Hrvatski turizam kreće stopama Srbije i Mađarske

Kafi, Turizam, Turisti
Namjera je produžiti sezonu i potaknuti turističku potrošnju izvan perioda glavne sezone te razvoj kontinentalnog turizma (Al Jazeera)

Tri godine nakon najave, Hrvatska se odlučila pridružiti zemljama poput Mađarske i Srbije i uvesti turističke vaučere, odnosno ‘Cro kartice’ putem kojih bi domaći turisti izvan glavne turističke sezone mogli koristiti neoporezivih 2.500 kuna, koje bi im isplatili poslodavci, na turističke sadržaje unutar zemlje.

Namjera je, uz ostalo, produžiti sezonu u smjeru cjelogodišnjeg turizma – budući da hrvatski turizam kronično pati od funkcioniranja uglavnom u jeku glavne, ljetne sezone – i potaknuti turističku potrošnju izvan tog perioda, kao i razvoj kontinentalnog turizma.

Stvar bi trebala zaživjeti od 1. siječnja iduće godine u okviru četvrtog kruga porezne reforme.

Neoporeziva isplata

Zamišljeno je da bi poslodavci svojim zaposlenicima na godišnjoj razini, na ime božićnice, regresa, nagrada i ostalih naknada, mogli isplatiti maksimalno 7.500 kuna (1.000 eura) neoporezivo po radniku, a porezna reforma bi omogućila da se najviše 2.500 kuna (330 eura) od tog iznosa radnicima u obliku posebnog vaučera, na ime nagrade, može isplatiti putem ‘Cro kartice’.

Pritom bi ona vrijedila u poslovnim subjektima, primjerice restoranima, koji bi sudjelovali u projektu.

‘Preslikavanje’ koncepta nije dobro

Samo ‘preslikavanje’ nečijeg koncepta, ističe Seničić, nije dobro, no sustav vaučera u Srbiji svakako može ponuditi jako dobar koncept za početak jer smatra da je isključivanje najposjećenijih destinacija dobro u cilju promoviranja i aktiviranja drugih potencijalnih destinacija i njihov razvoj, kao priprema tih destinacija po kvaliteti i kvantiteti usluga za dolazak stranih gostiju, koji najčesće nemaju razumijevanja za ‘bolesti’ na ovim područjima u tom smislu.

“Ali ograničenja po primanjima mislim da nisu dobra jer isključuje se kompletan segment dobro platežne klijentele koja bi, siguran sam u to, takođe to koristila, ali u drugom segementu smeštaja,šsto takođe može doprineti i boljoj ponudi, ali svakako i većoj potrošnji i obimu ukupnog turističkog kretanja”.

Srbija je, navodi, uvela i subvencioniranje dolazaka organiziranih skupina stranaca koje mogu koristiti samo touroperateri registrirani u Srbiji, uz razna ograničenja i prilično rigidnu procedure. No, i to, kako godine odmiču daje pozitivne rezulatate.

“Treba imati na umu da je Hrvatska pretežno ‘incoming’ destinacija, dok je Srbija pretežno ‘put going’ destinacija jer negde oko 1,5 miliona Srba putuje svake godine u inostranstvo turistički. Ako se tome doda i broj onih koji putuju individualno i službeno,skoro dva miliona ljudi odlazi iz Srbije svake godine. Ideja je bila da se bar jedan deo njih motiviše da bar deo svog odmora iskoristi u Srbiji i time pomogne razvoj turizma u svojoj zemlji”.

Dok se u ministarstvu nadaju pozitivnim rezultatima, poput onih u Mađarskoj, koja je svoj turistički promet time povećala za 30 posto, poslodavci pozdravljaju ovu mjeru, no čekaju da vide kako će neoporezivi primici biti uvjetovani i koliko je poslodavaca u mogućnosti odlučiti se na to.

Turistička konzultantica Ivana Kolar iz tvrtke Julius Rose Ivana Kolar kaže kako je svaka aktivnost koja se osmisli u cilju jačanja kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma više nego dobrodošla.

‘U Hrvatskoj je sezonalnost izrazito visoka i predstavlja ozbiljan problem održivosti turizma, odnosno jedan od najvažnijih smjerova za daljnji razvoj turizma je upravo cjelogodišnji turizam, odnosno razvoj i jačanje turizma u drugoj polovici godine’, navodi Kolar.

Slične akcije susjeda daju rezultate

‘Cro kartica’ i ‘Tjedan odmora’ su, navodi, vrijedne i dobre akcije, iako još nisu poznati svi detalji kako će to stvarno funkcionirati.

‘Cro kartica’ je, kaže, odlična ideja – slične akcije imaju i susjedne zemlje i njihovi rezultati pokazuju da iste imaju smisla i rezultata.

Vjeruje da postoji određeni broj poslodavaca koji će moći nagraditi svoje zaposlenike na taj način, iako neće moći svi.

“No, vjerujem kako će se to realizirati ukoliko će se najavljenih neoporezivih 2.500 kuna moći isplatiti radnicima iznad dosadašnjih neoporezivih 7.500 kuna godišnje nagrade. U suprotnom, ako će to biti tek dio tih 7.500 kuna, vjerujem kako bi zaposlenici uvijek radije dobili maksimalan iznos nagrade za svoj rad u novcu, odnosno da sami raspolažu na koji način će istu potrošiti”.

U svakom slučaju, ističe, važno je poticati domaći turizam jer je poznato da su hrvatski građani odlični gosti, a premalo putuju svojom zemljom.

Kolar: Ne stati na tome

Važno je, kaže, poticati upoznavanje svoje zemlje, ali i educirati stanovništvo o koristima turizma za razvoj kvalitete života u destinaciji.

No, važno je, ističe, i da se ne stane na te dvije akcije jer one, iako su dobar početak, nisu i ne mogu biti dovoljne za ozbiljan poticaj razvoju cjelogodišnjeg i kontinentalnog turizma.

Smatra kako se radi o dobrom marketingu da se pozove domaće goste da putuju tijekom cijele godine, a možda se time potakne i objekte koji rade samo tijekom ljeta da rade duže, što je, navodi, prvi preduvjet za razvoj cjelogodišnjeg turizma.

“Nadam se da će se realizacija dobrog cilja potaknuti i nekim dodatnim aktivnostima koje će pomoći razvoju turizma 365, poput snižavanja stope PDV na usluge u zdravstvenom turizmu koji je na kontinentu razvijen – poput poreza na ulaznice na kupanje u toplicama, po uzora na susjednu Sloveniju – zatim lakšeg pristupa povoljnijim investicijskim sredstvima, poticanja razvoja kreativnih proizvoda i drugim alatima za poticanje razvoja proizvoda i novih motiva dolaska te podizanja kvalitete i novih turističkih priča i ponuda”, zaključuje Kolar.

Srbija je jedna od zemalja u regiji koja je već ranije uvela turistički vaučer. S pilot-projektom su krenuli 2015. godine i nastavili, a koncept je pokazao dobre rezultate.

Subvencije u Srbiji

Direktor srpske Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) Aleksandar Seničić kaže da osnovni cilj uvođenja vaučera bilo subvencioniranje domaćeg turističkog sektora s naglaskom na nerazvijene ili ugašene turističke destinacije.

Drugi cilj je, kako kaže, bio i pomalo populistički – da se omogući socijalno najugroženijim dijelovima stanovništva mogućnost da uz sudjelovanje države mogu boraviti u nekoj turističkoj destinaciji.

“Koncept je osmišljen na način da se isključuju iz ovih subvencija gradske opštine većih gradova koji već imaju statistički dobre rezultate – Beograd, Niš, Novi Sad, Kragujevac… Na osnovu planiranog budžeta za narednu godinu se određuje količina vaučera koja se stavlja u promet – prve godine 60.000, druge 80.000 i ove godine 100.000. Za ovu subvenciju se mogu prijaviti svi građani Srbije koji moraju ispuniti određene uslove, a jedan od najvažnijih je visina primanja, do 60.000 dinara ili 510 eura”, navodi Seničić.

S jedne se strane otvara određeni rok za prijavu objekata, koji moraju biti registrirani, odnosno prijavljeni, za privatnike do 30 ležajeva, ali i hoteli.

Da bi se konkuriralo za vaučer, osim osnovnih stvari kao što su osobna iskaznica ili potvrda o primanjima, neophodno je dobiti i priložiti i potvrdu rezervacije iz odabranog objekta s liste prijavljenih.

Bartoluci: Korist i za poslodavce

I neki drugi istaknuti hrvatski turistički stručnjaci smatraju da se radi o korisnom I dobrom projektu. Mato Bartoluci s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da je ideja korisna prvenstveno za buduće korisnike I shvaća je kao socioekonomsku mjeru za poticanje domaćeg turizma I stimulativnu za odlazak većeg broja domaćih turista na odmor, koja bi mogla biti korisna za sve dionike.

“Ona može biti korisna i poslodavcima za povećanje produktivnosti rada na radnom mjestu pa je treba tretirati kao ulaganje u ljudski faktor, a ne kao povećanje troškova poslovanja”, kaže Bartoluci.

Mjera će se, navodi, najviše realizirati u tzv. primorskom turizmu, iako je moguće očekivati da će se dio turističkog prometa ostvariti i u kontinentalnom, posebno u zdravstvenom turizmu.

Time se ne može riješiti problem kontinentalnog turizma, ali ovo može biti dobar poticaj u tom pravcu. To je i u skladu s postojećom Strategijom razvoja turizma do 2020. godine, a potrebno bi bilo uključiti je u novu Strategiju razvoja turizma”.

Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić smatra da se radi o vrlo dobrom projektu, posebno jer će omogućiti veću potrošnju u svim vrstama ugostiteljskih objekata.

“Ono što ja vidim dobro u tome je da će se domaćim ljudima omogućiti, vjerujem I nadam se, po povoljnijim cijenama I uvjetima, konzumacija ugostiteljskih usluga neovisno da li se radi o noćenju ili restoranima I da će sve to za poslodavce biti neoporezivo”.

Ostojić tako vjeruje da će taj model pokazati dobre rezultate I da bi jedan dio turističke potrošnje koji bi potencijalno otišao negdje drugdje, ostao u zemlji.

Seničić: Velik interes i rast broja vaučera

“Sve ovo se može poslati elektronski, ali i predati u bilo kojoj pošti u Srbiji. Nakon toga, ukoliko je odobreno, vaučer se dobija na kućnu adresu na lično ime podnosioca i nije prenosiv. Minimum boravka na u jednom objektu je pet noćenja, a vrednost vaučera 5.000 dinara. Dakle, 1.000 dinara ili oko devet evra po noćenju se subvencioniše”.

Unatoč očekivanim problemima u početku, kaže, rezultati su jako dobri, čemu u prilog govore podaci da vlada velik interes i da se iz godine u godinu povećava broj vaučera.

Jako su dobri rezultati, navodi, i u pojedinim sredinama koje imaju turistički potencijal, ali nije bio iskorišten jer u tim sredinama nije bilo znanja, ali ni novca, da se samostalno izbore na tržištu, a povećani broj gostiju u pozitivno utječe i na ukupnu ekonomiju u lokalnim sredinama.

Postoji i ideja da se nakon rebalansa budžeta možda omogući i dodatnih 20.000 vaučera do kraja godine.

Različiti koncepti

“Ukoliko znamo da je minimum pet noćenja, nije teško izračunati da se radi o 500.000 do 600.000 noćenja koji se subvencionišu u malim sredinama. Izuzetno je pozitivno što su se u nekim malim sredinama, na primjer Soko Banji, pojavili i softveri za jednostavno bukiranje smeštaja ne samo na toj destinaciji, nego na nivou cele Srbije. Jedan kolega je postavio e-booking Srbija kao centralni portal na kome se mogu naći informacije o objektima na jednom mestu, učiniti rezervacija i sve ostalo. Same lokalne sredine su takođe doživele daleko veće promete u potrošnji na nivou svih usluga, pa se pojavljuju i nove investicije na tim destinacijama”.

Ipak, sustavi su u pojedinim zemljama, navodi, potpuno drugačiji.

U Mađarskoj, primjerice, nije bilo ograničenja, već je subvencija dana kao oslobađanje od poreza i doprinosa na osobna primanja za jednu plaću. a onda je napravljen softver i platna kartica koja se mogla koristiti samo za plaćanje usluga u prijavljenim turističkim objektima, odnosno taj novac na toj kartici nije bilo moguće podići ili platiti bilo što drugo osim boravka u hotelima koji su se prijavili.

Kasnijom doradom su, kaže, uvedeni tzv. džepovi potrošnje pa je omogućeno da se 80 posto sredstava potroši na usluge u objektima za smještaj,10 posto za sportske manifestacije i rekreaciju, a 10 posto za kulturne sadržaje.

Kombinacija koncepata i regulatorno tijelo

Prema njegovom mišljenju, radi se o najboljem sustavu na ovim prostorima.

A kada je u pitanju savjet za Hrvatsku, vjeruje da je kombinacija ovih koncepata možda i najbolja te da je uspjeh moguć ako se odredi profesionalno regulatorno tijelo, koje bi izradilo analizu i očekivanja od rezultata.

“Ali kontrolu samog sistema imajući u vidu razne mogućnosti zloupotreba, na koje smo mi na ovim prostorima, nekako prirodno ‘obdareni’. Dakle, nezavisno telo stručnjaka, analiza postojećih sistema sa dobrim rezultatima i nekim iskustvima, pa predaja ovlašćenja nezavisnom telu za kontrolu rada i adaptiranje na mikro-sredinu”, zaključuje Senečić.

Izvor: Al Jazeera