Kako je Italija spasila zdravstvo iz ralja smrti

Italiju je zadesila nesreća da bude prva evropska zemlja pogođena korona virusom. Prvi slučajevi zabilježeni su posljednjeg dana januara, kada je dvoje kineskih turista u Rimu bilo pozitivno na testu.

Uskoro se virus počeo širiti eksponencijalno i u smrtonosnom pohodu do sada je odnio više od 35.000 života, od čega blizu 30.000 u martu i aprilu. U tim su danima katastrofe inostrani mediji izvještavali o vojnim kamionima kako odvoze tijela preminulih na groblja, pretrpanim bolnicama i javnom zdravstvenom sistemu koji se urušava od posljedica pandemije.

Pola godine kasnije vodeći svjetski mediji javljaju o čudu na Apeninima. Financial Times ističe da su “Italijani naučili lekciju, koja im pomaže sačuvati ih od drugog vala”, Foreign Policy pojašnjava “kako je to Italija spasila zdravstvo iz ralja smrti”, a New York Times zaključuje da je Italija “preokrenula katastrofu u vlastitu korist”.

Dopisnici FT-a iz Rima izvještavaju da se u ovim danima, za razliku od Španije, Francuske ili Velike Britanije, širenje zaraze u Italiji još drži pod kontrolom. Istina, broj novih dnevnih slučajeva narastao je od prosječnih svega par stotina u junu do 1.500 u septembru, ali se uprkos tome život u Italiji čini normalnim: restorani i barovi su otvoreni, djeca su se vratila u škole, a ponegdje se još može uživati na plažama.

Vanredno stanje još na snazi

Financial Times navodi tri glavna razloga zbog kojih je Italija trenutno relativno uspješna u borbi protiv korona virusa. Jedan je što se ova zemlja prva u Evropi suočila s pandemijom, pa su zdravstveni sistem i vlasti imali više vremena da se pripreme za “post-lockdown” fazu i postepeno ukidanje restrikcija, ali je istovremeno državna Vlada zadržala mogućnost uvođenja novih mjera kada je  to potrebno.

Premijer Giuseppe Conte stalno podsjeća sugrađane da ostanu oprezni. Vanredno stanje je još na snazi i vjerovatno će biti produženo do januara iduće godine, što znači da njegova Vlada može djelovati hitno i energično.

U augustu su, primjera radi, zbog bojazni da će se virus naglo širiti na mjestima na kojima se skupljaju mladi, zatvorene diskoteke i uvedeno obavezno nošenje maski na javnim mjestima na otvorenom u periodu od 18:00 sati navečer do 6:00 sati ujutro. Za razliku od Italije, navodi FT, u Španiji je vanredno stanje ukinuto 21. juna.

Također, kompanije su ohrabrene da nastave praksu rada od kuće gdje i kad je god to moguće, dok se na radnim mjestima koja su ponovo otvorena poštuju striktni protokoli zaštite, koji uključuju nošenje maske, mjerenje temperature i obavezan razmak.

Brzi testovi na aerodromima

Financial Times kao drugi razlog navodi to što se stanovnici u dobroj mjeri pridržavaju propisanih mjera, prije svih one o nošenju maske u zatvorenom prostoru. Prema jednom međunarodnom istraživanju, za 84 posto Italijana je “vrlo voljno” nositi masku ako im to savjetuje njihova vlada, dok taj broj u Velikoj Britaniji iznosi 76 procenata. Konačno, londonski list ističe efikasan sistem testiranja na virus i praćenja kontakata koji pomažu u sprečavanju širenja epidemije.

Prema Foreign Policyju, testiranje putnika u javnom prijevozu jedan je sektora u kojem Italija može biti primjer drugima. Američki list javlja da je rimski Fiumicino prvi dobio maksimalnih pet zvjezdica u izvještaju Skytraxa o učinkovitosti svjetskih aerodroma na ovom polju. Na Fiumicinu je moguće obaviti brzi test na korona virus i dobiti rezultat prije ukrcavanja na let. Ukoliko se ova probna faza pokaže uspješnom, slična praksa bit će proširena i na ostale aerodrome, piše FP.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ovaj list u izvještaju s Apenina citira britanskog biznismena Marka Lowea, koji već četvrt stoljeća živi u Italiji i koji smatra da je ključ uspješnosti u borbi protiv virusa to što su se i vlasti i građani iznenađujuće brzo adaptirali na život sa koronom. “Vlada je uvela drakonske mjere, ali ih je provodila vrlo dobro”, kaže Lowe.

Umirovljeni general Vincenzo Camporini potcrtava ulogu građanske svijesti: “Razvila se cijela jedna mreža neformalnih inicijativa, poput one da su mladi Italijani kupovali hranu za starije.”

Preporuke naučnika i stručnjaka

Camporini pojašnjava da se u italijanskoj kulturi sva državna regulativa doživljava više kao preporuka nego obaveza. “No, kada su ljudi shvatili ozbiljnost situacije, poštivanje propisa je utoliko postalo prirodno za njih”, smatra sagovornik FP-a.

New York Times naglašava važnost činjenice da je italijanska Vlada prilikom odlučivanja o mjerama uvijek slušala preporuke naučnika i stručnjaka. “Nema sumnje da je rigidni ‘lockdown’ koštao ekonomiju. Italija će, očekuje se, ove godine doživjeti pad bruto domaćeg proizvoda [BDP] za 10 procenata. Ali, u jednom trenutku, kada je prijetilo nekontrolirano širenje virusa, italijanske vlasti su odlučile staviti živote ljudi ispred privrede”, piše NYT.

Pohvalama italijanskom modelu borbe protiv korona virusa pridružio se i Wall Street Journal, koji u svom u izvještaju ističe da su mjere zaštite postale dio svakodnevnice i da ih građani poštuju više nego u ostatku zapadnog svijeta. Ovaj list također naglašava važnost otkrivanja zaraženih osoba.

“Više od dvije trećine Italijana koji su na testiranjima prethodnih sedmica bili pozitivni identificirani su ne zato što su imali simptome bolesti, već zahvaljujući sistemu praćenja kontakata”, navodi WSJ.

Vlada preuzela punu odgovornost

Bujicu inostranih hvalospjeva zaokružila je poznata italijanska književnica Francesca Melandri kolumnom u britanskom Guardianu.

“Sada smo u mnogo boljoj situaciji nego u martu, dakle sigurno je da smo nešto uradili kako treba. No, broj zaraženih ponovo raste. Slaviti pobjedu nad COVID-19 kada vakcine još nema i kada nam se približava zima bilo bi oholo. Također, usred pandemije nemoguće je reći ko je u pravu, a ko u krivu, čiji je model najbolji i ko je spasio više ljudi od ovog monstruma”, piše autorica prevođenih i nagrađivanih romana i filmskih scenarija.

Vladu hvali zbog toga što je pri odlučivanju slijedila savjete struke i što je svoje odluke javnosti prezentirala na primjeren i dosljedan način.

“Italijani su se pridržavali propisa zato što su prepoznali da je Vlada preuzela odgovornost za svoje dobre poteze, baš kao i za svoje greške. Crta koju želim podvući ne odnosi se ni na broj infekcija ili smrtnih slučajeva, niti na razoran učinak na našu ekonomiju: COVID-19 je maraton i ne znamo da li smo stigli do pola puta. Crta koju želim podvući je između onih vlasti koje preuzimaju punu odgovornost za svoje postupke i onih koje ostavljaju svoje građane u magli neizvjesnosti”, zaključuje Francesca Melandri.

Izvor: Al Jazeera