Ko i kako organizira zloupotrebu glasača u BiH?

Policija u Distriktu Brčko u Bosni i Hercegovini uhapsila je više lica zbog sumnje na pokušaj nezakonitog prijavljivanja građana da glasaju izvan Bosne i Hercegovine, mjesec dana prije održavanja lokalnih izbora u zemlji 15. novembra.

Uhapšen je Pejo Mendeš, prema potvrdi Tužilaštva Brčko distrikta BiH, član Hrvatske seljačke stranke i zastupniku u Skupštini Brčko distrikta i nosilac liste za predstojeće lokalne izbore. Uhapšeni su još i Radoslav Bogićević i Nenad Kojić, također zastupnici u Skupštini Brčko distrikta, i kandidati Narodnog demokratskog pokreta (NDP) za predstojeće lokalne izbore, prema navodima lokalnog portala Otisak. Pod istim optužbama uhapšeno je i nekoliko drugih lica.

Krađa identiteta glasača vrlo je rasprostranjena pojava u Bosni i Hercegovini uoči svakih izbora. ‘Žrtve’ su najčešće građani koji ne izlaze na izbore, ili čak oni koji su preminuli. Državne vlasti, prema upozorenjima domaćih i međunarodnih organizacija ne čine dovoljno kako bi spriječile tu pojavu. Međunarodne organizacije, poput Transparency International, optužuju da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatvara oči pred zloupotrebom identiteta glasača, što navodi na sumnju da su u izborne prevare uključeni i neki od visokih državnih zvaničnika.

Od Općih izbora u BiH 2018. godine državni tužioci nisu pred lice pravde doveli ni jednu osobu odgovornu za zloupotrebu identiteta glasača.     

‘Ukradeni identiteti’

Više od 70.000 glasača prijavljeno je da će glasati poštom tokom Općih izbora 2018. godine, na 3,3 miliona glasača. Neki od tih glasova koji su stigli poštom su bili i ukradeni identiteti. 

Kako je moguće da neko dođe do podataka glasača, registruje ih na adrese izvan zemlje, najčešće u susjednu Srbiju i Hrvatsku, i glasa u njihovo ime? Prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine predviđena je kazna do pet godina zatvora za onoga ko na izborima “[…] glasa umjesto drugog pod njegovim imenom […]”

Krađu identiteta glasača organizuju sami kandidati na izbornim plaketama, ili političke partije kao organizacije, kaže Al Jazeeri Vehid Šehić, nekadašnji član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine [CIK], sada predsjednik Strateškog odbora koalicije “Pod lupom”, organizacije koja prati regularnost izbornog procesa u BiH.

On kaže da pojedinci ili političke partije često uzimaju podatke glasača iz Centralnog biračkog spiska BiH koji je javan, i prijavljuju ih na adrese izvan zemlje, u saradnji s licima u tim zemljama.

Bit će otkriven samo dio zloupotrebe identiteta kojeg su sami glasači uočili, i prijavili CIK-u, ili u policiju, dok oni glasači koji ne glasaju, a čiji identitet će neko zloupotrijebiti i glasati umjesto njih, ostat će kao važeći glas.

Politički subjekti prave analize koji glasači izlaze na izbore, kaže Šehić, pa je veća vjerovatnoća da će biti zloupotrijebljen identitet onih glasača koji ne izlaze na izbore.

Tužilaštvo zatvara oči

U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da CIK nema mnogo ovlasti da se izbore s ovim problemom, osim da sarađuje s Tužilaštvom.

“Na osnovu potpisane izjave birača da ga je neko mimo njegove volje prijavio da glasa izvan Bosne i Hercegovine, brišemo ga sa spiska za glasanje poštom, i ostaje na svom redovnom biračkom spisku u zemlji. Cjelokupnu informaciju dostavljamo Tužilaštvu”, rekla je Al Jazeeri Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, dodajući da nema informacije da je državno tužilaštvo učinilo nešto konkretno po prijavama CIK-a u protekle dvije godine. 

Tokom Općih izbora 2018. godine Centralna izborna komisija je u više tomova po najmanje stotinu prijava Tužilaštvu BiH dostavilo identitete glasača koji sumnjaju da su njihovi lični podaci zloupotrijebljeni. Za ovogodišnje Lokalne izbora CIK je također Tužilaštvu na razmatranje uputio stotine takvih prijava. 

U nekim slučajevima svega stotinjak glasova odlučuje ko će ići u parlamente, što znači da je važan svaki glasač.

Izvršna direktorica bosanskohercegovačkog ogranka Transparency International Ivana Korajlić kaže da krađu identiteta u Bosni i Hercegovini ne može organizirati jedna ili dvije osobe, i registrovati ih na birališta izvan zemlje. 

“Radi se o organiziranom poduhvatu […], koji ima i međunarodni karakter”, kaže Korajlić. “Tužilaštvo procesuira prevare koje se odnose na četiri ili pet glasova, kako bi stvorili dojam u javnosti da nešto rade, ali kada je priča veća, proglašavaju se nenadležnim, jer slute ko će biti akteri koji su u to umiješani”. 

Šehić kaže da čak ako je i teško dokazati utjecaj politike na Tužilaštvo u ovom slučaju, “može se govoriti o nesavjesnom, neodgovornom i neefikasnom radu Tužilaštva”.

OSCE – istražiti navode

Nadležni organi, uključujući i tijela izborne administracije, agencije za provođenje zakona i pravosuđe moraju biti proaktivni u vezi rješavanja problema izbornih prevara i sprečavanja bilo kakvih zloupotreba, radi očuvanja integriteta izbora, upozoravaju iz OSCE-a. 

Misija nema neovisne informacije o broj građana čiji identitet je zloupotrijebljen, saopćeno je Al Jazeeru u toj međunarodoj organizaciji, “ali se oslanjamo na nadležne vlasti i pozivamo ih da bez odlaganja istraže svaki navod o mogućim prevarama”. “Vlasti BiH, i Centralna izborna komisija BiH i Tužilaštvo BiH, moraju adekvatno odgovoriti na sve prijavljene nepravilnosti i o tome na adekvatan način informirati javnost”.

“Izborna administracija je složen i osjetljiv proces, koji ne zahtijeva da samo CIK, nego i političke stranke, pravosuđe, agencije za provođenje zakona i mediji, djeluju profesionalno i sa integritetom. Misija OSCE-a u BiH ima povjerenje u tehničke sposobnosti Centralne izborne komisije BiH. Misija ima izvrsno dugogodišnje partnerstvo i saradnju sa CIK-om i u potpunosti podržavamo sve važne korake koje CIK poduzima kako bi osigurao najviši nivo transparentnosti i integriteta izborne administracije.”

Četiri dana nakon dostavljenog upita Al Jazeera nije dobila odgovor iz državnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine na pitanje u kojoj fazi je istraga o sumnji na krađu identiteta koju je Tužilaštvu dvije godine ranije prijavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.

Iz NDP također nisu pristali govoriti za Al Jazeeru o hapšenjima članova te partije zbog sumnje da su organizirali zloupotrebu volje glasača. Odbio je govoriti i predsjednik NDP-a Dragan Čavić.

Izvor: Al Jazeera