Šta je u četiri godine izgovorio Donald Trump

Španska granica sa Saharom ne može biti duža nego naša s Meksikom, rekao je Trump španskom ministru vanjskih poslova (EPA)
Španska granica sa Saharom ne može biti duža nego naša s Meksikom, rekao je Trump španskom ministru vanjskih poslova (EPA)

Klimatske promjene, medicina, astrofizika, oružje, rasizam, hemija… Tema o kojoj američki predsjednik Donald Trump nije govorio tokom svog četverogodišnjeg mandata na čelu najjače svjetske sile, gotovo da i nije bilo.

Guranje na čelo američke medijske pozornice Trump nije izbjegavao čak niti onda kada je bilo najteže umiriti, pravilno informisati i na pravi put usmjeriti američku javnost u stanjima krize – kada su Amerikom bjesnili nasilni protesti, Kaliforniju razarali požari, a hiljade Amerikanaca svakog dana umiralo po bolnicama od bolesti kojoj se na početku pandemije američki predsjednik izrugivao.

Epitet medijske zvijezde, koji nosi još od pojavljivanja u reality-showu, Trump je za vrijeme svog predsjedničkog mandata dodatno učvrstio onim što je govorio, ali ne izjavama koje obično odlikuju savjesne, odgovorne i ozbiljne svjetske državnike, već onim koje su varirale od naučno apsolutno neutemeljenih i neprovjerenih, pa do onih u čiji sadržaj svijet jedva da je mogao povjerovati.

‘Postoji hlađenje, postoji zagrijavanje’

Najmanje od onoga što je nauka dokazala, ispoljio je kada je govorio o klimatskim promjenama. Jednom prilikom je rekao „imam prirodni instinkt za nauku“, no, prema onim što je govorio na temu naučnih saznanja, izazivao je dosta negodovanja, a nerijetko i nevjerice među aktivistima i naučnicima. 

Kada je povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, taj je potez opravdao riječima: „Izabran sam da predstavljam građane Pittsburgha , a ne Pariza“.

Tokom intervjua za britansku televiziju iz januara 2018., Trump je, upitan vjeruje li u klimatske promjene i da li one uopšte postoje, dao interesantan odgovor.

„Postoji hlađenje i postoji zagrijavanje (warming, op. a.). Mislim da to nije klimatska promjena, to je globalno upozorenje (warning, op. a.)“.

„Zapravo, ne vjerujem da nauka zna“, rekao je jednom drugom prilikom o klimatskim promjenama, na koje stručnjaci godinama dramatično upozoravaju, te je izrazio svoja predviđanja razvoja događaja.

„Počet će zahlađivati. Samo gledajte“, dodao je u izjavi za CNN.

Dok su Amerikom divljali požari, za koje stručnjaci tvrde da su vezani uz globalno zagrijavanje i klimatske promjene, Trump je ponudio svoje rješenje. 

‘Grabljama čistiti šume’

„Morate se pobrinuti za podove. Znate, podove šuma. To je jako važno. Pogledajte druge zemlje, u kojima to rade drugačije. Bio sam sa predsjednikom Finske i on je rekao da nemaju problema jer provode mnogo vremena čisteći lišće grabljama“, rekao je Trump.

Finski predsjednik Sauli Niinisto poslije je rekao da se ne sjeća da je govorio bilo šta o skupljanju lišća po šumama i o grabljama“.

Za 827 dana 10.000 netačnih tvrdnji

Trumpove izjave, neutemeljene, lažne ili sporne, pažljivo je pratio američki dnevnik Washington Post, koji je zaključio da je američki predsjednik za svega 827 dana uspio izgovoriti, ili na društvenim mrežama napisati, 10.000 netačnih tvrdnji, u prosjeku 12 na dan.

Nakon 440 dana, došao je do brojke od 20.000, popravivši prosjek na 23 na dan, a za to su bili zaslužni neuspjeli proces njegovog opoziva, antirasistički protesti u SAD-u, te, ponajviše, pandemija korona krize, tokom koje je Trump izgovorio što bi uspio malo koji svjetski lider.

Tsunami neistina koje je američki predsjednik izrekao se, prema statistici, povećavao kako su se bližili izbori.

Pričajući o alternativnim, čistijim izvorima energije, američki predsjednik je jednom prilikom govorio i o vjetroelektranama.

„Nikada nisam razumio vjetar. O vjetroelektranama znam jako mnogo, studirao sam ih više nego iko. Znam da su veoma skupe i da ih većinom prave Kina i Njemačka. Ovdje ih gotovo niko ne pravi. A od njihove proizvodnje se dižu nevjerovatni oblaci i plinovi u atmosferu. Sve su različitih boja. Nekako su bijele, ali neke su kao narandžasto-bijele. To je moja omiljena boja, narandžasta“, rekao je u govoru iz decembra 2019., a konstatovao je i da najviše voli „narandžaste sijalice“.

Trump je često govorio i o sjevernokorejskom lideru Kimu Jong-unu, a izjave su varirale od „zaljubljujućih“ do „uvredljivih“.

„Napisao mi je prelijepa pisma. To su velika pisma. Zaljubili smo se“, kazao je jednom prilikom, kako je u tekstu iz septembra 2018. naveo britanski Independent.

Čokoladna torta i 59 projektila za Siriju

No, retorika je znala biti potpuno drugačija.

„Zašto me Kim uvrijedio govoreći da sam ‘star’, kada ja njega nikad ne bih uvrijedio riječima ‘kratak’ i ‘debeo. Pa, ja se toliko trudim biti njegov prijatelj“, govorio je američki predsjednik.

Zašto me Kim uvrijedio govoreći da sam 'star', kada ja njega nikad ne bih uvrijedio riječima 'kratak' i 'debeo, pitao se Trump

A u januaru 2018., upozorio je Kima da ne napada SAD.

„Hoće li neko informisati Kima da i ja imam nuklearno dugme i ono je mnogo veće i moćnije od njegovog. A moje radi“, rekao je.

Sličan stav imao je i prema Kini, kojoj je ponekad upućivao najljepše, a ponekad najgrublje poruke.

„Kina je veoma naporno radila da suzbije korona virus. SAD zaista cijeni njihove napore i transparentnost. Sve će biti dobro. U ime američkog naroda, želim da zahvalim predsjedniku Xiju“, rekao je u januaru 2020., prije nego što će korona virus zahvatiti SAD, a Trump promijeniti retoriku i zasuti Kineze mnogobrojnim optužbama, od onih za namjerno širenje virusa, pa do onih da su lagali o njegovom nastanku.

Nešto ranije, u aprilu 2017., Trump je izazvao šok kada je pričao o susretu sa Xijem.

„Završili smo večeru i imali desert. Bio je to najljepši komad čokoladne torte koji ste ikada vidjeli i predsjednik Xi he uživao. I onda sam rekao da sam upravo lansirao 59 projektila na Irak“, rekao je Trump, pa se, na opasku novinara, ispravio i rekao da je, ipak, riječ o Siriji, javio je CNN.

Španska granica u Sahari

„Imamo odličan odnos. Ljudi kažu da imamo najbolji odnos među svim predsjednicima, jer njega također zovu predsjednikom. Neki ga mogu zvati kraljem Kine, ali on je predsjednik“, još je jedna Trumpova izjava o Xiju.

Trump u odnosu prema migrantima nije pokazivao mnogo empatije, a mnoge su se našle na udaru aktivista i organizacija za ljudska prava.

Jedna od najradikalnijih mjera koje je preuzeo bio je zid s Meksikom, a i taj proces bio je praćen neobičnim izjavama.

„Razmišljali smo da napravimo zid kao solarni. Da stvara energiju i sam se otplati. U tom slučaju, Meksiko bi morao platiti mnogo manje i to je dobro. Zar nije dobro? Vidjet ćemo, solarni zid, paneli, prelijepo. Dobro? Moja ideja“, govorio je na okupljanju u Cedar Rapidsu u junu 2017.

Govoreći o problemu migranata, ali ne u SAD-u, već preko Atlantika, pokušao je španskom ministru Josepu Borrellu prenijeti svoja iskustva s Meksikom, rekavši mu da Španija treba napraviti zid kroz Saharu da spriječi upade migranate.

„Granica sa Saharom ne može biti duža nego naša s Meksikom“, poentirao je, kako je poslije pričao Borrell, Trump, izostavivši činjenicu da Španija nema nikakvog dodira sa Saharom.

Geografiji se posvetio i govoreći o Južnoj Koreji u martu 2020.

„Poznajem Južnu Koreju bolje nego iko. Znate li koliko ljudi živi u Seoulu? Znate li koliko je velik? Tridesetosam miliona ljudi. To je više nego bilo šta što mi imamo“, rekao je, mada podaci na zvaničnoj web-stranici gradskih vlasti Seoula govore da Seoul ima 10 miliona stanovnika.

Zauzimali aerodrome 1775. godine

Trump je govorio i o historiji i niti na tom području se nije proslavio. Novi gaf zabilježio je kada je pričao o borbama iz 1775. godine.

„Naša vojska vladala je zrakom  zauzimala aerodrome“, pričao je Trump o periodu kada aerodromi nisu niti postojali, prenio je BBC.

Kada je na Twitteru proslijedio „zapaljiv“ antimuslimanski video od Britain Firsta, u svoju odbranu je rekao: „Ako mi kažete da su oni grozni ljudi, grozni rasisti, sigurno bih se izvinio“. 

Ljudi su umorni od slušanja Anthonyja Faucija i svih tih idiota, rekao je Trump

O korona virusu je Trump govorio baš mnogo, a, kako će pokazati ankete, za svo to vrijeme popularnost mu je opadala.

„Virus. Oni rade naporno, znate. U teoriji, čini se da će do aprila, kada postane malo toplije, virus čudesno nestati. Nadam se da je to istina“, rekao je u februaru 2020., prije nego što će krenuti zarazni val koji je do sada usmrtio preko 232 hiljade Amerikanaca.

„Nestat će. Jednog dana, to će biti čudo, nestat će“, ponovio je u odvojenoj izjavi.

Omalovažavajući opasnost širenja virusa, uskoro je rekao: „Kada imate 15 zaraženih, a u roku od nekoliko dana to svedemo na nulu, to je dobar posao“.

Kada mu je novinar na brifingu u Bijeloj kući postavio pitanje zna li da bi 100 miliona Amerikanaca moglo biti izloženo virusu, odgovorio je neodređeno.

„Informisan sam o svakoj mogućnosti. Mnogo njih. A ima ih mnogo pozitivnih. Različiti brojevi. Veoma veliki brojevi i veoma mali brojevi“, rekao je.

Manje testova, manje zaraženih

Izjave o korona virusu vjerovatno su zasjenile većinu ostalih. Stupao je u otvorene sukobe sa stručnjacima, čije mišljenje, prema svemu što je pričao, nije uvažavao.

Svakako je jedna od najupečatljivijih ideja o rješenju problema sa korona virusom bila ona o intravenoznoj upotrebi sredstava za dezinfekciju, koja je primorala američke ljekare, eksperte, prodavače…, da hitno objave molbu Amerikancima da to ne čine.

„I onda, vidim da ga (korona virus) dezinficijens obori za minut. Jedan minut.  Ima načina da uradimo nešto tako, injekcijom, ili možda unutrašnjim čiščenjem? Jer, vidite, ide na pluća. To mi zvuči interesantno“, rekao je u istupu za medije u Bijeloj kući, dok su ga eksperti u nevjerici slušali.

Sličnu izjavu dao je i u maju 2020., a koja se odnosila na broj zaraženih po glavi stanovnika (per capita).

„Znate, kada kažete per capita, ima mnogo per capita (množina, op. a). Per capita u odnosu na šta? Ako pogledate na samo jednu kategoriju, onu u kojoj smo vrhunski, to je pozitivno i na bazi per capita“, rekao je Trump. 

A, velike brojke zaraženih u SAD-u, objasnio je najjednostavnijom logikom.

„Da smo manje testirali, imali bismo manje slučajeva“, rekao je u maju 2020. za Vox.

„Mislim da sam jučer pročitao izvještaj da smo učinili više nego iko, bilo koja druga država. Testirali smo više nego sve države svijeta zajedno“, što, ponovo nije bila istina, jer je u tom trenutku, u aprilu 2020. SAD bilježio četiri miliona testova, a ostale zemlje svijeta preko 20 miliona.

Ozdravio za 15 minuta

Poznati su i njegovi sukobi s prvim američkim epidemiologom Anthonyjem Faucijem, koji je u zajedničkim istupima za medije često, s naučnog stanovišta, demantovao Trumpove proizvoljne tvrdnje. Netrpeljivost američkog predsjednika prema neistomišljeniku koji zagovara mjere kojima se ovaj protivi, dostigle su nedavno tačku usijanja.

„Fauci je katastrofa. Ljudi su umorni od korona virusa. Umorni su od slušanja Faucija i svih tih idiota“, kazao je, kako je objavio Guadrian. 

U vezi korona virusa, na predizbonom skupu u Martinsburgu dao je još jednu izjavu koja je naišla na podsmijeh, a tiče se njegovog sina Barrona.

„Pitao sam ljekara šta se događa, a on mi je rekao da je Barron pozitivan. Za 15 minuta, rekao mi je da je ozdravio“, ispričao je Trump.

Sukobi s novinarima bili su usputna avantura. Na pitanje novinara šta bi rekao Amerikancima koji se plaše virusa, u martu 2020. je odgovorio: „Rekao bih im da si užasan reporter. Mislim da je to zlobno pitanje“.

„Znam da ne razmišljaš. Nikad ne razmišljaš“, rekao je drugom prilikom, u oktobru 2018. drugom novinaru.

Nebrojeno puta je konstatovao da „mediji lažu“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Pogledajte kako me u posljednje vrijeme tretiraju, naročito u medijima. Nijedan političar u historiji, i to sa sigurnošću mogu reći, nije bio gore tretiran. Više nepošteno“, rekao je u maju 2017. u govoru na Akademiji američke obalne straže.

Svoj stav o medijima, jednom prilikom ponudio je i u intervjuu bivšem guverneru Arkansasa Mikeu Huckabeeju.

„Mislim da su mediji – zaista, mislim da je to jedan od najboljih termina koji sam smislio – lažni“, rekao je.

Jednu njegovu izjavu o medijima, mnogi u SAD-u su nazvali “orvelovskom”,

“Ono što gledate i ono što čitate nije ono što se dešava”, kazao je, kako je izvijestio magazin Time.

Nasilni protesti nakon ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda, te niza drugih policijskih ubistava čija su meta bili tamnoputi građani SAD-a, izazvali su novi niz Trumpovim izjava.

‘Važan dan za Floyda’

„Washington D. C. je prošle noći bio najsigurnije mjesto na planeti“, rekao je Trump 2. juna 2020., dan nakon nereda u kojima je policija poslije velikih sukoba sa demonstrantima zatvorila prilaze Bijeloj kući.

Kade govorio o Georgeu Floydu, napravio je još jedan gaf, ne pokazujući nimalo suosjećanja s porodicom ubijenog Afroamerikanca.

“Nadamo se da nas George [Floyd] sada gleda odozgo i govori da je ovo što se događa u zemlji važno. Ovo je važan dan za njega. Ovo je važan dan za sve. Ovo je važan, važan dan kad je riječ o jednakosti”, kazao je američki predsjednik, nakon što je bijeli policajac ubio Afroamerikanca.

A prije toga, policajcima je davao svoja uputstva postupanja prema osumnjičenicima.

„Kažem – molim vas nemojte biti previše fini. Kada nekoga uvodite u automobil, čuvate mu glavu. Da se ne udari. On je upravo ubio nekoga, a vi ga čuvate da se ne udari u glavu. Kažem vam da možete skloniti ruke“, rekao je u julu 2017. policajcima na koledžu u Suffolk Countyju.

Washington D. C. je prošle noći bio najsigurnije mjesto na planeti, rekao je Trump dan nakon nereda ispred Bijele kuće

Govoreći o problemu rasizma u SAD-u, Trump je odvijao svaljivati krivicu na desničarske grupe, no, već je nevješto pokušavao skrenuti pažnju na „obostranu krivicu“. Nakon desničarskog skupa u Charlottesvilleu u avgustu 2017. i nereda koje je izazvao, odbio je kriviti ekstremiste.

 „Pa, mislim da tu ima krivice – da. Ima krivice na obje strane. Pogledate, pogledate obje strane. Mislim da treba kriviti obje strane“, rekao je.

Kada je govorio o planovima za eventelni drugi mandat na čelu SAD-a, Trump je iznio argumente „talenta“ i „iskustva“, ali je iskoristio priliku da se okomi na donedavnog saradnika Johna Boltona, svog bivšeg savjetnika za sigurnost.

„Ponekad se prave greške, poput, znate, idiota poput Johna Boltona. Sve što je želio je – da baca bombe na svakoga. Ne morate to raditi, ne morate ubijati ljude“, izjavio je.

A o sebi, po pravilu je govorio sve najbolje, a o onima koji ne dijele njegovo mišljenje, sve najgore.

‘Ja sam veoma stabilan genije’

 „Zapravo, cijelog života, moje najjače oružje bili su mentalna stabilnost i to što sam jako pametan. Iskrivljena Hillary Clinton je također igrala tim kartama i, kao što svi znaju, završila je u plamenu. Došao sam od veoma uspješnog biznimena, do prve televizijske zvijezde i predsjednika SAD-a iz prvog pokušaja. Mislim da se za može reći da sam genije. Veoma stabilan genije“.

Trump je s ponosom govorio o sebi kao kandidatu Nobelovoj nagradi.

“Premijer Japana (Shinzo) Abe dao mi je najljepšu kopiju pisma koje je poslao ljudima koji bi mi mogli dati stvar koja se zove Nobelova nagrada. Rekao mi je ‘Nominirao sam te, s poštovanjem, u ime Japana’. Rekao sam hvala“, naveo je NBC News. 

U drugoj izjavi na istu temu, Trump je išao malo dalje.

„Znate zašto? Zato što imamo naoružane brodove i projektile koji lete iznad Japana. I oni su isključili alarme, znate to? Odjednom se osjećaju sigurnim. Ja sam to uradio“, rekao je.

O Venecueli, s kojom je stupio u otvoreni sukob, je rekao da „problem tamo nije u tome što je socijalizam loše implementiran, već što je odlično implementiran“, rekao je o Venecueli u svom prvom obraćanju u Ujedinjenim nacijama u septembru 2017.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO