Regija zbog pandemije mijenja način kupovine

Sve više građana naručuje namirnice iz supermarketa i lijekove iz apoteka (EPA)

Pandemija korona virusa je za nepunih godinu dana ostavila traga na cijelu planetu. Više od milion ljudi je preminulo od posljedica koje je izazvao novi virus, više od 33 miliona osoba je zaraženo, a riječ “svakodnevnica” je poprimila novo značenje. Ekonomije i dalje pokušavaju da stanu na noge nakon velikih potresa koji su uzrokovali milione otkaza, a radna mjesta su se iz ureda uveliko prebacila u okruženja domova uposlenika.

Čak je i naša regija, koja nije najbrža u prilagođavanju novim trendovima i prihvatanjima novih tehnologija, morala naći način kako da funkcionira uz niz mjera uvedenih kako bi se spriječilo širenje virusa. A to je značilo umnogome u prelazak u online sferu, čak i za uobičajene stvari poput kupovine običnih životnih namirnica, što je dovelo do porasta korištenja mobilnog bankarstva i plaćanja karticama, što banke u regiji redovno ističu i propagiraju. Za regiju u kojoj su ljudi spremniji stajati u redovima kako bi platili račune umjesto da s dva klika riješe tu obavezu, smanjenje korištenja gotovine nije bio mali korak.

Jedan od segmenata koji je posebno primjetan jeste kupovina hrane putem internet servisa.

Od porasta broja zaraženih u regiji, primjetan je i rast narudžbi iz restorana jer se potrošači sada više odlučuju za online kupovinu i za dostavu hrane umjesto prije pandemije tradicionalnih posjeta restoranima ili supermarketima, govori Edhem Aljović, account menadžer platforme Donosi.

Donesi posluje u  Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori pod istim imenom kao jedna od platformi za online kupovinu internacionalne kompanije Delivery Hero, a ima saradnju sa više od 2.000 ugostiteljskih i prodajnih objekata u ove tri zemlje.

Platforma je prepoznatljiva u regiji kao servis za online naručivanje hrane, ali je od ove godine proširila dostavu i na supermarkete i apoteke, što Aljoviću daje dobar uvid u promjenama navika kod građana.

Novi trendovi

Kako kaže, korisnici se sve više okreću online načinu kupovine, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u više od 40 zemalja u kojima Delivery Hero posluje.

Dostave su postojale i prije pandemije, ali veliki broj ugostitelja i prodavnica nije nudio tu mogućnost, što je bila velika zamjerka potencijalnih mušterija.

Silom prilika, došlo je do promjena u načinu poslovanja, a Aljović ističe da je sve više ugostiteljskih objekata od pojave korona virusa usmjereno na dostavu hrane jer su njihovi kupci sada kod kuće i manje ih posjećuju.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Aljović se prisjeća prvih dana pandemije, perioda uvođenja vanrednog stanja, kada su televizijske stanice i portali izvještavali o paničnoj kupovini po supermarketima, gdje su ljudi kupovali veće količine hrane, namirnica i ostalog te smanjili posjete restoranima i naručivanje dostave hrane, što je dovelo do pada broja narudžbi.

“Veliki izazov na početku pandemije predstavljala nam je i situacija u kojoj je uvođenjem vanrednog stanja, više od polovine restorana na našoj platformi preko noći zatvoreno ili im je zabranjen rad na tradicionalan način. U susjednim zemljama su uspjeli da dobiju dozvolu da dostava hrane radi i nakon policijskog sata te se uvođenjem beskontaktne dostave situacija sa online naručivanjem počela relativno brzo normalizovati i bilježiti rast. Kod nas u BiH smo imali različite entitetske regulative na početku pandemije u vezi sa radom ugostiteljskih objekata i rada dostave hrane. U FBiH je dostava hrane mogla da se radi ali ne poslije policijskog sata dok u RS i Banja Luci ni dostava nije bila dozvoljena više od mjesec dana. Primjenom epidemioloških mjera na Donesi dostavi počeli smo da bilježimo normalizaciju a ubrzo potom i rast broja narudžbi. Isti trend rasta bilježimo i šest mjeseci kasnije”, kaže Aljović.

Promjene navika

Mjere uvedene tokom pandemije su dovele i do promjena navika kod korisnika, smatra on.

Kako kaže, “nova normalnost” nije privremena i definitivno je trajno promijenila navike kupaca i u regiji i u svijetu i ubrzala rast cijele industrije online kupovine.

“Ljudi žele kupovati iz sigurnosti kuće i  dobiti hranu iz omiljenog restorana, namirnice iz supermarketa, ili suplemente iz apoteke beskontaktno na vrata uz minimalan napor i utrošak energije. Žele standardiziranu i kvalitetnu uslugu dostave i moderno iskustvo online kupovine”, kaže account menadžer platforme Donesi.

Jedna od osoba koja je promijenila navike jeste i Zagrepčanka Ivana Horvat. Iako je i prije pandemije povremeno koristila usluga internet bankarstva ili opcije kupovine preko interneta, u proteklih šest mjeseci je gotovo u potpunosti promijenila navike.

“Prije me bilo strah da li će netko ukrasti podatke moje kartice, a po navici sam išla lično plaćati račune ili u kupnju namirnica. Kako su uvedene ove silne mjere, čak i shopping hrane obavljam uglavnom preko interneta. A dodatno sam se oslobodila i za kupovinu odjeće i drugih stvara van Hrvatske. Iako je ta mogućnost postojala i ranije, otkako sam se oslobodila u vezi online kupovine, potpuno koristim to što smo članica Europske unije. Možda i previše”, navodi Horvat.

Nema sumnje da je aktuelni trend online kupovine i smanjenja korištenja gotovine održiv i on će svakako u skoroj budućnosti postati dio svakodnevice svih zemalja u regiji, ističe profesor Vasilije Kostić sa Fakulteta za menadžment u Herceg Novom.

“Prihvatanje inovacija se, a ovo bi se moglo nazvati inovacijom sa stanovišta našeg načina života, se dobro aproksimira Gausovom krivom normalne raspodjele koja sugeriše da se prihvatanje kreće od 13 posto i više ka 34 posto i više u relativno prihvatljivom vremenskom period. Imajući u vidu da najveći broj stanovništva regije nije sklon promjenama ili je slabo sklon, može se očekivati da taj proces ide sporije nego drugdje, ali svakako proces će se nepovratno odvijati i pod uticajem procesa globalizacije koji će nam nametati takve načine ponašanja jer su oni normalnost novog digitalnog doba i digitalnog društva”, ističe profesor Kostić.

Budućnost gotovine

Kao i svaka nova tehnologija ona u prvom koraku utiče na radna mjesta, dodaje.

“Tako je bilo tokom industrijske revolucije, tako je i danas. Ali tehnologija ima i drugu stranu koja znači nove mogućnosti zapošljavanja stvaranje skalabilnih djelatnosti i slično. Benefiti su jasni: manji troškovi i za naručioce i za prodavce, a to znači manji troškovi po jedinici od čega svi imaju koristi. I nije bez značaja, ekonomija vremenom je od ključnog značaja u digitalnoj eri”, dodaje profesor Fakulteta za menadžment.

U regiji gdje je gotovina gotovo neizbježna, razmjena novca iz ruke u ruku bi mogla postati prošlost.

Profesor Kostić je uvjeren da će novac u fizičkom obliku nestati, u historijski posmatrano relativno kratkom period i da će se u sadašnjem obliku koristiti samo sporadično, gdje za to ne bude druge – digitalne – mogućnosti.

Priroda novca je takva da je ona uvijek bila, prije svega, izraz potreba vremena za relativno lakim transferom vrijednosti odnosno pojednostavljenja ekonomskih odnosa, pojašnjava on.

“Adekvatan oblik novom dobu jeste digitalni novac odnosno poslovanje u elektronskoj formi. Takvog novca već ima i to nije iznenađenje. Naprotiv.”

Izvor: Al Jazeera