Jesu li i koliko braniteljske udruge u kandžama politike?

Prema još uvijek nepotpunom popisu branitelja Hrvatska je tijekom rata od 1991.-1995. godine imala preko pola milijuna branitelja. S završetkom Domovinskog rata neki od vojske razvojačenih branitelja, koji su do jučer držali pušku u rukama, vratili su se na svoja radna mjesta, drugi su pronašli neke druge poslove, a neki pak dobili braniteljske mirovine.

Još jedan rezultat Domovinskog rata i pola milijuna branitelja su i brojne udruge koje okupljaju razvojačene branitelje ili stradalnike iz Domovinskog rata. S godinama koje su uslijedile po završetku rata sve češće se mogu čuti i prozivke na broj udruga koje danas egzistiraju u Hrvatskoj za koje nitko precizno ne zna točan broj, a još manje se zna koliko ih je aktivno, što rade, koje programe provode i slično.

Vojno krilo HDZ-a

Primjera radi Vukovar je do 2013. godina imao sedam-osam braniteljsko-stradalničkih udruga koje su više ili manje aktivno djelovale. S pojavom Stožera za obranu hrvatskog Vukovara i razbijanja dvojezičnih ploča taj broj je narastao na 24 udruge!!!

Još žešće prozivke odnose se na način njihovoga rada i djelovanja te se većina njih smatra udrugama koje su prilično ispolitizirane i pod čvrstom kontrolom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).

Upravo to je u više navrata isticao i bivši vukovarski branitelj i logoraš Predrag Matić Fred koji je obnašao i dužnost ministra hrvatskih branitelja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Htjeli to neki priznati ili ne ali više od 90 posto braniteljskih i stradalnih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata predstavljaju zapravo vojno krilo HDZ-a te djeluju sasvim suprotno onome što im piše u Statutima da su nevladine, nestranačke i neprofitne udruge. Vidjelo se to najbolje u vrijeme prosvjeda i razbijanja dvojezičnih ploča u Vukovaru, a potom i prosvjedu u Zagrebu i onom čuvenom šatoru. Tu su upravo te udruge, pod skrivenim naputcima HDZ-a, provodile ono što im je govoreno i naređeno da naprave”, kaže Matić.

Prisjećajući se četiri godine koliko je obnašao dužnost ministra branitelja kao i prije toga dok je radio kao savjetnik Predsjednika RH dodaje kako se zapravo “na prste jedne ruke mogu nabrojati udruge koje rade u skladu s odredbama svoga Statuta i koje ne djeluju politički”.

Prema njegovim riječima to se vidi i po projektima i rezultatima koje te udruge ostvaruju ali i prema tome da se njihove čelnike nije moglo vidjeti u šatoru u Zagrebu ili na sličnim mjestima u Hrvatskoj. Matić kaže i kako velika većina udruga zapravo nema nikakvih projekata, ne rade na edukaciji i usavršavanju svojih članova ali i da se sve financiraju iz općinskih, gradskih, županijskih i državnog proračuna. Smatra i kako nedostaje kontrola njihova rada kao i kontrole računa gdje bi se puno toga moglo vidjeti.

Slika Hrvatske danas

“Teško mi je to reći ali sam se u sve to uvjerio na svojoj koži ali osim tih 2-3 posto časnih i pravih udruga, koje imaju rezultate i projekte, sve ostalo je dno dna. Većina njih je osnovana samo radi predsjednika, zamjenika predsjednika i tajnika dok je veliko pitanje koliko imaju članova i imaju li ih uopće. Ali su zato tu kada god treba odraditi nešto politički što se predstavi kao nekakav njihov veliki problem iako je to neistina. Nažalost, to je slika braniteljskih udruga danas u Hrvatskoj”, ističe Matić.

Postavio je i pitanje kako jedna udruga, koja za sebe kaže da ima 50.000 članova, može izaći s podrškom jednom kandidatu za predsjednika države ili jednoj stranci iako se zna da nitko ništa nije pitao članove nego je to isključivo odluka 2-3 osobe.

“Braniteljska populacija je vrlo često znala izaći u javnost s primjedbama na račun SUBNOR-a kako su to oni nekada radili ali radi ovoga što danas pojedine udruge rade u Hrvatskoj subnorovci im mogu biti samo zavidni”, ironično je rekao Matić.

Tijekom ljeta prošle godine radi svih događanja u i oko najbrojnije braniteljske udruge HVIDRA-e također su se mogle čuti brojne prozivke pa je tako vinkovačka podružnica donijela odluku da istupi iz državne krovne organizacije. Oni su direktno prozvali vodstvo udruge za politikanstvo. Oni su tada naveli kako su “temeljem istupa u medijima, licemjernim izjavama, za hrvatske branitelje štetnim i nekorektnim ponašanjem na sjednici saborskog Odbora za ratne veterane, nepoštivanjem zahtjeva članova i članica, te narušavanjem ugleda velike većine hrvatskih branitelja, poglavito ratnih vojnih invalida zatražili da predsjednik Hvidre Josip Đakić podnese ostavku na mjesto predsjednika Hvidre.

Poručili su tada kako bi budući predsjednik Hvidre trebao biti “čovjek koji će štititi interese hrvatskih branitelja, koji će sudjelovati u radu tijela izvršne vlasti na častan i korektan način, kao ravnopravan sugovornik, poštujući populaciju iz koje dolazi, a ne stranački vojnik i poslušnik političke stranke kojoj pripada”. Prozvani predsjednik Hvidre Josip Đakić nije odgovarao na naše telefonske pozive.

Politika odradila svoje

Savjetnik za branitelje gradonačelnika Vukovara Tomislav Josić kaže kako je neosporno da u braniteljskim udrugama ima politike kao i da se to može vrlo često vidjeti.

“Osobno bih najsretniji bio da postoji samo jedna udruga, a ne kao sada njih tisuću ili tko zna koliko. Ali zakon je takav, dovoljne su tri osobe za osnivanje udruge pri čemu se ne gleda u koliko udruga jedna te ista osoba predsjednik ili primjerice zamjenik predsjednika. Međutim, to sve je politika odradila jer njima odgovara da se braniteljska populacija iscjepka i tako marginalizira. Da postoji samo jedna udruga ona bi bila jaka i s sve politike bi imale “problema” s njom i naš glas bi se onda puno više uvažavao”, rekao je Josić.

Kaže i kako je velika većina članova udruga u isto vrijeme i član neke političke stranke gdje su i nekakvi dužnosnici, a tada se, kako je rekao, ne može reći da je udruga apolitčna. Ukazuje i na poseban problem da malo koja od udruga provodi konkretne projekte za svoje članove ili zajednicu. U isto vrijeme malo tko od članova je spreman raditi u nekim projektima ili ih voditi.

“Sve to je jedan veliki začarani krug. S jedne strane takav je zakon i sve zakonito, a s druge svi znamo da i nije dobro i nije baš tako. Osobno mislim kako ima puno mjesta za napredak ali se nas ne pita ništa nego to sve vodi i određuje politika onako kako njoj odgovara”, rekao je Josić.

Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijel Rehak ne vidi problem u broju udruga nego u njihovoj razjedinjenosti.

“Kada bi svi radili zajednički i pomagali jedni udruga broj udruga ne bi bio problem ali s kada su jedni protiv drugih onda su i dvije udruge problem. Udruge su zamišljenje da rade na boljitku svih svojih članova, a onda i zajednice, i zato se i osnivaju. Kada je riječ o politici osobno je se ne sjetim jer nismo kao udruga nikada posebno bili vezani za nju s obzirom da imamo svoje ciljeve i planove. Politika nekada pomogne, nekada neće”, rekao je Rehak.

Ministarstvo zadovoljno radom udruga

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja odgovorili su nam kako u Registru udruga RH, koji je objavljen na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu, trenutno je u području djelovanja branitelji i stradalnici upisano 1.396 udruga.

Komentirajući suradnju s udrugama dodaju kako se ona odnosi na područje provedbe zajedničkih aktivnosti Ministarstva i udruga iz Domovinskog rata, obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata i sl.

“Iskustva suradnje s udrugama smatramo pozitivnim i poticajnim za naš svakodnevni rad te se konstantno trudimo unaprijediti suradnju. Udruge iz Domovinskog rata promatramo kao naše partnere koji nam najbolje, iz iskustva, mogu dati povratnu informaciju o mjerama i programima koje provodimo i načinima unaprjeđenja istih”, stoji u odgovoru ministarstva.

Napominju i kako Ministarstvo s udrugama iz Domovinskog rata ostvaruje uspješnu partnersku suradnju u cilju postizanja boljih i učinkovitijih rješenja pitanja iz područja zaštite prava, interesa i dostojanstva braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata, koja je ugrađena i u Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji… Dodaju i kako udruge iz Domovinskog rata svojim radom doprinose ostvarivanju strateških ciljeva Ministarstva kao vodećeg tijela državne uprave u provedbi aktivnosti usmjerenih na zaštitu, očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata te postizanje trajnog učinka kvalitetne skrbi o hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata i zato su od iznimne važnosti za uspješno obavljanje poslova i zadaća iz nadležnosti Ministarstva.

Kada je riječ o financiranju rada udruga iz Ministarstva branitelja navode kako financiraju ili sufinanciraju projekte udruga po javnom natječaju, kao i druge aktivnosti udruga iz Domovinskog rata.

Izvor: Al Jazeera