Uoči izbora u BiH: Veliko nezadovoljstvo zbog lošeg upravljanja u vrijeme korone

Izbori se održavaju u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina jedna od najteže pogođenih zemalja korona virusom na Zapadnom Balkanu  (EPA)

Nekoliko dana pred lokalne Izbore u Bosni i Hercegovini 15. novembra analitičari upozoravaju da bi ti izbori uveliko mogli odrediti daljnji razvoj političke situacije u kompletnoj Bosni i Hercegovini, i utjecati na Opšte izbore, koji bi trebali biti održani u oktobru 2022. godine. Zbog neslaganja među vodećim etno-nacionalnim političkim partijama, BiH zaostaje na putu ka članstvu u Evropsku uniju, iako bi to trebalo donijeti više vladavine prava i razvijeniju ekonomiju u zemlji. Većina građana je nezadovoljna zbog toga.  

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES iz Ljubljane u analizi bosanskohercegovačkih lokalnih izbora objavljena početkom sedmice napominje da će od izbornog rezultata u nedjelju zavisiti odvijanje daljnjih procesa u najvećoj bošnjačkoj političkoj partiji Stranci demokratske akcije (SDA), poljuljana unutarnjim nezadovoljstvom vlastitih članova. Test za SDA bit će glavni grad Bosne i Hercegovine, odnosno Kanton Sarajevo, smatraju u IFIMES-u. U svih devet općina u tom kantonu načelnici kao i gradonačelnik Sarajeva trenutno dolaze iz SDA. Protivnik na izborima u nedjelju im je koalicija četiri političke stranke ljevice i centra: Socijaldemokratska partija (SDP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Narod i pravda (NiP).

Premda nema jaku opoziciju Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) također bi mogla izgubiti neke gradove i općine poput Livna, Neuma, Tomislavgrada, Novog Travnika. HDZ BiH se u tim mjestima također suočava sa nezadovoljstvom vlastitih članovca. Vodeća politička partija u entitetu Republika Srpska, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika na testu jer ima težak zadatak zadržati ključne gradove, uključujući i Banja Luku. Najveći konkurenti SNSD-u su Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP).

Raljić – Priprema za Opće izbore 2022.

„Ako govorimo o većim gradovima, lokalna vlast SNSD-a je ozbiljno ugrožena u Banjaluci, Trebinju i Prnjavoru. Takođe, veoma upitna je pobjeda kandidata SNSD-a za gradonačelnike u Bijeljini, Prijedoru i još nekim mjestima“, kaže Al Jazeeri novinar iz Banja Luke Željko Raljić.

„U Banjaluci je SNSD na vlasti punih 20 godina i nezadovoljstvo građana je ogromno. Loša lokalna uprava koja ne može da riješi osnovne komunalne potrebe građana u Prnjavoru i Trebinju, mogla bi SNSD ostaviti bez vlasti u tim sredinama“.

Izvršni direktor Centara za politike i upravljanje Adis Muhović kaže da je teško predvidjeti rezultate izbora, odnosno teško je predvidjeti koliko će opozicija uspjeti da potakne svoju bazu da izađe na izbore.

„Društveno nezadovoljstvo jeste veliko, naročito nakon lošeg upravljanja zdravstvenom i ekonomskom krizom“, kaže Muhović za Al Jazeeru. „Ipak, stranke pozicije imaju homogenu bazu koja će na dan izbora izaći i glasati. Ako izlaznost bude mala, postoji značajna mogućnost da se neće desiti neke značajne promjene na opštinskom nivou“.

Lokalni izbori važni su za političke partije, ali i same građane. Posmatrano iz ugla političkih partija, kaže Raljić, lokalni izbori su važni, jer osvajanje vlasti u opštinama i gradovima za političke partije znači stabilnu izbornu bazu i sigurne izvore finansiranja.

„Iz pozicije vlasti se lakše ide u izbore, iz više razloga. Više medijskog prostora zauzima kandidat za načelnika koji je već načelnik, a tako je i sa odbornicima. Svjedoci smo da se javni resursi širom BiH maksimalno zloupotrebljavaju u izbornoj kampanji, jasno je da su lokalni izbori odlična priprema za opšte koji slijede za dvije godine“, kaže Raljić.

Muhović – nadležnosti koje utiču na ekonomski i društveni život

Muhović kaže da dobro upravljanje opštinom može potpuno promijeniti ekonomski i društveni život u jednoj lokalnoj zajednici u Bosni i Hercegovini.

„Po meni je obrazovanje najvažnija nadležnost opština, jer one utvrđuju obrazovne politike i mrežu obrazovnih ustanova. Od opštine zavisi i gdje, koliko brzo i jeftino možete graditi i koja javna dobra i resurse možete koristiti i za koju cijenu. To ne utiče samo na dinamiku razvoja opštine, već često može imati i implikacije na okoliš. Opštine donose propise o porezima i naknadama koje utiču na cijenu života i poslovanja. Opština utiče i na razvoj privrede direktno, jer se registracija samostalnog preduzetništva obavlja u opštini. U nadležnosti imaju i upravljanje vodosnabdijevanjem, odvođenjem i preradom otpadnih voda i prikupljanjem i odlaganjem čvrstog otpada. Upravljaju lokalnim putevima, rasvjetom, parking prostorom, parkovima, organizuju lokalni javni prijevoz, te zaštitu životinja i vrše kontrolu zaštite ljudi i imovine. Izgradnja i rad kulturnih i sportskih objekata i institucija mogu biti finansirani od strane opština, ali i rad zdravstvenih i ustanova socijalne zaštite. Lokalne vlasti mogu finansirati i projekte za unapređenje energetske efikasnosti, zaštitu i prezervaciju kulturno-historijskih objekata, te projekte civilnog društva. U principu, svi svakodnevni izazovi s kojima se građani suočavaju ili projekti koje su željeli, a nisu mogli da započnu ili završe su najčešće u nadležnosti lokalnog nivoa vlasti“, kaže Muhović.

Centar za politike i upravljanje proveo je identifikaciju socio-ekonomskih prioriteta pred Opšte izbore 2018. godine, kada su predstavnici privatnog i civilnog sektora od reformskih mjera iz nadležnosti viših nivoa vlasti identifikovali 41 posto njih kao prioritetne mjere za socio-ekonomski razvoj. Istom metodologijom su ove godine ocjenili da je čak 68 posto mjera iz lokalne nadležnosti prioritet za socio-ekonomski napredak.

„Lokalna samouprava je veoma važna. To je građanima najbliži nivo vlasti i ima značajne nadležnosti koje utiču na ekonomski i društveni život“, kaže Muhović.

„Po svojoj suštini, opštine i gradovi u BiH su u velikoj mjeri samouprave, gotovo male države u državi“, smatra i Raljić.

Pravio glasa na Lokalnim izborima u BiH u nedjelju ima 3,28 miliona birača. Više od 30.000 kandidata natječu se za pozicije u budućoj lokalnoj vlasti – prijavljeno je 129 političkih stranaka, 262 nezavisna kandidata, 72 koalicije, devet listi nezavisnih kandidata i 71 nezavisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

Na lokalnim izborima izabrat će se 64 općinska vijeća u entitetu Federacija BiH, i 56 skupština opština u entitetu Republika Srpska, 120 načelnika općina, 22 gradonačelnika i 31 zastupnik Skupštine Brčko Distrikta BiH.

Izbori se održavaju u vrijeme kada je Bosna i Hercegovina jedna od najteže pogođenih zemalja korona virusom na Zapadnom Balkanu. Ipak, to nije spriječilo vodeće političke partije da organiziraju velike predizborne skupove. Epidemilozi upozoravaju da bi to dodatno moglo zakomplikovati epidemiološku situaciju u zemlji.    

Izvor: Al Jazeera