Korona virus ‘galopira’ evropskim tlom: Kakva nas zima očekuje?

Lauc smatra da postoji zimski i ljetni val COVID-a 19, te da zimski donosi puno veću smrtnost (EPA)
Lauc smatra da postoji zimski i ljetni val COVID-a 19, te da zimski donosi puno veću smrtnost (EPA)

Sve je veći broj zaraženih u Evropi te brojne zemlje ponovo uvode restriktivne mjere kako bi suzbile COVID-19, dok sve više raste otpor građana prema njima. Države se zatvaraju, vakcine se razvijaju a jedina izvjesna stvar u ovom momentu jeste da je pred nama neizvjesna zima koja će donijeti i druge respiratorne infekcije. 

Šta je u ovom slučaju najbolja praksa upravljanja epidemijom te koji su mogući scenariji koji nas očekuju, pitanja su na koja su odgovore pokušali dati vodeći medicinski stručnjaci Zapadnog Balkana te članovi kriznih timova na međunarodnoj videokonferenciji Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati. Dvodnevnu konferenciju organizovala je Hrvatska udruga za međunarodne studije (HUMS) u saradnji s Centrom za analizu rizika i upravljanje krizama (CARUK) iz Beograda, Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Međunarodnim Sveučilištem Libertas.

“Odluke o krizi donose se na osnovu podataka koje nemamo”, kazao je stručnjak Gordan Lauc, naučnik, gostujući profesor Univerziteta Johns Hopkins te član Znanstvenog savjeta Vlade Hrvatske.

“Rane analize pokazuju da je nakon zaustavljana prvobitnih restriktivnih mjera broj slučajeva nastavio padati. Tako smo u Europskoj uniji imali ljeto bez virusa, a sada nas udara veliki val. Ali bilo je i durgačijih primjera, kao u Švedskoj, gdje su bile preporuke umjesto odluka, i došlo je do pada, ali on je bio puno sporiji, međutim, sada oni nemaju ovaj rast kao drugi dio Evrope. Ako pogledamo Čile, tu je lockdown od svibnja, na 16 miliona ljudi ima 2.000 slučajeva na dan, i to za vrijeme lockdowna. U Čileu je tad bila zima. Gradovi koji su uvodili lockdown pokazali su da nije dovoljno učinkovit da zaustavi pandemiju.”

‘Zimski i ljetni COVID-19’

Kako je rekao Lauc, njegov lični stav je da postoji zimski i ljetni COVID-19, odnosno zimski i ljetni val, te da vidimo da je u prvom valu bila puno veća smrtnost.

“Virus se maknuo tokom ljeta, dao nam pauzu, nažalost vraća se nazad, to vidimo i kod drugih respiratornih virusa. Kada je u pitanju obična gripa, nikada nitko nije prije ljudima gurao štapić u nos i provjeravao da li imaju virus gripe u ljeto.”

Lauc je postavio pitanje šta će se dogoditi kada dođe zima u Evropu: “Ako pogledamo Češku, Poljsku, Rumunjsku, stvari ne idu u dobrom smjeru… Ako se fokusiramo na Hrvatsku i Srbiju, vidimo da Srbija ima drugačiju sliku. Osobno mislim da je razlika u onome što se događalo tokom ljeta. U Hrvatskoj je virus suzbijen na nulu u svibnju, a u Srbiji nikada broj slučajeva nije pao na nulu, nego je bio ‘peak’ tokom ljeta. Dok je Češka imala čitavo ljeto supresiju, u Hrvatsku smo pustili sedam miliona turista da uđu u zemlju, a u isto vrijeme na godišnje odmore su išli laboratorijski radnici, i zapravo smo imali veliki val nevidljivih slučajeva sa malom smrtnošću. Sada imamo veliki broj slučajeva, ali stopa rasta je ispod 50 posto, a ako to gledamo onda Hrvatska nije u velikoj krizi.”

Marburg virus i variola vera u Beogradu

Ana Gligić, virolog u penziji te nekadašnja čelnica Nacionalne referentne laboratorije na Institutu za imunobiogiju i virusologiju Torlak, tokom svoje karijere je radila sa tri opasna virusa – marburg virusom, variola verom te hantavirusom. Sva tri se nalaze na listi najsmrtonosnijih virusa, sa marburg virusom koji zauzima prvo mjesto. 

On je otkriven 1967. u njemačkim gradovima Marburgu i Frankfurtu, te u Beogradu, u vrijeme kada je Gligić bila na čelu laboratorije. Nakon što su njemački radnici bili izloženi zaraženim majmunima koji su došli iz Ugande, sedmorica od 31 zaraženog ubrzo su preminula.

“U Institutu Torlak naš veterinar je radio obdukciju majmuna pod punom opremom koja je tada postojala. Nažalost, on je tom prilikom sebe zarazio i teško se razboleo, bili su napadnuti svi njegovi organi. Ozdravio je zbog plazme radnika u Njemačkoj koji su preboleli virus, a inficirao je i svoju ženu preko vate sa krvlju.”

“Onda je 1972. godine uvezena Variola, preko hadžije koji je išao na hadž, inficirao je veliki broj ljudi. Kada smo potvrdili prve slučajeve mi smo znali da se pred nama nalazi velika epidemija i to je bila najveća posleratna epidemija u Evropi. Brzo smo krenuli u pripremu za dijagnostiku, preko 100 sojeva smo izolovali. Među njima onaj najsmrtonosniji koji je usmrtio medicinsku sestru u Beogradu. Bilo je 175 potvrđenih slučajeva, od toga je 35 umrlo.”

Gligić smatra da se korona virusa nećemo riješiti ali ćemo se vakcinisati ili prokužiti te je istaknula da je pogrešno što krizni štab nije uzeo virologe i doktore veterinarske medicine.

“Dok sam ja radila, mi smo bili umreženi u svetske tokove, kao laboratorija, sada se referentni centar na Torlaku pretvorio u dijagnostički centar. To nije njegova funkcija, on ima zadatak da registruje pojavu novog virusa, zatim prelazi na izolaciju agensa da se upozna sa osobinama, da sprema svoju dijagnostiku a ne da kupuje testove iz drugih zemalja. Skeptična sam prema testovima.”

Naveo je da u američkim saveznim državama gdje su imali namanji broj slučajeva sada imaju porast, dok naprimjer New York i New Jersey nemaju porast. London koji je imao prvi veliki val, sada nema porast, dok se u Škotskoj hospitalizacija udeseterostručila posljednjih mjesec dana. 

“Naravno ne znamo kako će to ići, možemo paziti da nam vlažnost zraka bude između 40 i 60 posto, pokušavajte održavati sebe što više fit, preživjeti zimu, na proljeće je vjerojatno sve gotovo, jer ćemo se ili svi zaraziti ili će biti cjepivo”, zaključio je Lauc. 

Tri moguća scenarija

Nela Sršen, hirurginja koja živi i radi u Padovi te počasna konzulica Republike Hrvatske u Italiji, govorila je o tome šta je Italija prošla na početku pandemije, kada su se “otvorila vrata pakla”. 

Objašnjava da je Italija došla u takvu situaciju jer su u februaru prvi pacijenti, kod kojih se još nije dijagnosticirao COVID-19, hospitalizirani a u bolnici su bili sa drugim pacijentima i osobljem te se sve počelo širiti.  

“U roku od mjesec dana smo došli do više hiljada oboljelih na dan. Pokazalo se da nijedna zemlja u Evropi nije bila spremna na ovu vrstu katastrofe. Pokrajna Lombardija ima jedne od najrazvijenijih zdravstvenih ustanova u svijetu, ali ovo je bio zdravstveno javni problem, ne samo klinički.”

Sršen je istaknula da u posljednjih sedam dana brojke rastu i da se Italija ponovo vraća u neizvjesnu situaciju, pogotovo jer se ulazi u sezonu respiratornih bolesti 

“Brojke stvaraju jednu dozu nervoze. Osjećaj straha i nesigurnosti vlada u Italiji, a paralelno s tim se pojačava ekonomska kriza. Italija se sprema na još jače restirkvine mjere. Želim da živim u nadi da će virus imati ciklus od 12 mjeseci, što pokazuje sada Kina gdje izgleda da je broj pozitivnih osoba posebno smanjen”, kazala je.

Razgovarajući sa uglednim virolozima, Sršen kaže da je došla do zaključka da nam budućnost predstavlja tri scenarija. Jedan je da će virus biti suzbijen i vratiti se u životinjski rezervoar, drugi da će nam sporadično davati infekcije, kao ptičija gripa, te treći – kao i njegovi prethodnici, rođaci, mogao bi se prilagoditi i postati dio sezonskih respiratornih blažih infekcija koje imamo svaku zimu.

Na kraju je pokazala isječak iz italijanskih novina sa brojnim smrtovnicama te navela da je to fotografija našeg ponašanja “za sve one teoretičare zavjere” te da mi odlučujemo našim postupcima koliko će virus ostati s nama. 

Paradoksi korona virusa

Velo Markovski, infektolog i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta “Goce Delčev” u Štipu, istaknuo je na početku izlaganja da za njega COVID-19 “nije kriza već rat”, i to najveći rat ikad, jer, iako ne vidimo tenkove na ulicama, toliko novca za jedni godinu “nisu uspjeli opljačkati niti Napoleon niti Hitler”.

Govoreći o nelogičnostima COVID-a 19, kazao je da su mjere haotične, da odavno ne postoji donositelj odluka, jer je, kako je dodao, jedno je vrijeme WHO donosio “kontradiktorne stavove”, a sada je prestao. 

“Prošlo je skoro deset meseci od prvog slučaja u Kini, nauka nije značajno još ništa otkrila, inkubacija od 14 dana nije specifična za respiratorne infekcije, obično trebaju do tri dana za gripu, valovi prenosa ne idu tako naglo, nikada nismo imali epidemije gripe i drugih respiratornih infekcija tokom ljeta, COVID-19 se uspio proširiti na sve kontinente, nije jasno ni zašto 20 posto pacijenata razvija tešku sliku.”

WHO najveće nade polaže u vakcine

Miljan Rančić, nacionalni koordinator za vanredne situacije i implementaciju Međunarodnog zdravstvenog pravilnika pri WHO-u u Srbiji, pokušao je odgovoriti na kritike na račun ove organizacije rekavši da je to primarno normativna institucija, koja ima svoju mrežu prikupljanja informacija, ali ne može unaprijed zauzimati stavove nego sačekati sa preporukama, što nije uvijek popularno u jeku krize. 

Rančić je istaknuo da je evidentno da na evropskom tlu COVID-19 galopira brže nego ikad.

Kazao je i da WHO i dalje nema dilemu da puštanje slobodne transmisije virusa da bi se napravio ‘imunitet krda’ ne može da bude dobro, da bi to dovelo do kolapsa sistema i prosto nije etički. 

“Treba sprečavati širenje infekcije, a to je izmena svakodenevnog života, što nije lako, ali to je držanje distance, pokrivanje usta i nosa, higijena ruku. Potrebno je 38 mlijardi dolara do kraja 2021. da bi se odgovorilo na krizu, od toga 15 milijardi odmah. WHO najveće nade polaže u razvoj više vakcina, a u ovom trenutnku devet je najozbiljnijih kandidata od ukupno oko 200 na globalnom tržištu. Kada je u pitanju terapija, dosad je jedino potvrđeno da daje efekt deksametason, da smanjuje smrtnost kod hospitalizovanih pacijenata.”

Zaključio je da će zdravstveni radnici imati primat kad vakcina bude dostupna, te da je pandemija pobjediva a da je dobar primjer za to Kina.

Markovski smatra i da ne postoji dobra dijagnostika, jer, dodaje, PCR test nije namijenjen za masovna testiranja i ne daje potpune rezultate. 

“Nisu uključeni najbolji ljekari niti u liječenju niti u donošenju mjera. Radi se o virusnoj infekciji, a daju se tri jaka antibiotika, i to oni koji se ne mogu kombinirati, i to se još dodaju antivirusni lijekovi. Radimo rezistenciju na antibiotike, kombinacije lijekova, tu smo poništili nauku”, kazao je.

Upozorio je da će se sezonske infekcije koje dolaze pomiješati sa COVID-om 19, a u nedostatku dijagnostike, one će se lako prepoznati kao korona virus što će povećati paniku i haos. 

Prakse iz zemalja regije

Damir Trut, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Hrvatske i zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite Republike, rekao je da se 25. maja u ovoj zemlji dogodila nula, odnosno nije registriran nijedan slučaj korona virusa, jer je Hrvatska imala neke od najstrožijih restrikcija. Nakon toga se postepeno pokretala ekonomija da bi se otvorila mogućnost za turističku sezonu u junu. 

“Hrvatska je imala najbolju moguću turističku sezonu u Europi sa velikim brojem dolazaka. Tijekom sezone imali smo određeni rast broja pozitivnih osoba, pogotovo među mlađom populacijom zbog čega smo donijeli nove mjere”, kazao je. 

Crna Gora u junu bila ‘COVID-free’ država, da bi sada bila među prvima u Evropi po broju zaraženih na 100.000 stanovnika, rekao je Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica i član Kriznog medicinskog štaba Crne Gore. To se dešava, dodao je, zbog tradicionalno bliskih odnosa između rodbine i komšija u Crnoj Gori zbog čega se stvaraju klasteri. On je također iznio kritike na ponašanje građana. 

“U drugom talasu glavni izazovi su organizacija zdravstvenog sistema te nepoštovanje mjera od strane stanovništva i njihovo nonšalantno ponašanje.”

Verica Jovanović, direktorica Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’, kazala je da je u Srbiji nešto bolja situacija nego u okruženju, ali i da je sada potreban poseban oprez jer ulazimo u sezonu respiratornih oboljenja.  

Golubinka Bosevska, docent Medicinska fakulteta Univerziteta Goce Delčev, koja je bila šefica referentne laboratorije za dijagnostiku Sars Cov 2 pri Institutu za javno zdravlje Sjeverne Makedonije, a odnedavno je i dio ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Srbiji, govorila je u situaciji u Sjevernoj Makedoniji, podsjetivši da je prvi slučaj iz ove zemlje pokrenuo komunikaciju svih zemalja u regiji.

“Zdravstveni radnici su već umorni od COVID-19 i širenja preporuka populaciji da pripazi na svoje ponašanje da bi se smanjio broj slučajeva”, rekla je. 

Tri ključne karike

Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije, članica Evropske akademije nauka i Akademije nauka i umjetnosti BiH govorila je o iskustvima Bosne i Hercegovine, koja je je, kako je dodala, jedinstvena država u svijetu po kompleksnosti svoje organizacije. 

“Organizacija države je kompleksna, skupa i neefikasna, imamo dva entiteta, jedan distrikt, 10 kantona, samo jednu kacelariju na nivou države koja objedinuje sve institucije, imamo 13 ministarstava zdravstva, zavoda za javno zdravstvo, imamo i velikih broj krizih štabova, i drugih službi koji se bave krizom COVID-a, međusobna saradnja je vrlo labava, nekada i neobavezna što sve to otežava. Ekonomija je značajno pala”, kazala je Hukić. 

Međutim, dodala je da bez obzira na to, smatra da BiH nije tako loše reagovala na ovu krizu, a prema njenim riječima, naučnici su se odmah počeli organizovati kako bi dali svoj odgovor te su uspjeli izlovati virus u aprilu i napraviti platformu na kojoj su mogli da prate različite podatke.

Drago Nedić, profesor Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu te član Koordinacionog tijela Vlade Republike Srpske za COVID-19, kazao je da vrlo malo znamo o virus te da to predstavlja samo vrh ledenog brijega. 

Po njemu su ključne karike u borbi protiv COVID-a zdravstveni sistem, nadležni organi i stanovništvo a dodaje da je sistem jak koliko i najslabija karika od tri spomenute. 

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO