udruženja  iz budžeta Autonomne pokrajine i Grada Novog Sada nisu veći od dva miliona dinara (17.000 eura).

Pritom, ovo reprezentativno udruženje za produkciju, istraživanja, stvaralaštvo, katalogizaciju i arhiviranje nematerijalnog kulturnog nasljeđa od Ministarstva kulture i informisanja nije dobilo ni dinar. Projekat Art Body Art – jedan od dva konkurisana  projekta savremenog stvaralaštva – odbijen je na konkursu Ministarstva kulture i informisanja i na konkursu za sredstva koja se dodjeljuju iz budžeta Autonomne pokrajine Vojvodina, kao i projekat Arhivske građe Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine – sedam decenija kontinuiteta.

Milica Pekić iz Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije kaže da se analiza budžeta ne može posmatrati bez referencija na Strategiju za kulturu i podsjeća da je Strategija za kulturu donesena bez dijaloga sa akterima u polju kulture. Iako je predstavnica udruženja koje u članstvu ima 2.000 visoko obrazovanih umjetnika i 75 organizacija, njihovi prijedlozi i kritike prijedloga teksta Strategije nisu uvažene. 

“Sada imamo smernice u koliziji sa vizijom razvoja kulture velikog broja kulturnih radnika. Ono što bi bilo važno jeste da se u proces odlučivanja o kulturnoj politici zemlje, pa zatim i o distribuciji budžeta za kulturu, uključe svi oni koji tu kulturu svojim radom stvaraju. Mislim da je neophodno da počnemo da razvijamo novi sistem, otvoren i transparentan, sa mnogo većim učešćem građana i da se zajedno borimo da se uvećaju ukupna izdvajanja za kulturu ali da se tim sredstvima odgovorno i transparentno upravlja”, rekla je Pekić.

Slobodnim umjetnicima 770 eura pomoći

Prema njenom mišljenju, bilo bi neiphodno uvećati izdvajanja za savremeno stvaralaštvo, koja u prethodnoj godini nisu bila veća od četiri posto budžeta Ministarstva kulture i informisanja. Takođe – napominje Pekić – neophodno je unaprijediti konkursne procedure, uvesti nove budžetske linije, koje dosljednije korespondraju sa prirodom savremene umjetničke i kulturne produkcije. To se posebno odnosi na mlade autore, kojima uslovi konkursa nisu naklonjeni i ne omogućavaju podršku za rad, afirmaciju i mobilnost.

“Marginalizacija rada u polju kulture, ali i ekonomsko iscrpljivanje svih sektora kulture u dužem vremenskom periodu, doveli su do toga da danas moramo da branimo osnovne pretpostavke stvaralaštva: slobodu umetničkog izražavanja i ispoljavanja. Nedavni događaji na kulturnoj sceni, vandalizacije izložbi, vređanja umetnika i pretnje, pa zatim zvanična saopštenja sada već bivšeg ministra upućena umetnicima, kulturnim radnicima i novinarima, svedoče o obimu sistemskog urušavanja sektora kulture. Potrebna je hitna reparacija i unapređenje sistema zasnovano na učešću svih zainteresovanih i vrednovanju slobode kao osnovnog principa stvaralaštva”, zaključuje Pekić.

U aprilu ove godine, na inicijativu Đorđa Miketića, upućen je javni apel narodnim poslanicima, odbornicima i drugim političkim subjektima koji nisu nisu imali radnih obaveza da se solidarišu s umjetnicima i da izdvoje dio prihoda u Fond solidarnosti za umjetnike. Za pomoć samostalnim umetnicima u kriznoj situaciji Vlada je od 15. marta do danas dodijelila 90.000 dinara (770 eura) novčane pomoći, što je visina jedne poslaničke plate u mjesecu. Narodna skupština oglušila se o apel za solidarisanje s umjetnicima i o apel za formiranju Fonda solidarnosti kojem bi kontribuirali narodni poslanici iznosom prema sopstvenom nahođenju. U međuvremenu je, Maja Gojković, predsjednica Narodne skupštine, postala ministar kulture i informisanja.

Izvor: Al Jazeera