Hoće li NATO postati ‘uključeniji’ na Bliskom istoku?

Zapovjednik španske Komande združenih operacija Fernando Lopez del Pozo, šeta sa iračkim zvaničnikom tokom posjete vojnoj bazi Basmaya, 65 kilometara od južnog Bagdada u Iraku (EPA)

Piše: Samuel Stolton

Pet dana nakon što je SAD ubio vrhovnog iranskog vojnog zapovjednika – potez koji je gurnuo Washington i Teheran na ivicu rata – američki predsjednik Donald Trump je rekao u srijedu da bi on tražio od NATO-a „da postane uključeniji u bliskoistočni proces“.

Trump, koji je naredio ubistvo Qassema Solimanija 3. januara izazvaši osvetničke iranske napade na američke mete u Iraku, poslije je pozvao ovaj savez od 29 članova da pošalje više četa na Bliski istok i poveća svoju ulogu u „sprečavanju sukoba“ u ovoj regiji. Ovaj je zahtjev mnoge iznenadio, uzimajući u obzir Trumpov kritički stav prema NATO-u, uključujući pitanja u vezi vrijednosti ovog saveza za SAD i pozive saveznicima da plate više za odbranu saveza.

Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, inicijalno je podržao Trumpov zahtjev, rekavši da bi Atlantski savez mogao uraditi više na Bliskom istoku. Ali od tada je signalizirao da NATO neće poslati borbene čete u ovu regiju, rekavši „da je najbolji način da se omogući lokalnim silama da se same bore protiv terorizma“.

NATO trenutno ima 400 vojnika u Iraku, kao dio misije da se obuči vojska ove države da spriječi ponovni uspon grupe ISIL. Ali nedugo nakon Soleimanijevog ubistva, NATO je privremeno obustavio aktivnosti obuke neborbene misije.

I uprkos Trumpovom pozivu NATO-u da proširi svoje prisustvo na Bliskom istoku, analitičari kažu da će duboke podjele između SAD-a i nekih saveznika NATO-a u vezi vašingtonske strategije po pitanju Irana – od jednostrane američke odluke 2018. da će napustiti značajni sporazum koji je ograničio teheranski nuklearni program do Soleimanijevog ubistva – vjerovatno ograničiti ulogu NATO-a u bliskoistočnoj regiji.

„Nijedan saveznik NATO-a nije podržao američku odluku da smakne Soleimanija. Turska je možda to rekla otvoreno, ali svi saveznici misle da je to bila strateški užasna odluka. To je također razlog zbog kojeg NATO neće proširiti svoju uključenost u regiji u većoj mjeri“, rekao je Ivo Daalder, koji je služio kao vašingtonski ambasador u NATO-u između 2009. i 2013.

‘Nepredvidiv’

Ni NATO ni Velika Britanija, najbliži vašingtonski saveznik, nisu bili obaviješteni o američkoj operaciji da ubije zapovjednika jedinice Quds Korpusa islamske revolucionarne garde. Nakon Soleimanijevog ubistva, Velika Britanija, Francuska i Njemačka su pozvale na „deeskalaciju dok je Turska izrazila svoje protivljenje „stranim intervencijama, ubistvima i sektaškim sukobima u regiji“.

„Trenutna kriza je produbila podjele s druge strane Atlantika i povećala vjerovatnost da se evropski saveznici distanciraju od sve nepredvidljivijeg SAD-a“, rekao je Daalder, koji je sada predsjednik Čikaškog vijeća.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Trumpov zahtjev da NATO pojača svoje prisustvo na Bliskom istoku nešto je što bi označilo značajan preokret u misiji ovog saveza, koji je osnovan 1949. kao bedem protiv Sovjetskog saveza.

Daalder je rekao da je ovaj zahtjev zasnovan na Trumpovom vjerovanju da su interesi Evrope više vezani za ovu regiju nego za američke interese, uključujući i veće evropsko oslanjanje na bliskoistočnu naftu i izloženost prijetnjama zbog povratka boraca ISIL-a. Zaista, Trump je, pozivanjem na veću uključenost NATO-a rekao da je SAD nezavisan i da mu „nije potrebna“ bliskoistočna nafta.

Rasa Jukneviciene, litvanijska političarka i bivša šefica delegacije Evropskog parlamenta u NATO-u, okarakterisala je te komentare kao prerušenu poruku evropskim NATO saveznicima o njihovoj budućoj ulozi u sigurnosnoj areni.

„To je poruka upućena prije svega Evropljanima, i Evropa mora shvatiti da govor o strateškoj autonomiji više neće biti dovoljan“, rekla je Jukneviciene, pozvavši evropske države da povećaju svoje izdatke na odbranu.

Trenutno, od članica NATO-a, američki udio od ukupne potrošnje iznosi približno 70 posto. Prema podacima saveza, SAD je potrošio oko 3,4 posto svog BDP-a na odbranu u 2019.

SAD, stoga, većinski predvodi sigurnosnu agendu NATO-a. Obraćajući se na samitu NATO-a u Velikoj Britaniji prošli mjesec, Trump je ponovo pozvao članice da povećaju svoju potrošnju na odbranu na 4 posto BDP-a, dok su trenutno postavljeni ciljevi za 2 posto do 2024.

„Evropa će morati donijeti odluku, jednu ili drugu. Po mom mišljenju i po mišljenju većine političara u mojoj državi, NATO je najbolji alat za nošenje sa tako kompleksnim problemima“, rekla je Jukneviciene.

‘Prilika’

Jamie Shea, viši saradnik u briselskoj ekspertskoj organizaciji Prijatelji Evrope, rekao je da bi članice NATO-a trebale posmatrati Trumpove zahtjeve da doprinesu sa većim resursima za Bliski istok kao uvodu „da učini NATO relevantnijim za Mediteran i Tursku, pa čak i Trumpa“.

Evropa bi zauzvrat mogla tražiti „garanciju od Trumpa da neće više biti prijetnji o napuštanju NATO-a ili dvosmislenosti u vezi Člana 5“, rekao je on, referirajući se na odredbu u povelji saveza koja obavezuje saveznike da brane jedan drugog ako bi jedan bio napadnut.

„Svaka je kriza prilika“, dodao je on.

Usred neslaganja i pitanja u vezi vrijednosti saveza, neki stručnjaci kažu da bi naredni koraci NATO-a na Bliskom istoku mogli biti ključni za njegovu budućnost.

Fawaz A. Gerges, profesor međunarodnih odnosa na Londonskom ekonomskom fakultetu  (LSE) rekao je da je on očekivao da savez uđe u „tranzicioni period“ dok članice odlučuju gdje će usmjeriti buduće resurse.

„Američko se stoljeće primiče kraju“, rekao je on referirajući se na smanjeni utjecaj Washingtona na partnere NATO-a. „Desio se rascjep u globalnim odnosima između historijskih saveznika, a NATO je u centru.“

Al Jazeera i agencije