Poraz Slovenije za novi početak ili zakapanje u rovove

Miro Cerar
Cerar je i kao premijer i kao šef diplomatije insistirao na tužbi, a Gjenero smatra da mu je ta odluka zapečatila političku karijeru (EPA)

Nakon što se Sud Europske unije proglasio nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici, slovenski ministar vanjskih poslova i bivši premijer Miro Cerar, koji je na toj tužbi inzistirao, ustvrdio je da ta odluka ne znači “pobjedu” Hrvatske i uvjeren je da bi taj sud, da je nastavio postupak, utvrdio da Hrvatska neprovedbom arbitražne presude o granici krši europsko pravo, dodavši da je to i dalje stajalište Slovenije.

“Vrlo smo zadovoljni što je Sud EU-a potvrdio da je arbitražna odluka valjana i da je obje strane moraju provesti”, kazao je Cerar o odluci koja je najbitnija u vezi s granicom u Piranskom zaljevu, dodavši da je u tom smislu Slovenija tužbom “postigla svoj cilj” iako se sud proglasio proceduralno nenadležnim.

Gjenero: ‘Zašto su inzistirali?’

S druge strane, hrvatski premijer Andrej Plenković smatra da je odluka snažna poruka Sloveniji da se jednostranim potezima ne može ništa postići i ponovno pozvao na nastavak bilateralnih razgovora o konačnom rješenju graničnog pitanja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Hrvatski politički analitičar Davor Gjenero, koji smatra da je ta odluka zapečatila Cerarovu političku karijeru, kaže kako mu nije jasno zašto je Slovenija inzistirala na sporu pred Sudom EU-a jer je, kako kaže, bilo jasno kako će on završiti.

“Pred nešto više od godinu dana, oko Božića 2018. godine, predsjednik Europskog suda Koen Lenaerts bio je i u Zagrebu i u Ljubljani, razgovarao s kolegama, bio u svojevrsnoj finding misiji i nakon tog boravka je vrlo jasno rekao da, prema njegovu mišljenju, ne postoji mogućnost da bi se prema članku 257 Ugovora o Europskoj uniji pred Sudom EU-a mogao voditi ovakav spor Slovenije protiv Hrvatske zbog toga što meritum stvari spora nije europsko nego međunarodno pravo”, navodi Gjenero.

Bilo je, ističe, rečeno kako ne postoji put kroz europske institucije da bi Slovenija mogla Hrvatskoj nametnuti provedbu arbitražne odluke, za koju Hrvatska konsenzualno misli da je kompromitirana.

Slovenija u tranziciji

“Unatoč tome, slovenski tada premijer, nakon toga ministar vanjskih poslova [Miro Cerar] inzistirao je na sporu i Slovenija je ušla u spor. Bilo je jasno da ga je izgubila nakon prijedloga teksta odluke koji je ponudio pravobranitelj. Bilo je jasno da Predsjedništvo Suda želi što prije okončati spor jer je spor iznijelo odmah pred veliko vijeće, čime se otklanja mogućnost žalbe na odluku.”

Smatra kako je jasno da nitko u EU-u ne želi imati ništa s tim sporom, dok Slovenija, kaže, misli da u pravnom smislu riječi njime nije izgubila ništa.

No, nakon ostavke slovenskog premijera Marjana Šarca i izglednih prijevremenih izbora Slovenija je, navodi, u tranziciji, za koju se ne zna kako će završiti jer u slovenskoj političkoj areni ne postoji potpuni konsenzus o politici prema arbitraži.

Gjenero: Ideje o blokadi posvađane s pameću

Gjenero smatra da je ta odluka Suda Ceraru definitno zapečatila političku karijeru i da njegove izjave u ovom trenutku kad je riječ o sporu Hrvatske i Slovenije o granici nisu važne jer, kako kaže, on više neće sudjelovati u kreiranju slovenskih politika, no isto tako smatra da trenutačni slovenski politički establišment, čini se, još ne misli odustati od provedbe arbritražne odluke.

“Njihova je ideja da se kroz pritisak na Hrvatsku vezan uz blokiranje pristupanja eurozoni, Šengenskoj zoni i OESS-u može postići ustupak s hrvatske strane. Ta ideja je potpuno posvađana s pameću i ona bi mogla rezultirati i reakcijom EU-a jer, kada je utvrđeno da Hrvatska ne krši europsko pravo, moglo bi se konstatirati da Slovenija tom ucjenjivačkom politikom de facto krši europsko pravo.”

“Desnica, prije svega gospodin [Janez] Janša i SDS [Slovenska demokratska stranka], imaju drukčiju politiku – Janša i SDS zagovaraju nove pregovore, a njih je u jednoj vrlo pomirljivoj izjavi nakon objave presude ponovno ponudio i Plenković. Problem je, međutim, u tome da je sada razdoblje u kojem je Slovenija u konfuziji, ne znamo koliko će to razdoblje dugo trajati, hoće li biti okončano prije travnja ili tek nakon travnja, nakon novih parlamentarnih izbora u Sloveniji, dakle, negdje u ljeto. U ljeto aktualnoj hrvatskoj vladi polako završava mandat, tako da je jasno da je vrlo malo vjerojatno da bi u ovih nekoliko mjeseci, koliko je ostalo Plenkovićevoj vladi, doista moglo doći do toga da dvije strane sjednu za stol i bilateralno riješe problem, što je inače i pravna pouka Europskoga suda.”

Moguće slovensko ‘zakapanje’ pozicije

Bilateralni pregovori, navodi, nisu jedino rješenje – tu je iznošenje problema pred Međunarodni sud pravde, što ipak ne smatra vjerojatnim.

“Postoji mogućnost da će se Slovenija i dalje ‘zakopati’ u svoju poziciju da arbitražna odluka i dalje važi iako je nisu uspjeli provesti posredstvom Europskog suda i da će dalje inzistirati na tome, ali ta odluka znači potpunu neproduktivnost.”

Kad je riječ o posljedicama te odluke na unutarnju političku scenu u Sloveniji, posebno u osjetljivom političkom trenutku u toj zemlji, kaže kako su one već ranije povučene.

“Bivši premijer i uskoro bivši ministar vanjskih poslova, g. Cerar, otišao je iz slovenske politike i ovo će mu danas biti vjerojatno posljednja politička izjava u životu. Drugi ključni akter problema, gospodin [ministar obrane Slovenije, Karl] Erjavec izgubio je mjesto predsjednika stranke, odrekao se ambicije ministriranja i isto tako odlazi u blaženu anonimnost”, zaključuje Gjenero.

Alem Maksuti s ljubljanskog Instituta za politički menadžment smatra da je riječ o velikom porazu slovenske diplomacije, koja je svojedobno računala i na podršku Europske komisije, što je, kaže, bila pogrešna pretpostavka jer Komisija nije koherentan organ unutar sebe i nema jedno mišljenje nego je sastavljena iz mnogobrojnih interesa svih država članica EU-a i bez nadležnosti, pa je bilo teško očekivati da bi se postavila na stranu jedne nasuprot drugoj.

Lapaš: Materija međunarodnog, ne evropskog prava

Davorin Lapaš, hrvatski stručnjak za međunarodno pravo, kaže da je nakon, kako navodi, slovenske kompromitacije, arbitraža nepovratno propala, a nakon toga su u međunarodnom pravu postojala rješenja i sredstva za mirno rješavanje spora.

“Moglo se ići opet ili u direktne pregovore dviju strana o razgraničenju, za što nije vjerojatno da bi donijelo rezultate, jer se još od početka ‘90-ih, kad je spor nastao, u pregovorima dvije strane uglavnom nisu sporazumjele ili u pregovore o tomu koji će drugi forum, neko drugo tijelo, rješavati taj spor – znači, hoće li to biti neka druga arbitraža, bi li to bio Međunarodni sud za pravo mora ili Međunarodni sud UN-a, ali u međunarodnom pravu uvijek je važno da se obje strane o tomu sporazume”, kaže Lapaš.

No, budući da Sloveniji, kako kaže, ni prije arbitraže nije bilo prihvatljivo ići pred Međunarodni sud za pravo mora ni pred Međunarodni sud UN-a, realnim se čine samo izravni pregovori za rješenje spora.

“Obraćanje europskim institucijama od slovenske strane bio je zapravo jedan pokušaj da možda na taj način prisili Hrvatsku da prihvati nadležnost arbitražnog suda i postupak i, u konačnici, presudu, koje su rezultat njihove kompromitacije postupka i zapravo zloupotrebe procesnih prava. Ali od početka je bilo prilično jasno da je to materija međunarodnog prava, konkretno uključujući i međunarodno pravo mora, što nikako nije materija europskog prava, i da europske institucije u tom smislu zapravo nemaju nadležnost.”

Maksuti: Poraz slovenske diplomatije

“Svakako je to veliki poraz slovenske diplomacije, koja je jednostavno pogrešno prosudila gdje bi trebala da se okrene i mislim da je to jasna poruka i jednima i drugima. Ne znam da li će to Hrvatska sada smatrati nekim svojevrsnim uspjehom ili porazom Slovenije, više svojim uspjehom, ali poruka je i jednima i drugima da se moraju dogovoriti o implementaciji arbitražne odluke ili jednostavno da nađu neki bilateralni dogovor, gdje bi onda vjerojatno na osnovu iste te odluke našli neki konsenzus kako riješiti to pitanje. Svakako je ključna poruka Europskog suda, odnosno europskih institucija, ta da to nije njihov problem”, kaže Maksuti.

Ta odluka utjecat će na slovensku političku scenu jer je, kako smatra, prilično točno da je pitanje prestiža za svaku slovensku vlast riješiti pitanje granice s Hrvatskom na puno slovensko zadovoljstvo i interes.

“Zato što je to u velikoj mjeri i u Hrvatskoj i u Sloveniji, ali u Sloveniji pogotovo u posljednje vrijeme, unutarnjepolitičko pitanje koje donosi neke jeftine političke poene. U Sloveniji je, isto kao i u Hrvatskoj, na neki način u javnosti formiran neki stav prema tome da je to neki konformizam, koji uvijek prevladava kad se razgovara o tom pitanju, što znači da bi svatko tko bi izabrao da bilo kako spomene neki dogovor s hrvatskom državom ili nešto mimo odluke arbitražnog suda, naravno, u političkom smislu mislim, bio proglašen izdajnikom.”

Stoga to determinira političku scenu, pogotovo u Sloveniji, gdje bi, kako kaže, svi bi bili za to da se arbitražna odluka provede takva kakva jest.

Pat-pozicija

“S druge strane, mislim da gura odnose u još veću sjenku. I jedni i drugi sada će se staviti u rovove i na neki način braniti, pogotovo Hrvatska, odluku da je proces bio kontaminiran tom aferom i da od toga jednostavno neće biti ništa, tako da mislim da de facto ta odluka trenutačno, u prvoj fazi, samo odgađa neko potencijalno rješenje i ne donosi ništa prema tome da se sjedne za stol i to riješi jednom zauvijek.”

Procedura pozivanja na Sud EU-a bila je, podsjeća, usmjerena od vlade Mire Cerara prije dolaska Marjana Šarca i to će bitno utjecati na političku scenu.

Bipolarna oporba, posebno desni dio na čelu sa SDS-om i njegovim predsjednikom Janšom, navodi, na neki način smatra da je slovenska strana bila izigrana, da je arbitražna presuda nacionalni poraz i da odluka arbitražnog suda ne valja te da treba sjesti s hrvatskom stranom i tražiti još više iako bi se u tomu morali činiti i neki kompromisi.

“Tako da smo u jednoj pat-poziciji. Ako dođe do prijevremenih izbora u Sloveniji, što je trenutačno najrealniji scenarij, onda će to vjerojatno biti bitna tema koja će polarizirati javnost i bit će neka platforma za napadanje sadašnje garniture i garniture koja je bila prije toga, tako da mislim da desnica može dobiti neki poen na račun te teme”, zaključuje Maksuti.

Izvor: Al Jazeera