Obrazovni sistem u BiH mlade čini zagovaračima podjela

Iako je rat u BiH završen prije 20 i više godina, bh. društvo se još uvijek suočava sa njegovim razornim posljedicama (Ustupljeno Al Jazeeri)
Iako je rat u BiH završen prije 20 i više godina, bh. društvo se još uvijek suočava sa njegovim razornim posljedicama (Ustupljeno Al Jazeeri)

Helsinški odbor za ljudska prava je nevladina organizacija osnovana 1996. godine u Bijeljini. Od samog osnutka posvećeni su promociji, zaštiti i monitoringu stanja ljudskih prava u Republici Srpskoj,  BiH i regionu. U posljednjih nekoliko godina, u saradnji sa Norveškim helsinškim komitetom, uz podršku Američke Agencije za međunarodni razvoj USAID, Helsinški odbor Bosne i Hercegovine pokrenuo je projekat pod nazivom “Obrazovanje za mir” koji ima za cilj smanjiti uticaj politike negiranja ratnih zločina na lokalne zajednice, kako bi se prevenirao razvoj budućih konflikata, a i umanjila moć politika kojima nacionalizam služi za osvajanje i održavanja vlasti u lokalnim zajednicama, na regionalnom i nacionalnom.

Obrazovanje za mir

Vođeni tim namjerama pokrenuli su projekat u vidu priručnika pod nazivom “Građansko obrazovanje za mir” čija realizacija se ovih dana privodi kraju. Priručnik se sastoji od više segmenata od kojih su najzanimljiviji onaj koji tretira pitanje suočavanja sa prošlošću, interkulturalni dijalog, ljudska prava, religija u savremenom društvu i uloga mladih u procesima pomirenja. U značajnom dijelu, jedan od autora i urednika priručnika je doktor pravnih nauka Genc Trnavci, dugogodišnji redovni profesor na Univerzitetu Bihaću i ad hoc sudija Suda za ljudska prava u Strazburu i vanjski saradnik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH. 

“Cilj ovog projekta je izvršiti uticaj na obrazovne institucije u Bosni i Hercegovini kako bi se izmijenili nastavni planovi i programi radi otklanjanja i umanjenja pogubnog uticaja politike poricanja ratnih zločina na mlade generacije; kako bi se uspostavio i razvio održiv obrazovni program za mlade; kako bi se osnažile kompetencije grupa različitih društvenih aktera, prije svih maldih u procesu izgradnje mira; kako bi se potakao interkulturalni dijalog i prevencija konflikta, ali i kako bi se unaprijedile vještine i sposobnosti mladih iz tri bosanskohercegovačke regije obuhvaćene ovim projektom, koji se, između ostalog bavi i interkulturalnim dijalogom i mirnim rješavanjem konflikata”, pojašnjava prof. Trnavci.

Iako je rat u BiH završen prije dvadeset i više godina, BH društvo se još uvijek suočava sa posljedicama zloupotrebe obrazovnih sistema. Nastavni planovi i programi nisu usaglašeni na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Obrazovne institucije na teritoriji cijele BiH ne bave se objektivno i nepristrasno temama vezanim za dešavanja u BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. Ne potiču se dijalog o uzrocima i posljedicama rata, niti razmatraju mogućnostima za nadilaženje konflikta, koji je samo promijenio intenzitet i formu.

Obrazovni sistem u BiH je, kao i mnoge druge društvene sfere, fragmentiran, što negativno utiče na sam kvalitet obrazovanja. Posebno se insistira na različitim i često suprotstavljenim interpretacijama historijskih narativa o ratu u Bosni i Hercegovini.

“Cilj projekta je smanjiti uticaj politike negiranja ratnih zločina na lokalnu zajednicu, kao i sam politički uticaj pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca, koji se tretiraju kao ratni heroji. Svjedoci smo neprestanog poricanja utvrđenih činjenica, promocije etničke netolerancije, manipulacije strahom, nezadovoljstva i mržnje prema „drugom i drugačijem,” što produbljuje etničke podjele, potiče buduće sukobe i daje prostor kreatorima međunacionalnih i međuvjerskih sukoba za sticanje i očuvanje političke moći, što sprječava izgradnju mira u BiH”, ističe prof. Trnavci.

Ovaj obrazovni paket je osmišljen kao dopuna redovnim udžbenicima i za primjenu u vannastavnim aktivnostima. Svi sadržaji i materijali predstavljeni u ovom priručniku namijenjeni su prvenstveno nastavnicima koji predaju neke od predmeta kao što su Građansko obrazovanje, Demokratija i ljudska prava, Sociologija, Pedagogija, Historija, Filozofija i Psihologija, kao i trenerima i facilitatorima koji se bave podučavanjem mladih u navedenim oblastima u procesu formalnog i neformalnog obrazovanja.  

Promocija ljudskih ljudskih prava i tolerancije među mladima

Zamašno empirijsko iskustvo stečeno dugogodišnjim radom navelo je Helsinški odbor za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Norveški helsinški komitet da ponude teme obrađene ovim priručnikom.

“Ovaj priručnik testiran je u više navrata tokom putujućih škola mira za mlade, organizovanih u okviru projekta “Obrazovanje za mir,” kako od strane učesnika ovih škola, tako i od strane nastavnika, predavača, trenera, svjedoka vremena i drugih aktera ovog procesa, ali i tokom ostalih aktivnosti realizovanih u okviru spomenutog projekta. Na osnovu komentara svih aktera koji su učestvovali u procesu testiranja ovog paketa, priručnik je revidiran, odnosno, pojedini sadržaji ili dijelovi tekstova su izbacivani i korigovani, a novi dodavani, prilagođeni potrebama svih aktera u procesu.”, pojašnjava prof. Trnavci.

U Priručniku je obrađena i tema interkulturalnog dijaloga u kojem je prikazano poštivanja ljudskih prava u različitim kulturama, vremenima i prostorima, kao preduslova razvitku ljudske civilizacije.

“Cilj je razvijanje osjećaja kod učenika o neophodnosti poštivanja drugog i drugačijeg; izgradnja stavova o jednakopravnosti svih ljudi u bilo kojoj političkoj zajednici, državi, gradu, stranci; ukazivanje na činjenicu da je različitost prednost, a ne nedostatak; upoznavanje sa kulturološkim normama stanovnika Bosne i Hercegovine. Dakle, učenici treba da steknu znanja i vještine prepoznavanja i nadilaženja stereotipa, predrasuda, diskriminacije i konflikta, kao i da shvate  cilj i posljedice promovisanja nacionalizma u udžbenicima i obrazovnoj politici, kao i vrijednost prihvatanje stava da drugi i drugačiji imaju jednako pravo bez obzira pripadaju li većinskoj ili nekoj drugoj zajednici,” ističe prof. Trnavci.

Analizom su obuhvaćeni nastavni planovi i programi i sadržaji udžbenika historije i demokratije i ljudskih prava za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona i grada Mostara u Federaciji BiH, Podrinja i grada Zvornika, te Krajine i grada Prijedora u Republici Srpskoj, koji se odnose na ratni period od 1992. do1995. godine.

“Nastojali smo prikazati na koji način različiti sistemi srednjoškolskog obrazovanja u BiH tretiraju teme izgradnje mira i suočavanja sa prošlošću. Ponuđene su i preporuke kako rezultate ovog projekta integrisati u formalne obrazovne sisteme. Rezultati istraživanja rječito dokazuju da se ratna dešavanja nedovoljno obrađuju u obrazovnim procesima u BiH. To je posebno vidljivo iz suprotstavljenih narativa mladih, koji su se rodili poslije rata, a izuzetno ostrašćeno manifestiraju isključiva i jednostrana viđenja ratnih dešavanja, sa stavovima i pogledima ekstremnijim, čak, i od pripadnika generacija koje su neposredno iskusile rat,” pojašnjava prof. Trnavci.

Na žalost, istraživanje je pokazalo da značajan broj zvaničnika iz mnogobrojnih obrazovnih vlasti u BiH ne smatraju potrebnim tematizovati ovakve pojave i da bi, prema njihovom mišljenju, takav pokušaj samo produbio postojeći jaz, nezadovoljstvo, pa, čak, i konflikte među, kako mlađim, tako i kod starijim generacijama.

Mladi su neiskusni i podložni manipulaciji

Kompleksna politička i geografska podjela unutar Bosne i Herсegovine direktno utiče na svakodnevni život njenih građana pa i na obrazovne sisteme u cjelini. Mladi nisu iskusili suživot iz vremena bivše države, kada su etničke i vjerske razlike bile manje važne i kada se živjelo u miru, slozi i razumijevanju. Na žalost, mnogi su preživjeli nasilje, izbjeglištvo, strah i mržnju.

“Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa ozbiljnim psihološkim, materijalnim i ideološkim posljedicama rata. Dosadašnja nastojanja da se prevaziđu posljedice posvemašnje devastacije nisu bila dovoljna. Nivo tenzija, prozišlih iz ratnih dešavanja, i dalje je zabrinjavajuće visok. Akteri sadašnjih sukoba jesu generacije rođene tokom ili nakon rata. Produbljuju se opasne ideje nacionalizma, šovinizma i međuetničke mržnje. No, mladi za to nisu krivi, već je to posljedica promoviranja suprotstavljenih narativa putem različitih obrazovnih sistema, koji nikada nisu ni pokušali iskreno promovirati građansko obrazovanje za mir”, kaže prof. Trnavci.

“O nedavnoj prošlosti mladi znaju jako malo, a i to što je stečeno upitnog je kvaliteta. Nažalost, obrazovni sistemi u BiH potisnuli su svoju važnu ulogu u obrazovanju mladih generacija i, svjesno ili nesvjesno, doprinijeli da mladi ljudi u BiH postanu zagovarači podjela, a ne zagovarači mira i suživota”, dodaje Trnavci.

Dijalog i mirno rješenje sukoba

Cilj ovog projekta je omogućiti mladim ljudima da steknu sposobnost potiskivanja nasilnih konflikata primjenom metoda mirnog rješavanja nesporazuma. Za takvo što neophodne su im kompetencije iz oblasti interkulturalnog dijaloga i mirnog rješavanja sukoba.

“Ukoliko ne bi bili izolovani u okviru svog etničkog, vjerskog i političkog okruženja, već imali interakciju sa svojim vršnjacima izvan nacionalnih okvira, mladi ljudi sa svojim vršnjacima bili bi spremniji uzeti učešće u u dijalogu i mirnom rješavanju konflikata. Mladi ljudi trebaju sticati znanja o dešavanjima iz nedavne prošlosti u BiH, zasnovanim na objektivno utvrđenim činjenicama iz ratne prošlosti. To će omogućiti dijalog o posljedicama nasilnog sukoba, o njegovim uzrocima ali i o prepoznavanju i suprotstavljanju ideologijama i politikama koje zagovaraju mržnju, nasilje i podjele.”, pojašnjava prof. Trnavci.

„Uvjereni smo da se, ozbiljnim radom i promoviranjem rezultata projekta “Obrazovanje za mir,” kao i drugim sličnim projektima, može uvesti mirovno obrazovanje u obrazovne procese u srednjim školama u Bosni i Hercegovini. Ovo smatramo iznimno bitnim za razvoj vještina i znanja mladih za mirno rješavanja sukoba u našoj zemlji, sve kako bi se spriječilo ponavljanje društvenog, ljudskog i materijalnog razaranja, kojem smo bili svjedoci tokom prve polovine 90-tih godina prošlog vijeka.”, poručuje na kraju prof. Trnavci.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Upotreba govora mržnje, posebno na internetu, ocijenjena je i kao vrsta medijskog rata, kojim se namjerno destabilizira društvo, ali i ugrožava održivost mira i sigurnost građana.

27 Jul 2019
Više iz rubrike TEME
POPULARNO