Armenija i Azerbejdžan: Rat i mimo prve linije

Višestoljetni konflikt prerastao je u informacijski rat (Al Jazeera)

Piše: Mansur Mirovalev

Armenski violončelist Sevak Avenesyan snimljen je kako svira u bijeloj odjeći, u razrušenoj katedrali Krista Spasitelja u gradu Shushiju u Nagorno-Karabah, azerbejdžanskoj regiji u kojoj dominira armensko stanovništvo od ranih 1990-tih godina.

Ovi muzički spotovi kreirani su kako bi izazvali empatiju i tugu.

Katedrala je granatirana 8. oktobra, prema armenskim zvaničnicima, u dva napada azerbejdžanskih snaga, u okviru ofanzive koja je počela krajem septembra, a čiji je cilj osvajanje regije.

Nastavak decenijskog konflikta pokrenuo je informacijski rat koji, kako tvrde obje strane, odražava, iskrivljuje, provocira  i uveličava sukobe na terenu.

“Rodu”, komad za violončelo, napisao je najslavniji i najtragičniji armenski kompozitor Komitas, koji je doživio slom živaca nakon što je preživio masovna ubistva Armenaca u osmanskoj Turskoj. Umro je u mentalnoj ustanovi u Parizu.

Armenija i mnoge zapadne države ubistvo do milion i pol Armenaca nazivaju “genocidom”, dok Turska odbija takve optužbe.

Muzički spot objavljen je 12. oktobra na zvaničnom Twitter nalogu Armenije. Poruka je jasna – granatiranje katedrale od Azerbejdžanaca, turkijskog naroda čiji je saveznik Ankara, dio je višestoljetnog neprijateljstva između Turaka i Armenaca.

To mišljenje je rašireno u Armeniji, gdje mnogi ovaj konflikt vide kao apokaliptični sukob čiji je cilj uništenje njihove države, historije i kulture.

“Nadam se da ćemo poraziti [azerbejdžanske] horde i ovog puta, kao što smo učinili 1990-tih. Moj narod neće biti istrijebljen”, kazala je za Al Jazeeru Mari, stanovnica armenske prijestolnice Yerevana.

Međutim, takve tvrdnje predstavljaju šamar za Azerbejdžan.

Negiranje Bakua

Zvaničnici u Bakuu odlučno negiraju postojanje veze između konflikta iz osmanskog doba i njihovih napora da vrate Nagorno-Karabah i slabo naseljena područja koja su nekad bila naseljena stotinama hiljada Azerbejdžanaca.

Baku je negirao činjenicu o granatiranju crkve.

“Informacija o oštećenu crkve u Shushiju nema nikakve veze s vojnom operacijom azerbejdžanske vojske”, navodi Ministarstvo odbrane u saopćenju. “Azerbejdžanska vojska ne gađa historijske, kulturne, a pogotovo ne religijske zgrade i spomenike.”

Mnogi u Azerbejdžanu se sjećaju mirnog suživota sa armenskim komšijama u doba Sovjetskog Saveza.

Tokom obaveznog, dvogodišnjeg vojnog roka, azerbejdžanski i armenski vojnici često su se udruživali kako bi se oduprli maltretiranju starijih vojnika.

Muslim Magomayev, azerbejdžanski pjevač koga su zvali sovjetski Tom Jones, često je izvodio pjesme koje su pisali armenski kompozitori.

Video iz katedrale je za azerbejdžanske posmatrače dio šire kampanje kojom se pokušava okaljati Baku i njegovi napori da povrati ono što mu pripada po međunarodnom pravu i statusu quo koji traje nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

“Svjedočimo neviđenom informativnom napadu na Azerbejdžan”, rekao je za Al Jazeeru Emil Mustafajev, politički analitičar sa sjedištem u glavnom gradu Azerbejdžana.

Dodao je kako armenska strana “namjerno širi lažne vijesti, na primjer, o učešću određenih sirijskih plaćenika na azerbejdžanskoj strani”.

Brojni izvještaji armenskih i međunarodnih medija tvrde da je Ankara angažirala i poslala stotine proturskih sirijskih boraca na prvu liniju fronta.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbacio je izvještaje i rekao da Turska “u potpunosti” podržava svoje azerbejdžanske saveznike.

Nije iznenađujuće što informativni rat odjekuje centrima moći s obje strane.

“Pozivam sve vas da otkrijete laži armenske propagande i da na svim platformama prenesete istinu o armenskoj agresiji na međunarodnu zajednicu! Svi koji Azerbejdžan smatraju svojom domovinom moraju dići glas i opovrgnuti armenske laži!”, napisala je na Facebooku 5. oktobra Mehriban Aliyeva, prva dama i potpredsjednica Azerbejdžana.

Njen se suprug slaže s njom i ukazuje na način na koji ruski mediji izvještavaju o sukobu, naročito nakon što je Moskva zatražila primirje i ponudila da bude domaćin mirovnih pregovora.

Ruski utjecaj

Rusija ima vojnu bazu u siromašnoj Armeniji i opskrbljuje je naftom i plinom.

“Na nekim ruskim [televizijskim] mrežama vidimo otvorenu antiazerbejdžansku propagandu, falsifikovanje, manipulaciju”, rekao je Ilkham Aliyev 11. oktobra za internetski portal RBC Daily.

Od ranih 1990-ih, u sukobu je stradalo više od 30.000 ljudi, dok su stotine hiljada raseljene.

Mnogo azerbejdžanskih i armenskih izbjeglica pobjeglo je u Rusiju. Uglavnom su se smjestili u urbanim centrima, što je izazvalo ksenofobiju i antimigrantsko raspoloženje.

Uprkos svemu, mnogi migranti koji su završili u Rusiji brane svoje domovine u ratu na društvenim mrežama.

“Želim da shvatite da se Azerbejdžan zalaže za pravdu i da sada vraća svoje okupirane teritorije”, napisao je na Instagramu Gasan Guseinov, azerbejdžanski video bloger koji ima 14,3 miliona pratitelja.

Armenska strana ima identične tvrdnje.

“I sada postoje primjeri otvorene ratne propagande, kao što je to slučaj u svim sukobima”, rekao je za Al Jazeeru Richard Giragosian, politički analitičar sa sjedištem u Arevanu.

Kaže da Alijev, koji je svoju predsjedničku funkciju i autoritarnu politiku naslijedio od svog oca Hajdara, ne čini nikakvu uslugu držeći domaće medije na kratkoj uzici i uskraćujući informacije s prvih linija.

Azerbejdžan, na primjer, ne objavljuje broj vlastitih vojnih žrtava, ali Alijev tvrdi da će objaviti detalje kad sukobi prestanu.

Iako će mnogi Azerbejdžanci i Armenci negirati bilo kakvu sličnost između svojih kultura i razmišljanja, nekim vanjskim promatračima informacijski rat je ukorijenjen u mnogo starijim tradicijama.

Azerbejdžan, Armenija i susjedna Gruzija bili su dio Iranskog, Arapskog i Turskog carstva prije nego što se ta regija priključila Rusiji u 19. stoljeću.

“Ovo je klasični veliki Bliski Istok, kada zaraćene strane preuveličavaju svoje uspjehe na bojnom polju,” rekao je za Al Jazeeru ruski analitičar Pavel Luzin.

“To čak nisu ni namjerne laži ili dezinformacije, već dio stoljetne kulture”, rekao je.

Izvor: Al Jazeera