Muzej Hercegovine čuva naslijeđe Džemala Bijedića

Spomen kuća Džemal Bijedić je primjer arhitekture i kulture življenja u Mostaru kroz posljednja tri stoljeća (Anadolija)
Spomen kuća Džemal Bijedić je primjer arhitekture i kulture življenja u Mostaru kroz posljednja tri stoljeća (Anadolija)

Povodom obilježavanja 43. godišnjice od pogibije Džemala Bijedića, nekadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije, Muzej Hercegovine iz Mostara priredio je izložbu u Bijedićevoj spomen-kući pod nazivom „Sjećanje na Džemala Bijedića 1977.-2020.”, autorice Indire Gaštan-Bešo.

Spomen kuća Džemala Bijedića je depandans Muzeja Hercegovine kojeg čine još spomen kuća Svetozara Ćorovića, te muzej Stari most koji je smješten u kuli Tara.

Muzej Hercegovine svake godine kroz niz aktivnosti obilježava godišnjicu smrti Džemala Bijedića.

„Ovu godišnjicu smo obilježili izložbom pod nazivom ‘Sjećanje na Džemala Bijedića (telegrami, knjige žalosti) 1977.-2020.’. Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz bogate zbirke Muzeja Hercegovine, odnosno iz zbirke Džemala Bijedića koju sačinjava Hemeroteka, telegrami saučešća, reportaže i pjesame napisane o tragičnoj smrti Bijedića, te knjige žalosti u koje su se upisali visoki državnici, predsjednici vlada, partija, najviše ličnosti političkog života kako u tadašnjoj Jugoslaviji tako i u svijetu“, kaže na početku razgovora za Al Jazeeru Indira Gaštan-Bešo, kustosica Muzeja Hercegovine.

Više od 10.000 telegrama izraza saučešća

Smrt Džemala Bijedića, njegove supruge i saradnika je bio jedan od najtragičnijih događaja u historiji socijalističke Jugoslavije. O tome svjedoče brojni telegrami koji su stigli iz cijelog svijeta. Porodici Bijedić, najistaknutijim ličnostima društveno-političkog života Jugoslavije i organa društveno političkih organizacija i zajednica Federacije i Socijalističke republike BiH prispjelo je preko deset hiljada telegrama sa izrazima saučešća.

„Kroz izložbu su prikazani telegram iz SAD-a, presjednika Geralda Forda, telegram iz Kine, od kraljice Margaret iz Danske, kraljice Velike Britanije Elizabethe, telegram iz Njemačke, itd. Štampa, radio i televizijske stanice u zemlji i svijetu bili su preplavljeni sadržajima o ličnosti i djelu predsjednika jugoslavenske vlade, reagovanja u svijetu i opisima žalosti u SRBiH i Jugoslaviji, koje smo dijelom prikazali na izložbi iz štampe sarajevskog Oslobođenja. U preko 60 država u svijetu, sredstva informisanja su opširno izvještavala o tragičnoj nesreći izražavajući duboko žaljenje povodom smrti, a u preko stotinu ambasada ili konzulata održane su komemorativne sjednice i otvorene knjige žalosti“, dodaje Gaštan-Bešo.

Nakon tragične smrti Džemala Bijedića 18. januara 1977. godine pokrenute su mnoge incijative za obilježavanje njegovog životnog puta i djela. Pored mostarskog Univerziteta Džemal Bijedić je dobio muzej, odnosno njegovi nasljednici su Muzeju Hercegovine ustupili porodičnu kuću. Danas taj muzej raspolaže sa 12.300 muzejskih jedinica.

Prikupljena obimna građa

„Skupština Opštine Mostar odmah u aprilu iste godine osnovala je Odbor za davanje prijedloga za trajno obilježavanje životnog puta i djela Džemala Bijedića. Na sjednici održanoj 30. juna 1977. godine Skupština opštine Mostar usvojila je prijedlog Odbora da se u porodičnoj kući Džemala Bijedića u Mostaru otvori trajno obilježje pod nazivom ‘Spomen kuća Džemala Bijedića’ koju su nasljednici bez naknade poklonili i prenijeli u društvenu svojinu te da ovaj objekat služi kao trajno obilježavanje životnog puta i djela Džemala Bijedića. Za nosioca muzeološke djelatnosti određen je Muzej Hercegovine koji je imao zadatak da prikupi svu postojeću građu koja se odnosi na život i djelo Džemala Bijedića. Prikupljena je obimna građa, oko 12.300 muzejskih jedinica, dokumenata, fotografija, albuma, izvještaja, rukopisa, telegrama. Time je omogućeno formiranje Fonda Džemala Bijedića kao sastavnog dijela ostalih fondova Muzeja Hercegovine, potrebnog za ostvarivanje muzejske postavke i dalje naučno istraživanje i prikupljanje“, pojašnjava Gaštan-Bešo.

U spomen kući se još nalazi kombinovana postavka koja sadrži arheološku, etnološku i bibliotečku građu

Kao depandans Muzeja Hercegovine otvorena je Spomen kuća Džemal Bijedić 22. aprila 1981. godine, četiri godine nakon njegove smrti upravo na njegov rođendan.

„Kuća je kompleks sastavljen od dvije zgrade i dvije avlije. Spomen kuća Džemal Bijedić je primjer arhitekture i kulture življenja u Mostaru kroz posljednja tri stoljeća. Danas Spomen kuća Džemal Bijedića kao depadans Muzeja Hercegovine Mostar čuva sadržajnu i bogatu zbirku dokumenata, trodimenzionalnih predmeta, fotografija i drugih dokaza o životu, radu i tragičnoj smrti Džemala Bijedića. Danas je za posjetioce stalna muzejska postavka u Spomen sobi posvećena Džemalu Bijediću, kroz periode od rođenja 1917. godine do  tragične smrti“, dodaje Gaštan-Bešo.

U spomen kući se još nalazi kombinovana postavka koja sadrži arheološku, etnološku i bibliotečku građu. Dio spomen kuće je i kinosala u kojoj se održavaju naučni skupovi, promocije knjiga te bogata biblioteka s knjigama, bogata kolekcija periodike, štampe iz tog perioda.

Upoznavanje sa identitetom

„Zavisno od vrste posjetilaca svaki odjel Muzeja Hercegovine ima poseban interes za posjećenost, bilo da se radi o arheološkom, etnološkom ili historijskom odjeljenju. Što se tiče posjete, ako se radi o historijskom odjeljenju, onda je to Spomen kuća, a najposjećeniji odjel Muzeja Hercegovine Mostar je muzej Stari most smješten u staroj gradskoj jezgri Mostara“, zaključuje Gaštan-Bešo.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Među posjetiocima Muzeja su često učenici, studenti, ali i djeca predškolskog uzrasta. Muzeji u svijetu pa tako i kod nas polahko prerastaju u svojevrsne fabrike kulture koje privlače posjetioce tokom cijele godine.

„Muzej Hercegovine privlači pažnju učenika, studenata, turista, kao i šire javnosti, koji posmatraju, analiziraju i prezentuju historijski značajne eksponate koje imaju priliku vidjeti tokom posjete Muzeju. Posjetom muzeju, učenici razvijaju pozitivan stav prema kulturnim ustanovama, čuvaju bogatu kulturnu baštinu, razvijaju vokabular, razvijaju intelektualni i estetski odgoj…“, kaže magistrica pedagogije Elma Marić, uposlenica muzeja.

Posjete muzejima i kulturnim institucijama su najbolji način da učenici i studenti spoje teoriju i praksu te se bolje upoznaju sa identitetom, kulturom, tradicijom…

„Posjeta muzeju je prilagođena uzrastu učenika, kojoj posvećujemo, zaista, veliku pažnju i poklanjamo mnogo vremena i na taj način motivišemo djecu za učenje, da budu aktivniji, potičemo ih na istraživanje, da njeguju međusobnu saradnju. Svaki vid saradnje između škola i muzeja pokazuje odlične rezultate, koji se ogledaju u odgoju, obrazovanju, organizovanjem pojedinačnih i grupnih posjeta, likovnih i drugih radionica, popunjavanjem slobodnog vremena na kvalitetan način“, pojašnjava Marić.

Radionice za djecu

„Muzej posjeduje potencijal koji je neophodno iskoristiti u odgojno-obrazovne svrhe. Nažalost, moram reći da saradnja između muzeja i mostarskih škola nije na zavidnom nivou, iako bi posjeta Muzeju trebala biti sastavni dio nastavnih planova i programa. Da bi popravili ovaj odnos, prije svega treba cilj usmjeriti na saradnju nastavnog kadra sa stručnim osobljem Muzeja, zbog čega upravo i organizujemo edukativne sadržaje“, dodaje Marić.

U posljednjem periodu Muzej Hercegovine je realizovao mnoge radionice za djecu predškolskog i školskog uzrasta.

„Jedna od radionica koju smo realizovali bila je namjenjena učenicima VI i VII razreda na temu Mladi i kulturno naslijeđe gdje su se učenici upoznali sa stećcima i veoma bitnim vrstama motiva na njima. Učenici su modelirali, zahvaljujući glinamolu sami izrađivali stećke koje su na kraju dekorisali. Povodom Međunarodnog dana muzeja organizovali smo likovnu radionicu pod nazivom ‘Muzeji kao središta kulture – budućnost tradicije’.  Djeca, roditelji i nastavnici su pokazali veliki interes, zbog čega u narednom periodu namjeravamo nastaviti u istom smjeru. Pored toga, u planu imamo realizovati i jednu izložbu zajedničkih radova nastalih na radionicama u Muzeju.“, zaključuje Marić.

Kroz postojanje Muzeja Hercegovine i Univerziteta mostarska mladost odrasta uz lik i djelo Džemala Bijedića što im pruža inspiraciju i motivaciju da se lakše izbore sa izazovima odrastanja.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO