Popis stanovništva u BiH i stranačke svađe

Jedino efikasno sredstvo bi bilo donošenje zakona koji bi zabranio osobama sa fakultetskom diplomom da napuštaju zemlju (Al Jazeera)

I ponovo – svi ostali jednim, a Bosna i Hercegovina drugim putem, stramputicom na kojoj niti ovoj regiji svojstveno prebrojavanje krvnih zrnaca ne može proteći bez problema i polemika.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini trebao bi se obaviti 2021. godine, kada će to, prema usaglašenom desetogodišnjem ciklusu, učiniti i Evropa, uključujući zemlje naše regije. No, te godine ga, gotovo je izvjesno, u BiH neće biti, jer nema ko povući prvi potez – izdati nalog za to.

Kako navode državna i entitetske agencije za statistiku, taj inicijator treba biti Vijeće ministara BiH, a njega, zbog stranačkih svađa o podjeli vlasti na državnom nivou, nema niti deset mjeseci nakon opštih izbora u BiH.

A i da ga ima, prije pristupanja popisu potrebno je usaglasiti zakon o njegovom provođenju, odnosno, metodologiji, kako bi se izbjegli problemi iz 2013, kada Narodna skupština Republike Srpske nije priznala rezultate, žaleći se na zastupljenost osoba koje, zapravo, ne žive u BiH, ali su se tu zatekle u vrijeme popisa. Zavod za statistiku RS-a je zaključio da u RS-u živi oko 50.000 ljudi manje nego što je pokazao popis.

No, te rezultate prihvatilo je nadležno evropsko tijelo – Eurostat, koje ga je ocijenilo pozitivnim.

Raskorak sa Evropom

I, kada se to posloži, može se krenuti s odlukom o budžetiranju (prošli popis je koštao preko 21 milion eura), organizacijom probnog, a potom i onog glavnog popisa, a za sve to, kako kažu upućeni, trebaju najmanje tri godine.

Zbog svega toga, kao i činjenice da svako odlučivanje u BiH neminovno vodi u odugovlačenje zbog razilaženja u stavovima, kristalno je jasno da popisa, ne da neće biti 2021., već je upitno da li će ga biti moguće organizirati i 2023. godine, kada bi se BiH, ako već ne ide ukorak sa Evropom, makar uklopila u sopstveni desetogodišnji ciklus, pa se eventualno, u narednih osam godina, pokušala priključiti evropskom, onom za 2031.

‘Sljedeće godine niti tri miliona stanovnika’

Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine objavljeni su tri godine poslije. Prema tim podacima, u BiH je živjelo 3.531.159 stalnih stanovnika. Od toga, u entitetu Federacija BiH bilo je 2.219.220 (62,85 posto), u entitetu Republika Srpska 1.228.423 (34,79 posto), a u Distriktu Brčko 83.516 stanovnika (2,37 posto).

No, kako kaže Osmić, naredni popis neminovno će donijeti sasvim drugačije brojke.

„Mi na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu vjerujemo da već sljedeće godine više nećemo moći govoriti niti o brojci od tri miliona stanovnika“, kaže Osmić.

Iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine tvrde da je ta institucija, zajedno sa entitetskim zavodima (Republički zavod za statistiku RS-a i Federalni zavod za statistiku), sačinila informaciju o pripremama za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u ciklusu 2021. i uputila je Vijeću ministara.

U toj informaciji je, kako stoji u dopisu poslanom Al Jazeeri, dat i prijedlog zaključka da se formiraju radne grupe za izradu zakona o popisu stanovništva, jer on definira kada će popis biti proveden, kao i smjernice za metodologiju i budžet. 

„Zakonom o statistici BiH određeno je da Vijeće ministara BiH, kada to ocijeni potrebnim, izdaje nalog Agenciji za statistiku BiH da otpočne i koordinira planiranje, provođenje popisa i objavljivanje rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova Bosne i Hercegovine“, stoji obrazloženju Agencije za statistiku, uz napomenu da „ne bi bilo kasno niti da se popis izvrši 2023. godine“:

Bez zvaničnih podataka o odlascima 

„Za pripremu popisa stanovništva trebaju oko tri godine. Popisi stanovništva se provode svakih deset, a budući da je prethodni popis u Bosni i Hercegovini proveden 2013. godine, ne bi bilo kasno niti da se naredni provede 2023. godine“.

Sudeći po odgovorima koje smo dobili na naš upit, zabrinutosti u agencijama oko neminovne odgode popisa nema, no, Amer Osmić, docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, upozorava da BiH više nema ispravne podatke o stanovništvu, što dovodi do negativnih posljedica.

„Glavna uloga popisa stanovništa je, da pojednostavim, klasična inventura stanja u državi, da znamo čime uopšte raspolažemo. Deset godina je neki prihvaćeni ciklus jer se tako mogu uhvatiti trendovi kretanja stanovništva i praviti planovi i razvojna strategija za predstojeći period. Kada je riječ o edukaciji, možete znati gdje graditi obrazovne institucije, i koje, gdje se ukazuje, a gdje smanjuje potreba za njima. Nama je 2013. pokazala depopulaciju u većini opština u BiH, ali već sada, vjerujem da je došlo do još značajnijih promjena“, kaže Osmić, koji aludira na trend odlaska stanovništva:

„Odlazak mladih i, nažalost, visokoobrazovanih kadrova, je najveći problem, a mi još nemamo zvanične podatke koliko ih je. Možda popis može dati odgovor na to pitanje. Popis može dati pravu sliku i smjernice strategije koja će u narednom periodu donijeti dobrobit za Bosnu i Hercegovinu“

Govoreći o negativnim posljedicama izostanka popisa 2021., Osmić navodi i gubitak komparacije sa zemljama okruženja i Evropskom unijom.

‘Bez analiza, projekcija i planiranja’

„Ukoliko popis u BiH bude 2023., to će biti 10 godina poslije prethodnog i to nije strašno kada je riječ o BiH, no, bilo bi mnogo bolje da imamo uporedne podatke s onima iz EU-a, koji se odnose na 2021. godinu. Mi moramo raspolagati aktuelnim činjeničnim stanjem. Podaci iz 2013. više nisu tačni, naročito kada je riječ o obrazovanju i radnosposobnom stanovništvu, tako da oni ne mogu biti vodilja za izradu bilo kakve sttategije“, kaže naš sagovornik.

Kako do opšteprihvaćene metodologije

Narodna skupština Republike Srpske nije prihvatila rezultate popisa iz 2013., žaleći se na metodologiju postupka. Tada su iz tog entiteta tvrdili da je na popisu i oko 190.000 bh. državljana koji žive u inostranstvu, a koji su u vrijeme popisa 2013. bili u predratnim mjestima boravka, što je, kako su naglasili, „prikazalo veći broj Bošnjaka u odnosu na stvarno stanje“.

Na pitanje kako spriječiti da se ponovo pojave slične nesuglasice, iz Republičkog zavoda za statistiku RS-a nisu imali konkretan odgovor.

“Do sada nije bilo razgovora s ostalim agencijama o definisanju statusa rezidenta, ali to pitanje u svakom slučaju treba da bude riješeno u skladu sa međunarodnim standardima i metodologijom Eurostata”, rečeno nam je u Republičkom zavodu za statistiku RS-a.

Iz Agencije za statistiku BiH kažu da je u ovoj fazi priprema za popis stanovništva glavni fokus statističkih institucija usmjeren na analizu prethodnog popisa kako bi se mogli izbjeći eventualni propusti i pogreške i primijeniti dobre prakse za naredni popis.

Sličan stav ima i Republički zavod za statistiku entiteta Republika Srpska. Oni su zagovornici stava da se popis treba, ukoliko je moguće, provesti 2021. godine, no, da ta odluka ne leži u statističkim institucijama

„S obzirom na to da je popis izuzetno važan, bilo bi poželjno da bude proveden 2021. Odine, kako bi bio harmonizovan sa propisima zemalja regiona i Evrope. Ukoliko bi došlo do kašnjenja, sa jedne strane podaci o broju stanovnika u BiH bili bi neuporedivi sa zemljama koje su popis obavile 2021. godine, a s druge strane, kašnjenje bi se odrazilo i na analize, projekcije i planiranje društveno-ekonomskog razvoja“, stav je Zavoda iz entiteta RS.

Kako je nedavno izjavio Fadil Fatić, zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH, Eurostat i Evropska komisija tražili su da im se dostave podaci šta se do sada uradilo na pripremi popisa, dok se u BiH „ne zna niti koju vrstu popisa primijeniti“.

Na osnovu svega, jasan je zaključak da će ono što se zaista tiče strategije društveno-ekonomskog razvoja države koja je ionako po mnogo čemu na evropskom dnu, pričekati na ono značajnije – dogovor o vlasti sa stranačko-nacionalnim prioritetima.

Izvor: Al Jazeera