Stotine djece migranata u BiH spava pod otvorenim nebom

Izvještaj 'Struggling to survive' donosi iskustva djece migranata koja bez pratnje roditelja kreću prema nekoj od evrospkih zemalja (Armin Durgut / PIXSELL)
Izvještaj 'Struggling to survive' donosi iskustva djece migranata koja bez pratnje roditelja kreću prema nekoj od evrospkih zemalja (Armin Durgut / PIXSELL)

Članovi Centra za socijalni rad i policija u Bihaću izmjestili su iz kampa “Bira”, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, oko 80 maloljetnih migranata u četiri kilometra udaljeniji Đački dom Borići, uoči zatvaranja “Bire”, prema nalogu Kriznog štaba Unsko-sanskog kantona (USK). Od oko 8.500 migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini veliki broj su djeca, od kojih neka nemaju roditeljsku pratnju. Najveća koncentracija migranata u Bosni i Hercegovini nalazi se u USK-a uz granicu s Hrvatskom koja je i granica Evropske unije.

U centrima za smještaj u Bosni i Hercegovini se trenutno nalazi oko 400 dječaka bez pratnje i oko 450 dječaka i djevojčica koji su u pratnji roditelja, rečeno je Al Jazeeri u međunarodnoj organizaciji Save the Children, koja vodi brigu o djeci migranata i izbjeglica. Broj dječaka bez roditeljske pratnje je značajno veći jer trenutno nema dovoljno mjesta za sve u prihvatnim centrima, naveli su iz te organizacije.

Izvještaj Struggling to survive [Borba za preživljavanje] organizacije Save the Children, objavljen u decembru prošle godine za područje Srbije donosi iskustva djece koja bez pratnje roditelja kreću iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka… prema nekoj od evrospkih zemalja. Takozvanom Balkanskom rutom prvo do Turske a zatim preko Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine prelaze hiljade kilometara opasnog puta kako bi došli do EU. Struggling to survive donosi njihove priče o razlozima kretanja na put, načinu rizičinog putovanja te o odnosu prema krijumčarima.

Bolni rastanci od roditelja i porodice

Članovi Save the children bilježe šokantne iskaze djece migranata: Od kuće najčešće polaze najstarija muška djeca, koja mogu putovati i za koje roditelji smatraju da mogu preuzeti odgovornost za sebe i ostatak porodice. Na opasan put kreću zbog siromaštava ili sigurnosnih rizika u njihovim matičnim zemljama.

U izvještaju se navodi: Djeca često nisu sretna jer moraju napustiti dom, ali nisu spremna suprotstaviti se odluci roditelja. Često kažu da bi ostali kod kuće da su imali mogućnost izbora. Njihov posljednji dan kod kuće i rastajanje od porodica na njih ustavlja traumatične posljedice. Takve trenutke opisuju kao bolne za cijelu porodicu.

Odnos djece migranata prema krijumčarima također je traumatičan – kreću na put kojeg ne znaju, s ljudima koje ne poznaju i od kojih vrlo često dobiju krive informacije za poprilično visoku sumu novca koju plate njihovi roditelji. “Da sam imao neke informacije o ovom putovanju, ostao bih kod kuće”, rekao je 16-godišnji dječak iz Pakistana.

Djeca migranti putuju u prtljažnicima automobila ili prenatrpanim kamionima i autobusima, duge dijelove ruta prelaze i pješice. Često budu ostavljani sami, ili iskuse nasilje policije na granicama.

Ako njihove porodice nemaju dovoljno novca da krijumčarima plate cijeli put do EU, oni plate put do Turske. Tu djeca traže načina kako da zarade za ostatak puta, ili jednostavno čekaju da njihovi roditelji sakupe još novca kako bi platili ostatak iznosa.

IOM optužuje lokalne vlasti za opstrukciju

Djeca ne nose mnogo stvari sa sobom, tu je najčešće nekoliko pari odjeće, nešto hrane, vode, mobilni telefon i malo novca u lokalnoj valuti. Mobitel je za njih vrlo važan, kako bi održavali kontakt s porodicom. Neki od dječaka migranata su rekli kako su na kraju ipak ponosni na snagu koju su pokazali tokom putovanja, uključujući snalažljivost kako zaraditi novac za hranu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Broj migranata i izbjeglica koji borave na otvorenom uslijed dolaska hladnog vremena u Bosni i Hercegovini nastavlja rasti, zbog stalnog odbijanja različitih nivoa vlasti da koordiniraju rad i okrenu se racionalnim rješenjima, rekao je šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini Peter Van Der Auweraert. Za AP je rekao da pojedine lokalne bh. vlasti, umjesto da pomognu IOM-u u proširenju smještaja za migrante, sada ograničavaju pristup dostupnim kapacitetima.

Van Der Auweraert, koji je koordinator za Zapadni Balkan, istakao je da je apsolutno nepotrebno da migranti žive u takvim uvjetima, jer IOM ima resurse, uglavnom iz EU-a, da osigura brigu o tim ljudima.

Žrtve predizborna kampanja u BiH

Osim kampa “Bira”, uskoro će biti zatvoren i kamp “Miral” u Velikoj Kladuši. AP ističe da predstavnici lokalnih vlasti u Bosni i Hercegovini nisu bili dostupni da prokomentiraju tvrdnje koordinatora IOM-a. Iz Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK-a nisu željeli govoriti ni za Al Jazeeru o planovima s maloljetnim migrantima. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine također je odbilo dostaviti podatke o tome koliko maloljetnih migranata trenutno boravi u Bosni i Hercegovini i ima li Ministarstvo plan njihovog smještaja.

Zehida Bihorac, aktivistica iz Velike Kladuše, rekla je za Al Jazeeru da je život migranata, naročito djece, postao nepodnošljiv otkako se bliže lokalni izbori 15. novembra. Vlasti USK-a vrše sve veći pritiska na migrante. Zabranjeno im je kretanje. Bihorac, kao i neki drugi volonteri, izložena je javnoj kritici na društvenim mrežama od lokalnih nasilnih grupa. Bihorac je napadnuta i fizički.

Van Der Auweraert je napomenuo da Bosna i Hercegovina ima nekoliko sedmica da se sabere i racionalno odluči da se suoči s trenutnom situacijom u vezi s migracijama. “Ukoliko to ne učinimo, za mjesec ćemo imati humanitarnu krizu, ljudi će spavati na snijegu, ovaj put uključujući porodice i djecu”, dodao je Van Der Auweraert.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO