Šta ako SAD ukine vojnu pomoć Iraku?

SAD također priprema potencijalne sankcije protiv Iraka u slučaju da američke trupe napuste zemlju (EPA)

Irački parlament izglasao je 5. januara ove godine odluku o povlačenju američkih snaga iz te zemlje, što je potez koji je nagnao Sjedinjene Američke Države da prouče mogućnost ukidanja vojne pomoći Iraku, koja iznosi 250 miliona dolara, ako Bagdad bude insistirao na svojoj odluci.

Ako se to i dogodi, to će se negativno odraziti na iračko-američke odnose, a Irak dovesti u izolaciju koju neće imati snage prevladati ili se suprotstaviti njenim posljedicama, imajući u vidu pogoršavanje ekonomskih pokazatelja, kažu posmatrači.

SAD također priprema potencijalne sankcije protiv Iraka u slučaju da američke trupe napuste zemlju, uključujući i sprečavanje američkog dolara da uđe na iračko tržište. Američki predsjednik Donald Trump ima pravo to učiniti, prema zakonu, što bi Irak dovelo u opasnost od ekonomskog kolapsa.

Irački interesi

Hisham al-Hashimi, istraživač u području sigurnosti, kaže: “Irak ima interese u američkom prisustvu i utjecaju, o čemu govori znatna vojna, sigurnosna i ekonomska pomoć koju prima od Amerike i njenih saveznika. Irak je dobio 5,28 milijardi dolara, od čega je 89 posto namijenjeno za vojni sektor. Osim toga, SAD je glavni izvor za naoružavanje iračke vojske, protivterorističke agencije i federalnih policijskih snaga, te nabavku opreme za nadzor i špijunažu za državne obavještajne i sigurnosne službe.”

Al-Hashimi dodaje da “američka pomoć igra važnu ulogu u izmjeni finansijskog sistema u Iraku tako što doprinosi stimuliranju Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i savezničkih zemalja da sudjeluju u programima obnove i stabilnosti. Također, potiče velike kompanije da ulažu u Irak, dok ukidanje američke pomoći Iraku sve to sprečava.”

Međutim, ako Trump provede svoju odluku o ukidanju američke vojne pomoći Iraku, to će ostaviti posljedice na strukturu vojnog sistema i nepovoljno utjecati na kompletiranje te strukture i njenu obnovu nakon što ju je iscrpila borba protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL). Sve se to događa u kontekstu deficita budžeta i finansijske i administrativne korupcije, koja se nadvila nad formiranjem države, njenih okvira i imidža, pogotovo zato što su irački računi zaštićeni u Federalnim rezervama SAD-a.

Složenost situacije

Ekonomski analitičar Ali Haddad vjeruje da će odluka koju SAD razmatra znatno utjecati na iračku ekonomiju, napomenuvši da “američki finansijski pritisci, koji su u osnovi povezani s političkim manevrima vezano za američku prisutnost i načinima suprotstavljanja Iranu, mogu zakomplicirati iračku monetarnu situaciju, te stvoriti probleme i previranja koja Irak nije u stanju savladati, posebno u svjetlu izlaska iz borbe protiv ISIL-a.”

“U slučaju da Washington nametne ekonomske i vojne sankcije Iraku, zemlja može doći u vrlo tešku ekonomsku situaciju, zbog čega Bagdad treba preispitati svoje stavove i paziti da ne dođe do bilo kakvog impulzivnog poteza lokalnih ili regionalnih ideološki obojenih strana s ciljem da se zakompliciraju stvari i izazovu nemiri na finansijskom, monetarnom, pa čak i naftnom tržištu”, dodao je.

Otkad je SAD uveo ekonomske sankcije Iranu, nekoliko iračkih političkih snaga bliskih Iranu izrazilo je podršku odlasku američkih snaga iz zemlje.

Politički analitičar Ghanim al-Abed u razgovoru za Al Jazeeru kaže da američke snage ostaju u Iraku i da neće napustiti tu zemlju iako Iran pokazuje želju da političkim putevima izvede američke trupe i posredstvom svog tabora u iračkom parlamentu, što upućuje na to da Iran gleda na Irak kao na svoju stratešku dubinu i pluća na koja ekonomski diše.

Potreba da Irak ne provocira SAD

S druge strane, politički istraživač Shaho Kurdy kaže da je “SAD od 2003. do danas radio na uspostavljanju strateških odnosa s Irakom na osnovu zajedničkih interesa, poput ostatka regije, ali da će prijetnja nametanjem sankcija imati unutrašnje i vanjske posljedice koje će direktno utjecati na oblik političkog sistema u Iraku i vanjske odnose”.

“Mogućnosti Iraka u suočavanju s američkim sankcijama ostaju ograničene, posebno ako Washington odluči ukinuti finansijsku pomoć i uvesti sankcije za izvoz nafte. To može dovesti do potpunog kolapsa iračke ekonomije, osim toga što će se odraziti na sigurnosnu situaciju zbog nemogućnosti iračkih snaga da se same suoče s terorističkim prijetnjama bez američke i strane pomoći”, smatra Kurdy.

Naglasio je potrebu da Irak ne provocira SAD, posebno u vezi sa zahtjevima za povlačenje američkih snaga, te da se racionalno pristupi tom pitanju i razmisli o redefiniranju odnosa između Bagdada i Washingtona.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO