Kultura umire u Krajini

Muzej Kapetanova kula u Bihaću zatvoren je već godinama (Al Jazeera)

Političari svoju moć grade na poslušnosti i ovisnosti. Zbog toga oni ne pokazuju interes za produktivnost, kvalitetu, slobodu mišljenja, a ponajmanje za kulturu. Dokaz je činjenica da se u našoj zemlji sve manje ulaže u obrazovanje i kulturu.

Velika nezaposlenost, porast trenda migracija, duboka politizacija sistema, korupcija, organizovani kriminal i uspavano pravosuđe, sinonimi su koji se u posljednjih nekoliko godina mogu povezati sa Bosanskom krajinom. Nekada jedinom slobodnom teritorijom u Drugom svjetskom ratu, simbolom antifašizma, progresa i razvoja, danas geografskom pustinjom u kojoj, gotovo da, nema sadržaja iz oblasti kulture ili bolje kazati – kultura ne postoji u ovom dijelu BiH. Tako barem tvrde neki od poznatih umjetnika iz Krajine, što ih je ponukalo da krenu sa inicijativom buđenja svijesti kod ovdašnje javnosti o zapostavljenosti kulture koja, kažu, ako nestane, bukvalno je nestao i narod za koji se ona veže.

„Ovdje političari nemaju osjećaja za problem koji muči kulturne djelatnike, a to je nedostatak sredstava da se bilo šta ogranizuje. Nijedna vlada se do sada nije pridržavala zakona o finansiranju institucija i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom i promocijom kulturnih vrijednosti, koji je usvojen 2009. godine, a prema kojem se Vlada obavezala da će na godišnjem nivou iz budžeta izdvajati 0,7 posto sredstava za potrebe organizacije takve vrste događaja“, kaže Ahmet Ibukić, predsjednik Udruženje likovnih umjetnika USK-u.

Zakon mrtvo slovo na papiru

Pomenutim zakonom uređuju se načela i ciljevi u oblasti kulture, razvoj kulturnih djelatnosti, uvjeti rada i djelovanja, finansiranje programa i projekata u oblasti kulture, kriteriji i mjerila u stvaranju realizacije programa, kao i očuvanje kulturnog naslijeđa i kulturnih vrijednost.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Zakon o kulturi je usvojen 2009. godine, a u njime je propisano koliko se iz budžeta izdvaja za kulturu. Međutim, taj iznos je trenutno nešto niži u odnosu na propisanih 0,7 posto od ukupnog budžeta kantona. Mi smo prošle godine iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kultuure i sporta uputili zahtjev kantonalnom Ministarstvu finansija da se ta sredstva procentualno stave u iznosu od 0,7 posto jer smo željeli da stavimo akcenat na kulturu. Tokom proteklih  godina svjedoci smo da se naš kanton opredijelio za jedan vid kulturnog turizma i tu ponudu moramo proširiti, u smislu da naše kulturne i nacionalne objekte trebamo obnoviti i napraviti pristup tim kulturnim znamenitostima kako bi mogli napraviti jednu kvalitetnu turističku ponudu“, pojašnjava Damir Omerdić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Krajiški umjetnici se konačno bude i traže svoja prava, a da bi ih dobili spremni su izići u javnost i glasno kazati da je ovdašnja kultura na marginama društva i da nema podršku lokalne politike. A da bi to ostvarili, neophodna im je podrška medija koju će tražiti putem ogranizacije okruglog stola krajem ovog mjeseca.

„Naš cilj je da skrenemo pažnju vlasti i Skupštine kantona, jer se ne pridržavaju zakona kojeg su usvojili. Niti jedna vlada do sada se ne uvažava taj zakon. Odnos sporta i kulture treba biti u istom procentu. Međutim, kultura ne dobije ni 50.000 eura, a sport dobije više od toga. Čak su razmišljali da im na taj iznos dodaju još 150.000 eura. A te dvije oblasti nisu od istog značaja. Kultura i civilizacija su jedini znaci opstanka jedne zemlje. Prava je šteta imatii ljude koji su izrasli u velike stvaraoce, a neomogućiti im da nešto ostave iza sebe. Život je prolazan i bitno je samo ono što ostavite iza sebe, a to su djela. Kultura je način života, ona je u ratu bila moralni nosilac svijesti naših građana. Uništavanje kulture je uništavanje tragova postojanja jednog naroda. Očigledno je da naša vlast nema svijest o značaju kojeg ima kultura za naše društvo“, pojašnjava Ibukić.

Bez kulture nema ni turizma

Ministar Omerdić podržava namjeru ovdašnjih kulturnih djelatnika da se okupe i putem okruglog stola vlastima skrenu pažnju na nezavidan položaj u kojem se nalazi kultura.

„Oni pokušavaju da na ovakav način informišu javnost o tome kako oni funkcioniraju kao institucije kulture i da vlastima daju do znanja da je novac što dobiju od kantona nedovoljan, te da bi se to moglo jednostavnije i kvalitetnije rješiti. Što se tiče okruglog stola, mi podržavamo to da oni iznesu svoje stručne ideje, gdje će se vidjeti da kulturni radnici razmišljaju i vode brigu o kulturi ovih prostora. Međutim, već na početku sam istakao da smo se mi opredijelili za turizam i da je to osnovna djelatnost, te da zbog toga turistima moramo ponuditi više sadržaja kako bi se što duže zadržali u našem kantonu. Upravo zbog toga nam je kultura važna“, ističe ministar Omerdić.

Turistima moramo ponuditi više sadržaja kako bi se što duže zadržali u našem kantonu, kaže ministar Damir Omerdić

I dok kulturni djelatnici lobiraju skupštinske zastupnike da ih podrže u namjeri da ostvare svoja prava kako bi spasili ono što je ostalo od kulture u Krajini, turisti koji iz godine u godinu u većim skupinama dolaze u posjetu „zelenom“ kantonu zbog nedostatka sadržaja i adekvatnih turističkih ponuda, u prosjeku se ne zadržavaju više od jednog dana zbog čega Krajina gubi ogromna finansijska sredstva.

„Nastojat ćemo da Muzej Kapetanova kula već ove godine otvori vrata za sve posjetioce. To će biti sadržaj koji će obogatiti ovaj kraj, gdje će turisti moći vidjeti ljepote i blagodati našeg kantona. Što se tiče kantonalnih institucija kulture i problema oko upravljačkih struktura koje nisu postojale zbog čega nisu mogli sprovoditi procedure nabavke i radova, mi smo po dolasku na čelo Ministarstva imenovali upravljačke strukture i otklonuli tu prepreku“, kaže ministar Omerdić i dodaje da je Ministarstvo prošle godine izdvojilo oko 140.000 eura za različite projekte i programe iz oblasti kulture.

Zakon bez ikakve težine

Iako je kantonalni zakon iz 2009. godine predvidio i postojanje savjeta za kulturu pri općinama i vladi Unsko-sanskog kantona, tragovi njegovog postojanja nisu vidljivi.

Član 13. kantonalnog Zakona o kulturi nema apsolutno nikakvu težinu kod ovdašnjih vlasti. U ovom Zakonu jasno je definirano finansiranje općeg interesa u oblasti kulture u što potpada očuvanje kulturnog naslijeđa kao prvi cilj izdvajanja finansijski sredstava, a zatim pripremanje projekata, akcija i manifestacija u oblasti kulture, investicije u javnu infrastrukturu u ovoj oblasti, za podsticaj umjetničkog stvaralaštva, kao i za uplatu doprinosa penzionog i zdravstvenog osiguranja samotalnim umjetnicima u skladu sa posebnim zakonom.

Dok građani masovno napuštaju Krajinu, a umjetnici muku muče ubijeđujući vlasti da im daju prava koja su im sami zagarantovali, kultura se u ovom dijelu BiH polako gasi čekajući neke druge, ozbiljnije generacije da se njome pozabave.

Izvor: Al Jazeera