Preskupe slovne greške u dokumentima

Bili ste u prilici utvrditi da vam se lični podaci razlikuju od dokumenta do dokumenta? Čuli ste od nekoga za takav slučaj, ali smatrate da je to nebitno i brzo rješivo? Ako ne reagirate preventivno, na vrijeme i bez pritiska, možda tako i bude. U suprotnom vam se sve može obiti o glavu i izazvati pravi stres.

“Čula sam za slučajeve kada su u ličnim podacima ljudima griješili u slovima, ali kod mene to nije bio slučaj. Međutim, prilikom predavanja dokumentacije za izdavanje vize u ambasadi jedne prekookeanske zemlje, ustanovili su mi da ne mogu utvrditi mjesto mog prebivališta. Počnem upoređivati i konstatujem da na jednom dokumentu imam upisano ‘D. Vratnica’, a na drugom ‘Donja Vratnica’. Za mene je do tog trenutka sve to bilo isto, ali vremena za ispravak i odlazak na takvo putovanje više nije bilo”, kaže sagovornica.

Slične priče često se čuju, ali dokumentaciju ipak ne provjeravamo. I dok u matične urede u svojim lokalnim sredinama nerijetko odemo, kao i u administrativne odjele policijskih stanica, mnogo rjeđe posjetimo zemljišnoknjižne urede.

Problemi u ostavinskim raspravama

“Najviše grešaka ima tamo. Najrjeđe građani tamo ažuriraju podatke koji su uneseni još decenijama unazad. I onda kada se nakon smrti jednog od predaka dođe do ostavinske rasprave, a porodica se još raspe po svijetu, dođe do problema. Sada uglavnom ispravljamo greške unesene u dokumente prije 50 godina i više. Tada su unošene slovne greške. Recimo, Ć ili Č, Dž ili Đ, izostavljano je slovo H, pa su pisane i skraćenice, poput ‘H. Mehanović’, umjesto ‘Hadžimehanović’. Građani ili nisu provjeravali, ili su nemarno prelazili preko toga, ili su jednostavno bili nepismeni, pa su prihvatali sve što im se ponudi”, kaže Nermina Pinjagić iz Odsjeka za opću upravu Visoko.

Zakonske regulative u svim zemljama regije takve obaveze dodijelile su lokalnim zajednicama, prije svega matičnim uredima u općinama, sektorima administracije u ministarstvima unutrašnjih poslova, koji imaju nadležnost samo nad vlastitim imenima i prezimenima i jedinstvenim matičnim brojevima građana. U Bosni i Hercegovini ta nadležnost dodijeljena je entitetima, koji imaju svoje registre, te zemljišnoknjižnim uredima, koji su u sastavu općinskih sudova i u kojima su spremljene zemljišne knjige s vlasničkim listovima kojima se dokazuje vlasništvo nad nekretninama.

“Najčešće primamo zahtjeve za ispravku slova u imenu ili prezimenu i ispravku jedinstvenog matičnog broja, upisa u zemljišnoknjižnom ulošku. Po primanju zahtjeva za ispravku u zemljišnim knjigama referenti zemljišnoknjižnog ureda ovog suda postupaju odmah, a najkasnije sljedeći dan, a taksa kod navedenih ispravki se ne naplaćuje. Ako se ispostavi da je upis u zemljišnoknjižnom ulošku neispravan zbog odgovornosti zemljišnoknjižnog ureda, tada će Ured neodložno isti dan uraditi ispravku”, poručuju iz Općinskog suda u Visokom.

Elektronski matični registar

Postupak je u cijelom entitetu Federacija Bosne i Hercegovine isti. Vodi ga i popunjava svaka lokalna zajednica pojedinačno. Tako je i u bh. entitetu Republika Srpska i Brčko Distriktu, a samo Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDEEA) ima pristup svim registrima. Matične knjige nekada su vođene ručno, kao i upis podataka u dokumente. U takvim okolnostima događale su se brojne greške. Iz kulturoloških ili tradicionalnih razloga, možda se nije upisivalo slovo H, možda je, zbog šuma u komunikaciji, upisano pogrešno ime. Nekada su i sami građani stvarali sebi probleme, jer su znali djeci davati i drugo ime po izbijanju neke bolesti i to drugo ime upisivati u pojedine dokumente.

“Poslije uspostave elektronskog matičnog registra, te stvari postale su prošlost. Neću reći da se ne griješi, jer živ čovjek može pogriješiti, ali se svaka greška sada brzo ustanovi i riješi. I to besplatno. U matičnim uredima općina sve je besplatno, a mi sada praktično samo ispravljamo nekadašnje pogrešno unesene podatke. Nakon donošenja Zakona o matičnim knjigama iz 2012. i 2014. godine, broj zahtjeva izuzetno je smanjen, pa je tako u 2013. godini bilo 560, a u 2018. godini 226 zahtjeva. I rok za obradu je skraćen. Zakon je nalagao 15 dana. Sada je to smanjeno do maksimuma, a trenutno nemamo neriješenih zahtjeva”, konstatira Pinjagić.

Slična je situacija i u administraciji Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona. Oni izdvajaju problem kada se podaci iz lične karte i rodnog lista ne podudaraju. Tada provjeravaju identitet. Kažu da je lična karta sada sigurno popunjena ispravnim podacima.

“Za provjeru identiteta i usklađivanje podataka osobe potražujemo da kao dokaz priloži zdravstvenu knjižicu, svjedočanstvo iz škole, ček od penzije ili bilo koji račun. Od troškova koje građani imaju sve se svodi na deset konvertibilnih maraka [približno pet eura] kantonalne takse. Imamo i pojačan broj građana koji nam dolaze iz inozemstva i usklađuju identitet s dokumentima koje posjeduju iz zemalja boravka, a imaju alfabet u kojem nema naših slova s kvačicama. Procedura je ista”, kažu iz Sektora administracije MUP-a ZDK-a.

Različiti matični brojevi u dokumentima

Međutim, poznato je da ako građani nemaju validnu bosanskohercegovačku ličnu kartu, onda moraju izvaditi i potvrdu iz zemljišnoknjižnog ureda, što dodatno poskupljuje proces za 15 KM, odnosno 7,5 eura. Kada se trebaju promijeniti ili uskladiti podaci kod umrle osobe, situacija u vezi s potrebnom dokumentacijom slična je i samo se još treba donijeti dokaz od mrtvozornika da je osoba umrla. Jedinstveni matični broj građana sljedeći je mogući problem. Jednostavno, možda službenik pogrešno upiše broj. Ima i drugih okolnosti. U cijeloj bivšoj SFRJ, počevši od 1976. godine, taj broj dodjeljivan je prema mjestu rođenja, a za građane rođene prije 1976. godine prema mjestu prebivališta.

“Bilo je slučajeva da osoba u dokumentima ima različite matične brojeve. Uvijek se poštuje stariji ili prvi upisani broj, a ostali se usklađuju s njim. I, naravno, bilo je i isključivo pogrešno upisanih brojeva kao posljedica greške službenika. Sada to sistem odmah prepozna i ne dozvoljava završetak procesa dok se ne popuni ispravno”, zaključuju u MUP-u ZDK-a.

Problem iz objektivnih razloga još mogu imati građani koji su državljani jedne zemlje regije, a porijeklo vuku iz druge. Svi kojima se prezime završava na -IĆ u Sloveniji će biti zavedeni sa -IČ, i obratno, a u Makedoniji s ćiriličnim -ИЌ. Neka slova iz albanskih imena neće naći mjesto u službenim jezicima i pismima većine zemalja regije. A moguća je i jedna vrsta diskriminacije, jer je, naprimjer, prezime “Ilieski” za Makedonce rezervirano za muški rod, dok su ženske osobe iz iste porodice zavedene pod prezimenom “Ilieska”. U ostalim zemljama regije to su različita prezimena.

Izvor: Al Jazeera