Igor Kožemjakin: Mladi Tuzlaci dali recept za ljepše sutra

Mladi iz tuzlanskog džemata su, na čelu sa imamima, ovom akcijom željeli napraviti lijep gest za svoje komšije Jevreje (Medžlis IZ Tuzla)

Tuzla je u nedjelju bila mjesto radnje priče koja je s pravom naišla na velik odjek, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i van njenih granica.

U povodi Dana džamija, Mreža mladih Medžlisa Islamske zajednice Tuzla odlučila je organizovati akciju čišćenja nacionalnog spomenika BiH, jevrejskog groblja u tuzlanskom naselju Bukovčić, u događaju o kakvom se u današnje vrijeme nema priliku često čitati.

Kako je prenio portal tuzlanski.ba, učesnici akcije mladi iz tuzlanskog džemata, na čelu sa imamima, na taj način željeli su napraviti lijep gest za svoje komšije Jevreje.

To je, kako je navedeno, bila i prilika da se mladi Medžlisa upoznaju da vjerskom raznolikošću naroda Tuzle, ali i saznaju više o historiji jevrejske zajednice na tom području.

‘Prikazali islam kakav jeste’

“Jedna od naših redovnih aktivnosti povodom Dana džamija su upravo ekološke aktivnosti. Ove godine željeli smo izaći van okvira islamske zajednice, a odlučili smo se za jevrejsko groblje, jer je to bh. nacionalni spomenik. Imamo jako dobru saradnju s ostalim vjerskim zajednicama i poznato nam je da je jevrejska najmalobrojnija. Njihovi članovi uglavnom su u poodmakloj fazi života i jednostavno ne mogu provesti ovakve aktivnosti, a naš gest im je značio mnogo. Željeli smo da pokažemo šta Islam zaista jeste, da ono što pričamo po džamijama, medresama…, nije samo deklarativno, već da to pokazujemo i djelima. Tako se muslimani, kao najbrojniji na ovom području, trebaju ophoditi prema manjinskim vjerskim zajednicama. To je tradicija koju nam je ostavio i poslanik Muhammed a.s., koji nam je poručio da na prvo mjesto trebamo stavljati komšiju, bez obzira na njegovu vjeru, te da se njemu prvom treba pomoći kada se ukaže prilika i potreba za tim”, objašnjava koordinator Mreže mladih Medžlisa IZ-a Tuzla Esmir Hasanović.

U svojoj namjeri su, svakako, i uspjeli, na čemu im je rabin Igor Kožemjakin danas uputio zahvalnost, jer tvrdi da o takvom činu treba poslati odgovarajuću sliku u javnost.

„To je gest za svaku pohvalu. Ne krijem oduševljenje, niti svoje, niti jevrejske zajednice u Tuzli i Bosni i Hercegovini. Ti mladići predstavljaju primjer suživota na našim prostorima. A naročito mi je drago što se sve to desilo u Tuzli, u kojoj je preživio mali broj Jevreja, a u kojoj nemamo niti prostorije za okupljanja, jer su nam oduzete. Osim toga, i jevrejska zajednica u BiH se, kao i sve ostale, suočava sa problemom odlaska mladih. Ostaju nam samo stari, a njih je sve manje. No, neovisno od toga, ovaj gest nudi nadu u bolje sutra“, rekao je Kožemjakin za Al Jazeera Balkans.

Događaj iz Tuzle izazvao je i globalnu pažnju jevrejske zajednice. Internetska stranica jewish-heritage-europe.eu akciju je opisana kao „lijepu“ i „društveno-korisnu“, no, njena najveća vrijednost, zbog koje je i izazvala toliku pažnju, je što ilustruje primjer multietničkog suživota, u periodu u kojem svijet, zbog nacije ili vjere, srlja u sve veće podjele, podrivajući međunacionalne sukobe i izazivajući terorističke napade. 

‘Vratiti se istinskim vrijednostima’

U haosu huškačke retorike, kojom se, nauštrb benefita zajedništva i suživota, propagira nacionalizam, tuzlanski mladi cijelom svijetu su poslali sasvim drugačiju poruku.

„Mladi se trebaju vratiti istinskim vrijednostima i zajedništvu, da to bude vodilja na putu u bolju budućnost, a ne ono što svakodnevno slušamo u medijima od političara. Svjedoci smo da se religija na našim prostorima zloupotreblja u političke svrhe, a i toga da terorizam u cijelom svijetu uzima sve više maha, a u tome nikome nema budućnosti. Moram naglasiti da najveću odgovornost po ovom pitanju imaju vjerske zajednice koje moraju edukacijom promijeniti stavove pojedinaca. Zato mi je još više drago što su mladi iz Tuzle cijelom svijetu ponudili drugačiji i mnogo ljepši recept za ljepše i tolerantnije sutra, bez stereotipa i predrasuda“, ističe Kožemjakin.

Jevrejsko groblje, prema Institutu za zaštitu i upotrebu kulturnog i historijskog nasljeđa Tuzlanskog kantona, zauzima 2.760 metara kvadratnih i broji 161 grobnicu. Neke od njih potiču iz 1868. godine, ali ih ima i iz 2017., pošto malobrojna jevrejska zajednica i dalje upotrebljava groblje.

Nakon čišćenja groblja, mladi su očistili i uredili plato Kicelj, koji mnogi Tuzlaci koriste kao izletište.

Izvor: Al Jazeera i portali


Reklama