Grune Jugos, udruženje Austrijanaca porijeklom sa Balkana

Suzana Stojanović-Joham (lijevo), zastupnica Alma Zadić i Ajla Lubić (desno) su neke od članica pokreta Gruene Jugos (Ustupljeno Al Jazeeri)
Suzana Stojanović-Joham (lijevo), zastupnica Alma Zadić i Ajla Lubić (desno) su neke od članica pokreta Gruene Jugos (Ustupljeno Al Jazeeri)

Više od pola miliona ljudi rođenih ili porijeklom iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije živi i radi u Austriji, a prema nedavnim anketama veliki broj mladih bi išao njihovim stopama. Tako je nekolicina njih odlučila, u sklopu stranke Zeleni napraviti udruženje – Gruene Jugoes (Grüne Jugös).

U razgovoru za Al Jazeeru navode kako je grupa nastala upravo zbog broja ljudi sa područja Zapadnog Balkana u Austriji, od kojih se mnogi ne snalaze najbolje, imaju problema s kojima im društvo može pomoći.

Ima ih u parlamentu, ministarstvima…

Ajla Lubić je Travničanka s adresom u Beču. Navodi kako je ime udruženja nastalo kao igra riječi, a kako su mnogi Zeleni članovi udruženja na pozicijama koje mogu pomoći u radu.

“Grune Jugos je pokret unutar Zelenih, odnosno udruženje ljudi koji su sa prostora bivše Jugoslavije. Svi smo aktivni kod Zelenih u raznim oblicima i imamo različite funkcije. Neko od nas je u parlamentu, neko u ministarstvu, neko na razini bezirka [bečke četvrti], a neko jednostavno radi za Zelene ili ima drugu funkciju. Skupina već broji više od 20 članova, a inicirao ju je Emir Dizdarević.”

“Ime udruženja Jugos je igra riječi. Spajalica jug i os (Ös Österreicher und Österreicherinnen, Austrijanci i Austrijanke) ukazuje na nas, ljude koji su iz država sa područja bivše Jugoslavije, a ipak smo u međuvremenu postali Austrijanci i Austrijanke”, priča Ajla Lubić.

Inicijator osnivanja udruženja Dizdarević, na upit o planovima i ciljevima, ističe kako postoji nekoliko aspekata na kojima se može raditi.

Kanjo: Zeleni su jako tolerantni i prihvataju i cijene naš rad

“Od 500.000 ljudi iz bivše Jugoslavije, samo 41 posto ima austrijsko državljanstvo, a veliki dio ove skupine ljudi i dalje živi ekonomski i socijalno nesigurno. To se može dokazati na temelju prosječnog neto godišnjeg dohotka i razine obrazovanja. Želimo se zauzeti za ovu skupinu u Austriji i njihove brojne probleme. To, također, znači da ćemo se, između ostalog, zalagati za biračko pravo”, kaže Dizdarević.

Kako ostvariti biračka prava

Ajla Lubić dodaje kako kroz projekat žele podići zainteresiranost ljudi sa područja bivše Jugoslavije za politiku.

“Kada promatramo političku participaciju tih osoba (i muškaraca, i žena) u Austriji, imamo jednu dobru i jednu lošu vijest. Dobra vijest je da je sve više osoba koji postaju svjesni svojih prava u ovoj državi, a loša vijest je da ta prava djelimično ne koriste. Uzmimo biračka prava, ili čak sudjelovanje u političkim dešavanjima, ili pridruženje političkim partijama. Shvatili smo da sudjelovanje mladih u procesima odlučivanja ovisi o više faktora subjektivne i objektivne prirode i mi s našim budućim projektima i kampanjama želimo, u biti, utjecati na te potencijalne aktiviste, da ih motiviramo da nam se pridruže u okviru rada kod Zelenih i kod Grune Jugos.”

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dizdarević navodi kako ovim udruženjem “želimo informirati sve potencijalne birače koji su rođeni na prostorima bivše Jugoslavije a imaju austrijsko ili državljanstvo neke države iz Evropske unije, zašto se u biti mi Zeleni zalažemo”.

“Činjenica je da smo mi jedina partija u Austriji koja se bori istovremeno i za ekološke, socijalne i ekonomske aspekte. Drugim riječima, borimo se da nam djeca imaju bolji i ravnopravniji pristup radnim mjestima, školama, stanovima… Borimo se i za bolji okoliš, i za one koji su ovdje osnovali sopstvene tvrtke i koji su poduzetnici. Također nam je bitno da svi oni koji su često izloženi diskriminaciji imaju jednake mogućnosti i da tu diskriminaciju i mržnju suzbijemo. Drugim riječima, Zeleni se definitivno zalažu za ljudska prava i sve ostale demokratske vrijednosti”, govori Suzana Stojanović-Joham, rodom iz Beča, a porijeklom iz Pančeva (Srbija).

Otklanjanje kamenja sa puta

Ajla Lubić ističe kako većina od spomenutih 500.000 ljudi povezanih s našom regijom živi u austrijskoj prijestolnici Beču.

“Dakle, od spomenutog broja, 200.000 od njih živi u Beču, to je apsolutna većina. Ako uspijemo poboljšati i pozitivno utjecati na političku i ekonomsku takozvanu integraciju našeg naroda u Beču, već smo puno postigli. Većina njih živi socijalno i ekonomski nesigurno i rijetko ko od naših ljudi se nađe na najvišim pozicijama”, objašnjava ona.

“Osim toga, integracija ‘stranaca’ zavisi i od autohtonih Austrijanaca i Austrijanki. Ako se ljudima na put stavi kamenje, da li zakonske ili socijalno-društvene vrste, onda naravno da ne možete biti dio društva u toj mjeri u kojoj to želite postići. Drugim riječima, zalažemo se i za takve stvari: otklanjanje kamenja sa puta.”

Antal Kanjo je porijeklom iz Srbije i jedan je od učesnika formiranja grupe Grune Jugos. Za Al Jazeeru kaže kako je, kada već govorimo o autohtonim Austrijankama i Austrijancima, udruženje unutar samih Zelenih dobilo veliku podršku, “jer smo kod njih našli našu političku familiju”.

“Zeleni su jako tolerantni i prihvataju i cijene naš rad”, dodaje on.

Za samo udruženje navodi kako je aktivno od februara ove godine.

Dizdarević: Želimo se zauzeti za ovu skupinu u Austriji i njihove brojne probleme

Udruženje trenutno ima 17 članova, a oni su po alfabetu: Ajla Lubić (Bosna i Hercegovina, Travnik), Alma Zadić (Bosna i Hercegovina, Tuzla), Antal Kanjo (Srbija, Crvenka), Antonio Nedić (Bosna i Hercegovina, Tolisa), Bedrana Ribo (Bosna i Hercegovina, Travnik), Emir Dizdarević (Bosna i Hercegovina, Bijeljina), Hans Arsenovic (otac iz Srbije, mama iz Austrije), Marija Joveska (Sjeverna Makedonija), Meri Disoski (Sjeverna Makedonija), Simeon Gazivoda (Crna Gora, Rvasi i Hrvatska, Rijeka), Suzana Stojanović-Joham (Srbija, Pančevo), Tomislav Marković (Bosna i Hercegovina, Kotor Varoš), Thomas Zarić (majka  Austrijanka, otac iz Bosna i Hercegovina).

‘Ovo je pravi pionirski posao’

Za samo udruženje kaže kako bi moglo pomoći u specifičnim problemima ex-Yu zajednice u Austriji.

“Najveća korist za naš narod je što se ova politička skupina izravno bavi rješavanjem specifičnih problema naše zajednice. Iako su naši ljudi već desetljećima u ovoj zemlji, ovo je pravi pionirski posao, koji još niko nije radio toliko intenzivno. Želimo pomoći našim ljudima da su i oni nađu tamo gdje se donose glavne političke odluke”, dodaje Suzana Stojanović-Joham.

Antonio Nedić je u Austriju došao iz bh. mjesta Tolisa. Kaže kako je kratkoročni cilj udruženja “da ovaj pokret razvijemo, kvantitativno i kvalitativno”.

“Ubuduće, također, želimo izgraditi mreže i suradnje i izvan Austrije. Sada se moramo koncentrirati na posao u ovoj državi.”

Dodaje kako su Grune Jugos u kontaktu s drugim organizacijama i zajednicama sa područja bivše Jugoslavije.

“U bliskom smo kontaktu s građanima i predstavnicima etničkih grupa povezanih s bivšom Jugoslavijom i pomažemo na rješavanju njihovih briga.”

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO