Galić: Migranti više nisu samo humanitarni problem

“Granica Bosne i Hercegovine šuplja je kao švicarski sir. Nemamo ljudi, a politika ne dozvoljava da se oni uposle.”

Ovaj nedavni vapaj direktora Granične policije (GP) Bosne i Hercegovine Zorana Galića nije ništa što se već ne zna. Rijeke migranata, koji nesmetano šetaju bosanskohercegovačkim gradovima, najbolje je svjedočanstvo kakva je bh. granica, tačnije – onaj dio na rijeci Drini, preko kojeg su se i ove godine slijevale hiljade ilegalnih migranata, većinom iz azijskih i afričkih država, u nastojanju da se domognu Bosanske krajine i hrvatske granice, posljednje prepreke za ulazak u Evropsku uniju.

I dok hiljade migranata ostaju “zaglavljene” u bh. beznađu, pritisak na istočnu granicu ne jenjava, dok Granična policija Bosne i Hercegovine, kako kaže Galić u intervjuu za Al Jazeeru, na sve načine pokušava prevazići probleme u nadzoru granice, koje niko ne želi riješiti.

“Od početka migrantske krize u Bosni i Hercegovini najveći pritisak evidentiran je na istočnoj granici, posebice na području Zvornika. Pojačani pritisak povremeno se evidentirao i u drugim postrojbama na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Otežavajuću okolnost i dalje predstavlja nedovoljan broj policijskih službenika i specijalističke opreme za poslove nadzora granice, kao i obustavljanje provođenja mješovitih patrola s nadležnim tijelima susjednih država zbog pandemije COVID-19”, rekao je Galić.

• Kako prevazilazite problem nedostatka ljudstva i opreme?

– Granična policija Bosne i Hercegovine poduzima radnje i dodatne napore da, u sklopu vlastitih kapaciteta te uz podršku i ispomoć drugih policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, osigura pojačano prisustvo policijskih službenika u nadzoru granice i svim identifikacijskim mjestima njenog mogućeg nezakonitog prelaska. Naše mjere i aktivnosti predviđene su Akcijskim planom hitnih mjera, Okvirnim planom djelovanja Granične policije Bosne i Hercegovine u sprječavanju nezakonitih migracija na teritoriju Bosne i Hercegovine te drugim operativnim planovima, a one uključuju privremeni interni premještaj i izvanredno angažiranje policijskih službenika Granične policije Bosne i Hercegovine, službenika drugih policijskih agencija za ispomoć na nadzoru granice te pojačano korištenje specijaliziranih službenih vozila, bespilotnih letjelica, tremovizijskih kamera, službenih pasa, tehničke opreme, elektroničkih uređaja, kao i druge mjere.

• Imate li statistiku koliko je ilegalnih migranata Granična policija Bosne i Hercegovine spriječila da uđu u zemlju u ovoj godini?

– Od početka godine do 1. listopada Granična policija Bosne i Hercegovine je poduzela mjere prema 20.087 stranih državljana. Od navedenog broja u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice evidentirano je 10.261 osoba. Poduzimanjem mjera neposredno na graničnoj liniji, od pokušaja nezakonitog prelaska odvraćeno je 9.826 osoba. Od ukupnog broja evidentiranih, 9.142 ih je već bilo kontrolirano u Bosni i Hercegovini i imali su važeće potvrde o izraženoj namjeri za podnošenje zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini.

• Da li je tu bilo trgovaca ljudima?

– To pitanje već nije u nadležnosti Granične policije Bosne i Hercegovine.

• Izuzimajući nedostatak ljudstva, kakve još probleme ima Granična policija Bosne i Hercegovine u borbi protiv ilegalnih migracija?

– Osim kadrova, Granična policija Bosne i Hercegovine ima problem nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti, posebno specijalističkom opremom za nadzor granice i opremom za obavljanje graničnih provjera. Nedostatak kapaciteta dodatno otežava rad službenika, koji se nadljudskim naporima bore kako bi se adekvatno zaštitila granica. Novim predloženim pravilnikom nastojimo riješiti problem nedostatka, kako bi se pokrile sve točke prelaska i u potpunosti zaštitila državna granica.

Nema evidentiranih slučajeva kršenja ljudskih prava

• Mnogobrojni snimci ukazuju na učestalo kršenje ljudskih prava migranata koji pokušavaju iz Bosne i Hercegovine preći u Hrvatsku. Imate li evidentrane takve slučajeve kada je riječ o postupanju pripadnika Granične policije Bosne i Hercegovine prema njima?

– Granična policija Bosne i Hercegovine nema evidentiranih slučajeva o kršenju ljudskih prava kada je riječ o postupanju pripadnika Granične policije Bosne i Hercegovine.

Granična policija Bosne i Hercegovine je početkom maja 2020. godine Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine dostavila prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Granične policije Bosne i Hercegovine, koji je u najvećoj mjeri usklađen s standardima Eu ropske unije, a u kojem je iskazana potreba za 1.304 policijskih službenika. Pravilnikom je predviđeno povećanje broja izvršitelja za četiri segmenta – nadzor državne granice, specijalizirane postrojbe, kriminalitet i granične provjere sa zračnim lukama.

Kako bi se nadomjestio nedostatak policijskih službenika, na osnovu odluka Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, kontinuirano se angažiraju policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istrage i zaštitu [SIPA], kao ispomoć u obavljanju poslova nadzora i zaštite granice. Ispomoć nam pružaju i službenici Ministarstva unutarnjih poslova [bh. entiteta] Republike Srpske, Policije Brčko distrikta te ministarstava unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije, Posavske županije, Zapadnohercegovačke županije i Županije 10 – Livno.

• Imate li indicije da srbijanske i crnogorske vlasti svjesno puštaju migrante da ulaze u Bosnu i Hercegovinu, proslijeđujući svoj problem susjednoj državi?

– Nemamo dokaza za to. To bi bilo protuzakonito, a mislim da nikome nije u cilju, naročito onima koji su dužni štititi državne granice, da ne poštuju zakone.

• Učestalo se govori o mogućnosti angažmanu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine na istočnoj granici Bosne i Hercegovine. Jeste li Vi za to?

– O angažmanu pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ne odlučuje Granična policija Bosne i Hercegovine, pa je to suvišno i komentirati. Osobno sam, prije svega, za jačanje kapaciteta Granične policije Bosne i Hercegovine. Prije pet godina smo iskazali potrebu za opremanjem ove agencije po europskim standardima, ali nažalost, nismo naišli na razumijevanje političkih subjekata, radi čega se trenutno nalazimo u situaciji da Granična policija Bosne i Hercegovine nije materijalno-tehnički i kadrovski opremljena za nove izazove.

• Kakve su projekcije za naredni period? Hoće li granica Bosne i Hercegovine biti pod većim ili manjim pritiskom?

– Nakon značajno povećanog broja osoba otkrivenih u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice, u odnosu na prethodnu godinu u veljači 2020. godine, od polovice ožujka 2020. godine taj broj značajno opada, posebno nakon proglašenja pandemije korona virusa. Značajan pad broja tih osoba, evidentiran od polovice ožujka 2020. godine, rezultat je poduzimanja mjera u susjednim državama zbog pandemije korona virusa, kao što su zatvaranje graničnih prijelaza, zabrana kretanja migranata, onemogućavanje kretanja migranata izvan azilantskih centara, uvođenje policijskog sata, kao i mjera poduzetih u Bosni i Hercegovini iz istog razloga.

Međutim, ublažavanje i obustavljanje tih mjera, u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, dovelo je do ponovnog pojačanog pritiska na državnu granicu Bosne i Hercegovine polovicom svibnja 2020. godine. Porast broja osoba zatečenih u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska u odnosu na prethodnu 2019. godinu evidentiran je i u lipnju, srpnju i kolovozu 2020. godine i, prema svim pokazateljima, nastavit će rasti i u idućem razdoblju. Privremeno slabljenje migracijskog pritiska može se očekivati u zimskom razdoblju, kada vremenski uvjeti otežavaju nezakonit prelazak državne granice preko rijeke Drine i planinskih prevoja.

• Šta Granična policija Bosne i Hercegovine zamjera vlastima? Tačnije, šta, kao direktor ove institucije, mislite da su vlasti trebale, ili trebaju, preduzeti kako bi se umanjio priliv migranata preko državne granice Bosne i Hercegovine?

– Vlasti su, prije svega, zanemarile to da su nezakonite migracije, ustvari, sigurnosno pitanje. Na samom početku krize najviše su pokušavali ući u Bosnu i Hercegovinu državljani zemalja koje su zahvaćene ratom i tada je zaista bila riječ o humanitarnom pitanju, no to se promijenilo. Ne isključujemo humanitarnu dimenziju, ali stvarno stanje je takvo da tisuće ljudi pokušava nezakonito prijeći državnu granicu, skoro svi se lažno predstavljaju, mnogi su kazneno gonjeni u svojim zemljama, riječ je većinom o muškarcima srednjih godina, a zemlje iz kojih dolaze su najviše Pakistan, Afganistan, Maroko, Alžir i jasno je da su kao takvi potencijalna prijetnja sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Najmanje je sirijskih izbjeglica sa samog početka priljeva migranata u Bosni i Hercegovini. To je ono što su vlasti zanemarile, sigurnosnu dimenziju kad su migracije u pitanju.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ključno je jačati kapacitete Granične policije Bosne i Hercegovine, na što godinama apeliramo, a isto tako je važno mijenjati zakonske i podzakonske propise omigracijama. Konkretno kada je riječ o Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu Granične policije Bosne i Hercegovine, godinama je star i nepromijenjen, a njime nije predviđena ni migracijska kriza, ni novih sedam-osam graničnih prijelaza i drugo. Nekoliko puta smo izmjene Pravilnika slali na usvajanje nadležnim tijelima, no nismo naišli na razumijevanje. Prema postojećem Pravilniku, samo 15 posto policijskih službenika je predviđeno u nadzoru granice, a to je jedan policajac na 25 kilometara, a 85 posto ih je angažirano na graničnim prijelazima. S takvim stanjem smo dočekali ovu migrantsku krizu.

Migrantska kriza, iako se stavlja na teret samo Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, nije problem samo Granične policije Bosne i Hercegovine, nego svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini i zato je neophodna podrška svih razina vlasti, međunarodnih organizacija i svi moramo puhati u isto jedro kako bismo zaštitili državnu granicu.

Izvor: Al Jazeera