Tokovi novca ovise o američkim izborima

Svaka promjena rezultata istraživanja o mogućem broju glasova koje bi kandidati za Bijelu kuću mogli dobiti utječe na kretanje berzovnih indeksa (Reuters)

Izbor za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država događaj je koji s pažnjom prati gotovo svaka zemlja i korporacija širom svijeta. I to s razlogom.

Kako kaže ekonomski analitičar Igor Gavran, nesporan je ogroman utjecaj SAD-a na sve globalne tokove, pa tako i na globalnu ekonomiju, što jasno ukazuje da izbor američkog predsjednika ima veliki značaj za sve.

“Svjedoci smo da svaka promjena rezultata istraživanja o mogućem broju glasova koje bi kandidati mogli dobiti utiče na kretanje berzovnih indeksa i na promjene u prognozama brojnih ekonomskih parametara, vezano za očekivanja koliko bi čija najavljena ekonomska politika mogla pozitivno ili negativno djelovati na ekonomska kretanja. Također i međunarodne finsnsijske i trgovinske institucije i organizacije u značajnoj mjeri ovise o angažmanu SAD-a, te bi različit odnos pobjednika ovih izbora prema njima mogao uticati na povećanje ili umanjenje njihovog djelovanja”, pojašnjava Gavran.

Aktuelni prvi čovjek Bijele kuće Donald Trump je u protekle četiri godine doveo u pitanje niz ekonomskih sporazuma, čak i one i s najbližim višedecenijskim saveznicima, a čini se da gotovo svakog dana nametao neke nove carine, uz tvrdnje da želi pomoći domaćim kompanijama i radnicima i stavljajući Ameriku “na prvo mjesto”. Takvi potezi očekivano nisu primljeni s oduševljenjem, pa bi stoga pobjeda njegovog izazivača, nekadašnjeg potpredsjednika Joea Bidena, vjerovatno bila razlog za radost širom svijeta. Ali je pitanje da li bi to radovanje bilo i dugotrajno i opravdano.

Globalna ekonomija i ekonomski odnosi među vodećim svjetskim ekonomijama svakako bi imali koristi od uklanjanja neopravdanih barijera trgovini i uzajamnog poštivanja međunarodnih sporazuma i pravila, navodi Gavran.

Promjene stavova

Međutim, prognozirati koji bi od sadašnjih kandidata kako postupio u slučaju pobjede na izborima je ipak nagađanje, dodaje.

“Teoretski je moguće i da aktuelni predsjednik u slučaju reizbora revidira neke od ranijih poteza zbog utvrđenog negativnog djelovanja na samu američku ekonomiju, ali i da njegov protivkandidat preispita svoje sadašnje najave, odustane od nekih najavljenih promjena i ne ostvari optimistična očekivanja”, kaže ekonomski stručnjak.

S druge strane, novi mandat Donalda Trumpa bi mogao dovesti i do novih ekonomskih savezništava, koje bi on sam vrlo vjerovatno okarakterizirao kao neki vid urote te udruživanja protiv njega.

Gavran ističe da je logično pretpostaviti da one države koje nisu u mogućnosti ostvariti zadovoljavajuću ekonomsku saradnju sa jednim partnerom potraže alternativne partnere i tržišta, te unaprijede svoju saradnju u zajedničkom interesu, a što posljedično može voditi ka negativnim ekonomskim efektima na njihovog prethodnog partnera.

“Tako nešto je sasvim moguće i moglo bi se negativno odraziti na SAD, ali ja to ne bih shvatio kao bilo čije udruživanje protiv bilo koga, već jednostavno izraz neminovnosti svake svjetske ekonomije da raste i razvija se u saradnji s onim partnerima koji su joj u tome najkorisniji”, smatra ekonomski analitičar.

Svaki izbori, osim očitih rezultata – biranja prvog čovjeka najmoćnije sile na svijetu, imaju i indirektne posljedice, koje od nekih zemalja, kompanija, pojedinaca… čine pobjednike, a od drugih gubitnike.

Ni u ovom slučaju situacija nije drugačija.

Dobitnici i gubitnici

Najdirektniji dobitnici i gubitnici svakako bi mogli biti oni koji su najviše uložili u lobiranje i finansiranje kampanje onog kandidata koji izgubi izbore, jer su očito u njegovoj najavljenoj politici vidjeli svoj interese koji se više ne bi mogao ostvariti na očekivani način, smatra Gavran, te ističe da je dalje procjene o efektima na druge države i regije teško davati, jer predizborna obećanja i najave vrlo često ne budu ostvarena u potpunosti, a nekada i nikako.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Ukoliko naprimjer SAD poslije izbora ukloni prepreke međunarodnoj trgovini koje su uvedene u prethodnom periodu, unaprijedi ekonomsku saradnju sa ostalim svjetskim ekonomijama, preuzme konstruktivnu ulogu u međunarodnim finansijskim i trgovinskim organizacijama i institucijama i općenito pozitivno djeluje na globalne ekonomske tokove, onda će mnogi od toga imati koristi, a samo malobrojni štete”.

“Vjerovatno najznačajnije promjene bi mogla donijeti promjena odnosa SAD-a prema Kini, pa i Evropskoj uniji, ali koliko brzo i u kolikoj mjeri se ti odnosi mogu promijeniti ostaje da se vidi”, smatra ekonomski analitičar iz Sarajeva.

Ono što niko ne može osporiti jeste da je Trump na svom “nišanu” najčešće imao Kinu, a prije svega telekomunikacijskog diva iz te zemlje, Huaweija. Kompanija je bila izložena tolikim pritiscima američke administracije da je u pitanje dovedena proizvodnja njihovih elitnih pametnih telefona, dok se, uglavnom zbog nagovaranja/pritiska Washingtona, njihova 5G oprema širom svijeta blokira, čime je ozbiljno ugroženo poslovanje Huaweija. Jasno je zaključiti koga bi Kinezi radije vidjeli u Bijeloj kući, a pogotovo čelnici telekomunikacijskog giganta.

Izdržljivi Huawei

Mnogi su Huawei (već unaprijed) sahranili, iako je kompanija živa te i dalje predstavlja dobre proizvode, govori Krunoslav Ćosić, glavni urednik portala Portofon.com te stručnjak za dešavanja u svijetu naprednih mobilnih tehnologija.

Kako kaže, kompanija je naročito agilna na kineskom tržištu, koje im može biti dovoljno za daljnji nastavak razvijanja novih proizvoda, poput 5G mreža.

Globalno je Huaweijev udio na tržištu pametnih telefona pao sa 17 na 16 posto, čemu pridonosi kinesko tržište s rastom (s 41 na 45 posto, period august 2019. prema augustu 2020.), ali pad isporuka izvan Kine, s osam na pet posto, sigurno daje naznaku tendencije daljnjeg pada, ocjenjuje on.

“Huawei već godinu i pol, unatoč američkim sankcijama i koronakrizi, uspijeva nizati solidne poslovne rezultate, jer imaju dobre zalihe procesora. Mnogi s razlogom sumnjaju u njihovu budućnost, ali ne treba zanemariti da se radi o izuzetno kvalitetnoj i proaktivnoj tvrtci s velikim razvojnim centrima u kojima se ne spava nego razvijaju novi proizvodi. Istovremeno, ukoliko im se ograniči pristup svjetskom tržištu procesora te onemogući razvoj vrhunskih Kirin čipseta, Huawei će se morati zadovoljiti proizvodnjom jeftinijih pametnih telefona, koji su u rangu od 200 do (eventualno) 500 eura, a to nije tržište kojem oni streme”, govori stručnjak za mobilne komunikacije.

Znamo da je Huawei po pitanju 5G tehnologije napredniji od drugih kompanija, a upravo se aktualnim postupanjem prema njima (indirektno) želi dati dovoljno vremena drugima koji bi ih mogli sustići, dodaje.

Gubici za kompanije

“Pitanje je hoće li ih sustići, a sve to utječe i na razvoj mobilne telefonije u cijelom svijetu pa samim time i na kvalitetu naših života koja bi trebala biti podignuta na sljedeću razinu, uz četvrtu industrijsku revoluciju”.

Na prvu, Apple djeluje kao najveći dobitnik pritiska na Huawei i druge kineske kompanije, a slično bi se moglo zaključiti za druge američke tehnološke velikane.

Ali američkim tehnološkim divovima i nije baš u interesu da se blokiraju kineske kompanije, jer takvi pritisci ostavljaju posljedice i po njih.

Apple je u posljednjih godinu dana (ipak) veliki gubitnik jer je izgubio drugu poziciju koju drži Huawei, a od Huaweija je ugrožen i Samsung (u jednom ovogodišnjem mjesecu ih je Huawei prestigao), pojašnjava Ćosić. Stoga, dodaje, kratkoročno bi Apple mogao biti dobitnik zbog pritiska kojeg provodi američka administracija.

Ali on ističe da istovremeno mnoge američke kompanije gube velike novce zbog nefunkcionalnosti Androida na Huaweijevim telefonima te zbog mogućnih novih sankcija.

“Zamislite koliko manje prihoda ostvaruje samo Google jer se mobilne aplikacije više ne preuzimaju iz njihove trgovine aplikacijama, a nema niti prikazivanja oglasa koji Googleu donose ogroman novac”.

Huaweijeve uređaje je prije deset godina u svijetu koristilo milion ljudi, a krajem 2019. u svijetu je bilo milijardu uređaja s Huawei nazivom, od čega je 700 miliona pametnih telefona, dodaje Ćosić, što jasno označava koliki utjecaj ima kineska kompanija i koliko komad kolača nosi.

Izvor: Al Jazeera