Poraz države: Migranti na Vučjaku na rubu katastrofe

Više od 20 dana migranti i izbjeglice su na Vučjaku. Tamo su izmješteni iz privatnog smještaja u Bihaću. Borave u improvizovanim šatorima na temperaturi većoj i od 30 stepeni, bez mokrog čvora.

Prema riječima Selama Midžića, sekretara Crvenog križa Bihać, uslovi su jako teški, a kapaciteti ove organizacije, koja se trenutno jedina brine o migrantima, pri kraju su a volonteri na izmaku snaga. Tražili su pomoć međunarodne zajednice i domaćih institucija, ali je nisu dobili. Obratili su se građanima Bihaća, koji su opet priskočili u pomoć unesrećenim ljudima doniravši im odjeću i hranu.

„Ovo nisu dobri uslovi, stalno to ponavljam i ovo je zadnji način smještaja ljudi na jednom prostoru kojeg neko može obezbjediti. Ovo što se ovdje dešava je poraz svih nas i države BiH koja je dozvolila da nam se ovo desi i međunarodne zajednice koja je ponovo spora u rješavanju i traženju novih lokacija i prebacivanja migranata na tu drugu lokaciju“, kaže Midžić.

Situacija na Vučjaku trenutno je na rubu humanitarne katastrofe. Nema sanitarnog čvora, nema dovoljno hrane i nije osigurana medicinska pomoć tako da oni kojima je potrebna ta vrsta pomoći, službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona prevoze u Kantonalnu bolnicu Bihać.

Oštra poruka je stigla iz Europske unije pred samo otvaranje centra na Vučjaku, zbog same lokacije koja se nalazi uz granicu sa Republikom Hrvatskom koja je njena članica. Međunarodna organizacija za migracije odmah na početku je reagirala i kazala da su uslovi u kojima migranti ovdje borave neprihvatljivi, zbog čega ne žele pružiti bilo kakvu vrstu pomoći lokalnim vlastima u ovom problemu.

„Zbog nedostatka osnovnih komunalnih usluga lokacija nije upotrebljiva u željene svrhe, troškovi dovođenja struje i vode iz Bihaća bili bi preveliki. Realno govoreći, trebalo bi godinu dana da se izgradi infrastruktura, čak i kad bi sva ova navedena pitanja bila riješena. S obzirom na sve navedeno, predložena lokacija ne ispunjava kriterije za pomoć Europske unije“, rekao je Wigemark tada.

Radikalni potezi

Skupština Unsko-sanskog kantona na posljednjoj sjednici donijela je nekoliko zaključaka koji imaju za cilj spriječiti daljnji priliv migranata na područje Unsko-sanskog kantona i onemogućiti pružanje ilegalnih smještaja migrantima koji eventualno uspiju da se prebace u ovaj dio BiH. U Zaključcima se, između ostalog navodi, da se migrantima zatečenim na području Unsko-sanskog kantona mora ograničiti kretanje zbog očuvanja zdravstveno-epidemiološke i sigurnosne situacije.

„Ne smijemo dozvoliti i pristati na to da ovaj kanton bude rezervisan za migrante koji dolaze na područje BiH. Jednostavno moramo poduzeti neke radikalnije poteze, pa ako treba svi zajedno da odemo u Sarajevo, te od državnih i federalnih institucija, ali međunarodnih organizacija zatražimo da se ovaj problem riješi”, Kaze Ekrem Prošić, zastupnik u Skupštini USK.

Zastupnici su za skupštinskom govornicom iskazali zabrinutost oko prihvatilišta Vučjak koje se nalazi u strogoj vodozaštitnoj zoni. Tvrde da je ova lokacija prijetnja izvorištima Klokot, Privilica i Trbljenik s kojih se pitkom vodom snabdjevaju građani Bihaća.

„Sve ono što se dešava na površini, vrlo brzo će dospjeti u podzemne vode, jer su mjerenjima utvrđeno da fekalni otpaddospije u vodu za oko 20 minuta. Već sad te otpadne vode su vidljive. Taj otpad treba da prikuplja cisterna svakodnevno i odvozi u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kako bi koliko-toliko umanjili njegov utjecaj na ovo područje“, kaže Vildana Alibabić, zastupnica u Skupštini USK.

Migranti se ništa ne pitaju

Migranti su razočarani uslovima boravka koje su zatekli na Vučjaku. Smatraju da u ovakvim uslovima mogu boraviti samo životinje, te ističu kako su oni ipak ljudi koji samo žele da pronađu bolji život u nekoj od zemalja Europske unije.

„Ovdje sam jednu sedmicu i ovo mjesto je veoma loše. Doručak, ručak i večera su veoma loši. Nema ljekara. Odlazimo u grad kako bi kupili ono što nam je potrebno, a kada odemo u grad, policija nas uhvati i dovede ovamo“, očajan je Šeherzad iz Pakistana.

Dodatni problem im stvara činjenica da sa ove lokacije ne mogu slobodno da ulaze u grad kao što su to mogli ranije, kako bi nabavili stvari koje su im svakodnevno potrebne.

„Dva dana sam ovdje i mogu kazati da je mjesto i nije baš najbolje, higijena je loša, nema dovoljno hrane za sve, kradu nam stvari, imamo problema s policijom kada silazimo u grad. Ne želim ostati ovdje, hoću da idem u Francusku“, kaže Ali iz Pakistana.

I dok se migranti i Crveni križ Bihać protive tome da migrantski centar ostane na Vučjaku, a Europska unija ne želi dati finansijsku podršku ovoj ideji, gradske i kantonalne vlasti ne odustaju od prvobitne odluke da sav višak migranata koji u narednom peridu dođe u Bihać smjeste na ovu lokaciju u čemu im je prije nekoliko dana podršku dalo i Ministarstvo sigurnosti koje je na sastanku Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH potvrdilo da ostaje pri ranijoj odluci o formiranju prihvatnog centra na Vučjaku kod Bihaća.

Činjenica je da, otkako je Policija Unsko-sanskog kantona otpočela izmještanje ilegalnih migranata na Vučjak, situacija u gradu Bihaću mnogo bolja, a stanje sigurnije.

Ipak, ostaje i ona druga strana priče da je improvizovano šatorsko naselje podno planine Plješevica smješteno usred divljine, mjesto gdje prestaju sve priče o ljudskim i humanitarnim pravima.

Izvor: Al Jazeera