Tuzlanski maturanti: Zovite Angelu, završili smo

“Zovite Angelu, završili smo” poruka je koju je jedan dio maturanata Medicinske škole u Tuzli poslao prilikom svečanog defilea gradom povodom završetka srednjoškolskog obrazovanja, aludirajući na njemačku kancelarku Angelu Merkel. Pitanje je koliko će ova poruka omladine utjecati na formiranje odgovornije obrazovne politike i svijest nadležnih, s obzirom na to da je ove godine Medicinsku školu u Tuzli završilo rekordnih 18 odjeljenja.

Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za migracije, iz Bosne i Hercegovine u tu zemlju otišlo je više od 50.000 ljudi. Stoga ova poruka srednjoškolaca djeluje dodatno zastrašujuće jer otkriva istinu da mladi još u srednjoj školi razmišljaju o odlasku iz ove zemlje.

“Slogan ‘Zovite Angelu, završili smo’ nastao je iz šale, s obzirom na to da je općepoznato da veliki broj naših medicinara odlazi u Njemačku. Budući da vidimo da je odlazak mladih mnogima trn u oku, nadamo se da smo podsjetili na problem koji ne prestaje, s obzirom na to da kompletne porodice odlaze iz Bosne i Hercegovine. Mi, mladi, nismo oni koji neće pokušati napraviti nešto u našoj državi. Naprotiv, trudit ćemo se koliko možemo da ovdje izgradimo život, ali, ukoliko nam okolnosti to ne budu dozvoljavale, naravno da ćemo to pokušati u državi gdje je sistem mnogo uređeniji nego kod nas”, kaže autor ovog slogana, maturant Medicinske škole Adis Muderizović.

Poruka šamar odgovornima

Ističe kako nije normalna pojava da mladi još u tako ranoj fazi života razmišljaju o odlasku.

“Ogroman je problem ako su tako mladi ljudi svjesni situacije u našoj državi. Mladi još u srednjoj školi vide da nema onih koji su spremni obezbijediti stabilne poslove. Ipak, ne poznajem mlade koji su odavde otišli, a da nisu pokušali napredovati i nešto uraditi”, rekao je Muderizović.

Sudeći po sada viđenom, ni ova poruka tuzlanske mladosti neće pretjerano uznemiriti one koji bi upravo trebali brinuti za njihov ostanak u Bosni i Hercegovini.

“Poruka koju su maturanti Medicinske škole napisali na svojim majicama je šamar svima koji su, posredno ili neposredno, uključeni u obrazovni sistem. Koliko god pokušali na duhovit način iskazati gdje oni sebe vide u budućnosti, toliko su na realan, tragičan način opisali stanje države u kojoj su se školovali. Svi oni koji direktno utječu na kreiranje politike društva, bilo ekonomske, socijalne ili neke druge, direktni su krivci za stanje u kojem je Bosna i Hercegovina danas”, kaže Smiljana Vovna, sociologinja i profesorica u Gimnaziji “Meša Selimović” u Tuzli.

I drugi razlozi osim zaposlenja

Mladi žele imati budućnost. Zanimanja biraju prvo po svom afinitetu i željama, ali nekad presudna stvar pri tom izboru bude i mogućnost zaposlenja u struci.

“Normalno je da se mlad čovjek želi dokazati, da bude vrednovan na pravi način, a to mu jedino omogućuje zaposlenje. U Bosni i Hercegovini, nažalost, to ne može postići. Bez obzira na to koliko vrijede, koliko su stručni, oni moraju iskazati i političku podobnost da bi dobili adekvatno radno mjesto. Sve su ovo razlozi zašto se sve veći broj njih odlučuje egzistenciju pronalaziti u zemljama Evropske unije, gdje će nekada raditi i poslove koji su niže rangirani od njihove struke, ali biti plaćeni da mogu obezbijediti normalnu egzistenciju sebi, a kasnije i svojoj porodici koju osnuju”, ističe Vovna.

Upravo slične razloge odlaska mladih prepoznaje i Muderizović. Nekada to, ističu sagovornici, nisu stvari finansijske prirode.

“U Bosni i Hercegovini je luksuz imati slobodan vikend, sve je više onih koji imaju samo jedan slobodan dan, mnogi rade tokom praznika, plate su niske i nisu uopće onakve kako se u posljednje vrijeme prezentiraju podaci o prosječnim platama. Poznajem mlade koji su otišli i zadovoljni su jer imaju slobodno vrijeme, a ukoliko se odluče za dodatan rad, itekako su nagrađeni. Naravno da je i tamo život skup, ali barem je sistem uređen. Osim toga, nije stvar samo u poslu nego je ljudima dosadilo slušati prepiranja brojnih političara i spominjanje kako rat nikada nije završen, ili pitanja hoće li ga ponovo biti”, misli Muderizović.

Čak 18 odjeljenja završava Medicinsku školu

Osim činjenice da će ove godine Medicinsku školu u Tuzli završiti rekordnih 18 odjeljenja, alarmantno je i to što većina gradova i općina u Tuzlanskom kantonu u okviru mješovitih škola nudi i medicinske smjerove. Pitanje koje se nameće jest zašto Vlada TK-a, otvarajući neopravdane i tržištu nepotrebne smjerove, direktno omogućava odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. I ne samo to: ona redovno popušta pritiscima određenih grupa kako bi se povećala kvota upisanih odjeljenja, odnosno primio maksimalan broj učenika.

“Prije donošenja plana upisa u srednju školu obavezno se pribavi mišljenje Privredne komore, Obrtničke komore i Službe za zapošljavanje TK-a. Nakon toga obavi se javna rasprava o predloženom planu upisa učenika u prvi razred srednje škole, zatim pribavlja saglasnost Vlade TK-a te nakon toga donosi plan upisa učenika u prvi razred srednje škole. Tokom javne rasprave cjelokupna javnost ima priliku iskazati mišljenje o predloženom planu upisa učenika u prvi razred srednje škole”, kaže Fikret Vrtagić iz Ministarstva obrazovanja i nauke TK-a.

Prema službenim podacima tog ministarstva, ističe Vrtagić, nije povećana kvota upisanih učenika u prvi razred Medicinske škole u odnosu na prethodne godine. Od rekordnih 18 odjeljenja, koliko ih je završilo ove godine u Tuzli, teško se može dogoditi povećanje. A da se popuštanja događaju, a time i porast broja upisanih učenika, javna je tajna. Svjedoči tome i izjava bivše ministrice obrazovanja TK-a Mirsade Begović.

“Popustila sam pod pritiskom demobiliziranih boraca. Međutim, na ovakav način nije dobro donositi nikakve odluke. Sada imamo situaciju da su se upisali učenici u Medicinsku školu i Gimnaziju koji se, prema ranijim kriterijima, ne bi mogli upisati”, rekla je Begović.

Još jedna generacija u nizu…

Vlada TK-a je u junu 2018. donijela zaključak kojim je, na osnovu pokazatelja iz Informacije Ministarstva obrazovanja i nauke o broju učenika za upis u prvi razred Srednja medicinska škola Tuzla za školsku 2018/19. zadužila menadžment te škole i menadžmente svih srednjih škola koji upisuju odjeljenja medicinske struke da, u skladu s pokazateljima konkursne procedure u prvom upisnom roku, omoguće upis određenom broju učenika, i to na način da se u svako planirano odjeljenje upiše maksimalan broj učenika (koji ispunjavaju uvjete konkursa), u skladu s Pedagoškim standardima za srednje škole i Članom 19 Zakona o dopunskim pravima branitelja i članova njihovih porodica.

“Očito je da se Ministarstvo obrazovanja i nauke TK-a nije bavilo ovim pitanjem na način na koji je trebalo. Obrazovna politika mora biti usklađena s tržištom rada, a ne da bi zaštitila određena zanimanja ili kadar koji je zaposlen. S druge strane, postoji veliki pritisak, posebno boračkih organizacija, da se udovolji svima koji su iskazali želju za upisom djece iz ove kategorije stanovništva u Medicinsku školu. Ako tome dodamo politiku i političke stranke, koje svoje potencijalno članstvo i glasove dobijaju rješavanjem i pomaganjem pri upisu, onda imamo stanje kakvo je danas”, ističe Vovna.

Uz stvaranje adekvatnih uvjeta, a to je dužnost onih koji vode ovu zemlju, problem će biti riješen.

“Školovali smo se u svojoj zemlji, ovdje su nam porodica i prijatelji, sve što znamo ovdje smo stekli. Želimo tako i nastaviti, radeći za stabilan i siguran život. Ako ne možemo sebi obezbijediti sigurnu egzistenciju, ali i odmor, postoje države koje to svojim stanovnicima nude. U takve države sve više odlaze mladi iz Bosne i Hercegovine i, nažalost, ne nazire se da će tom problemu doći kraj. Moja generacija će biti još jedna u nizu koja će pokušati pronaći svjetlo u ovoj državi. Nadamo se da neće doći do ostvarenja natpisa na našim maturskim majicama”, zaključio je Muderizović.

Izvor: Al Jazeera