Masovna mobilizacija za novi Evropski parlament

Iako su evropski izbori, u konkurenciji parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih, najmanje popularni ipak nisu baš toliko nevažni (EPA)

Hrvatski građani s pravom glasa krajem će svibnja na glasačka mjesta da, zajedno s biračima iz drugih članica Europske unije, izaberu novi saziv Europskog parlamenta. Iako su ti izbori, u konkurenciji parlamentarnih, predsjedničkih i lokalnih, najmanje popularni (odziv birača na prijašnjim izborima jedva da je prelazio 25 posto), ipak oni nisu baš toliko nevažni. Naprotiv. U Europskom parlamentu donose se mnoge važne odluke za građane članica Unije, a među njima i one najmlađe članice, a to je Hrvatska.

Do izbora su ostala tri mjeseca i stranke se u Hrvatskoj uvelike spremaju – prave se izborne liste, predstavljaju se kandidati, dogovaraju koalicije. I Europski parlament aktivno se uključio u pripreme, pogotovo u dijelu objašnjavanja važnosti izbora te animiranja građana da izađu na biračka mjesta. Pokrenuta je i online kampanja Ovaj put glasam s jasnim i preciznim uputama u cilju mobiliziranja građana, a posebno motiviranja mladih da se uključe, kako navode, u izgradnju i očuvanje europske demokracije.

Iz Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu objašnjavaju kako cijela priča funkcionira jednostavno, te se svi zainteresirani mogu registrirati i predbilježiti za informacije o temama koje ih zanimaju – od zaštite okoliša do kvalitete hrane ili mobilnosti.

„Europski parlament jako puno radi na tome da građanima olakša pristup informacijama i tu internet igra ključnu ulogu. Projektima i ostvarenjima Europske unije posvećena je stranica ‘Što Europa čini za mene?’ Osim toga, razvijena je mobilna aplikacija Citizens App čiji je sadržaj dostupan na svim službenim jezicima Unije. Korisnicima pomaže otkriti što su ostvarenja EU-a, koji planove institucija za budućnost i tome slično. Parlament je pokrenuo i novu i internetsku stranicu www.europski-izbori.eu na kojoj je objašnjeno kako glasati u svakoj članici i u inozemstvu. Dakle ono na čemu radimo je informiranje građana i idealno – njihova aktivacija na izborni dan“, objašnjava Barbara Peranić iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Slaba izlaznost

Činjenica jeste da je na izbore za Europski parlament prije pet godina izašao tek svaki četvrti građanin s pravom glasa, po čemu je Hrvatska bila među članicama s najslabijim odzivom birača. Peranić podsjeća i kako je posebno loš postotak izlaznosti bio među mladima – u dobnoj skupini od 18 do 24 godine izašlo je njih tek 13 posto.

Članstvo u EU mnogi uzimaju ‘zdravo za gotovo’

Europski parlament se u kampanji pozivanja građana da izažu na izbore posebno fokusirao na mlade. Po iskustvima Barbare Peranić, i mladi, ali i mnogi drugi građani, članstvo u Uniji uzimaju „zdravo za gotovo“. Objašnjava, u tom smislu, kako je mladima „normalno koristiti mobilnost i prednosti koje im daje Erasmus, normalno je da pri putovanju u druge članice ne trebaju niti vizu niti putovnicu, da pri prelasku granice ne razmišljaju o carinama, da za razne kreativne i poduzetničke ideje mogu računati na EU fondove“. Stoga napominje kako u Hrvatskoj „svi moraju dobro razmisliti i osvijestiti što sve omogućuje članstvo u Europskoj uniji“. Ohrabruje je što potpora građana za EU raste, a potvrda su tome razna istraživanja i posljednji rezultati Eurobarometra. U tom smislu izdvaja i anketu o temama koje zanimaju birače i koje bi prema njihovom mišljenju trebale biti prioritetne u predstojećoj kampanji za europske izbore – na prvom je mjestu gospodarski rast, zatim zapošljavanje mladih, te socijalna politika.

„U istraživanjima koja su rađena nakon izbora, mladi kao razloge neizlaska nisu naveli protivljenje ideji Europske unije, dakle neke ideološke razloge, već su isticali kako su na izborni dan imali neke druge prioritete, a ne izlazak na birališta“, ukazuje Peranić.

Europski prosjek izlaznosti na prošle izbore je 42,6 posto, pa je Francuska bila na razini prosjeka, Njemačka nešto bolja 48 posto, dok je u onim članicama gdje je glasanje na izborima obavezno, kao npr. u Belgiji, odziv bio 90 posto.

Svijest o važnosti izbora vrlo niska

Novinarka i kolumnistica Novog lista, Tihana Tomičić ne očekuje da će odziv na europske izbore u svibnju biti puno bolji nego do sada i za to navodi nekoliko obrazloženja. Za početak, kaže, građani Europsku uniju „i dalje doživljavaju veoma dalekom, nisu sigurni čime se ona zapravo bavi, a što je ‘vlast’ udaljenija, to je manji interes građana, jer misle da je u toj situaciji njihov utjecaj još manji nego na primjerice lokalnoj razini“. Osim toga, ukazuje, „hrvatska politika je u vrlo negativnom trendu raspada starih obrazaca: opozicija je obezglavljena, i prosječni birač ljevice vrlo je nemotiviran da izlazi na biralište, kad praktički ne može utvrditi tko mu je alternativa za desetkovani SDP“.

Na upit jesu li građani svjesni važnosti europskih izbora, jedna od 11 hrvatskih zastupnica u aktualnom sazivu Europskog parlamenta Ivana Maletić navodi kako su upravo prošli izbori „pokazali da je svijest o važnosti ovih izbora i općenito zainteresiranost ljudi za izlazak vrlo niska“.

„Nije to pitanje samo koliko je država dugo ili kratko članica EU-a jer i u mnogim starim članicama imaju problem s animiranjem ljudi na izlazak. Nemaju problem samo oni kod kojih je izlazak na izbore i glasovanje obvezno. Dosta smo u svim institucijama raspravljali o važnosti jačanja vidljivosti EU politika i rada institucija. Ako se ne približimo građanima i svakodnevno objašnjavamo važnost odluka koje donosima za njihov svakodnevni život i činjenicu da se više od 70 posto propisa koje primjenjuju utvrđuje upravo na razini EU-a, nećemo uspjeti promijeniti situaciju“, smatra Maletić.

Zastupnici puno bolje shvaćeni

Iako možda izgledaju kao beznačajne stvari, poput ukidanja roaminga, kvalitete hrana ili priće hoće li nam eBay ili Amazon naplaćivati dodatne pristojbe za isporuku proizvoda znatno više nego na Zapadu, hrvatski političari učinili su dosta toga za građane, čini se mnogo više nego kad su u Saboru.

„Čini se da su oni zastupnici koji su okrenuti životnim, ljudskim ili potrošačkim temama automatski i puno bolje shvaćeni u javnosti. Naravno da je nacionalni parlament u tom smislu puno više politiziran i u njemu dominirajuću domaće, hrvatske dnevno aktualne teme, koje su za javnost možda zanimljivije. Političari se rukovode populističkim pristupom osvajanja simpatija ili glasova prepucavanjima u nacionalnom parlamentu i to im je draža kategorija od ozbiljnog rada, pa se bez kompleksa u Saboru posvećuju i često nevažnim, ali atraktivnim ideološkim raspravama“, objašnjava Tihana Tomičić.

Ključnima smatra promjene u obrazovnom sustavu, pa navodi kako je važno da tijekom školovanja, osobito u srednjoj školi, mladi nauče što znači biti aktivna država članica, što se radi u pojedinim institucijama i zašto je njihov glas na EU izborima ključan. „Edukacija, edukacija i edukacija – to je ključ za podizanje svijesti o bitnim temama, to je općenito ključ za postizanje razvoja cijele države“, navodi Maletić.

Kome prvo odgovaraju – grupaciji ili svojoj stranci?

Zanimljivo je i da su europarlamentarci iz Hrvatske proteklih godina uradili mnogo toga pozitivnoga i korisnoga za građane svojih aktivnostima u Europskom parlamentu. Peranić podsjeća kako su u javnosti prepoznati po aktivnostima u području zaštite potrošača, ribarske politike, potpore održivom razvoju otoka, razvoju kružne ekonomije, zaštite okoliša, zatim po aktivnostima u sklopu politike proširenje i općenito zajedničke vanjske politike EU-a…

No, može li i to biti poticaj za izlazak građana na birališta? Maletić smatra da može, čak to smatra ključnim. „Žao mi je što je puno vrlo važnih akcija zastupnika prošlo nezapaženo, ali kampanja je isto prilika za intenzivnije dodatno komuniciranje i pojašnjavanje. Najbolji način uvjeravanja za sudjelovanje na izborima su rad i postignuti rezultati“, objašnjava.

U aktualnom sazivu se nalazi 751 zastupnik. Svi oni zastupnici, kad budu izabrani u parlament, ulaze u stranačke grupacije po političkoj orijentaciji, a ne prema nacionalnoj pripadnosti. Zanimljivo je, kasnije, promatrati kome u „lancu zapovijedanja“ prije odgovaraju eurozastupnici iz određene članice – matičnim strankama u domovini ili EU-grupaciji.

Svatko se unutar svoje političke grupacije bori za ono što je važno za EU, ali prije svega ima kao prioritet rješenje koje je ključno za državu iz koje dolazi, objašnjava Maletić iskustva iz Europskog parlamenta.

Projekcije najavljuju velike promjene

Europski parlament je počeo objavljivati projekcije mogućeg novog saziva, odnosno raspodjele mandata po klubovima zastupnika, na osnovu istraživanja koja su javno dostupna u državama članicama. Barbara Peranić ukazuje kako nije riječ o istraživanjima koje je radio sam Europski parlament, te prenosi rezultate prve projekcije od prije 10-ak dana prema kojima se u novom sazivu mogu očekivati velike promjene. Čini se, dodaje, da pučani i socijalisti prvi put neće moći zajedničkim snagama kontrolirati većinu. Uskoro će i nove projekcije i tako svaka dva tjedna do svibnja, a onda će se objavljivati na tjednoj razini – sve do izbora.

„Snaga argumenata, dobrih analiza i znanja o temi odlučuje čije će rješenje prevagnuti i biti preporuka za glasanje u cijeloj grupi. Najidealnije je kada postignete da je stav grupe ono što je važno za vas, odnosno državu. Tako smo se npr. u borbi za veća sredstva za EU fondove – kohezijsku politiku, te poljoprivredu i ruralni razvoj, i odbijanje prijedloga Komisije, uspjeli složiti i na kraju je stav Europske pučke stranke (EPP), unatoč tome što nekim državama to nije odgovaralo, bio potpuno novi prijedlog s povećanim iznosima za koheziju, poljoprivredu i rural, suprotan prijedlogu Europske komisije“, objašnjava.

Kada se glasa o svjetonazorskim pitanjima, nastavlja, zastupnicima se najčešće omogući „slobodan glas“, odnosno svaki zastupnik može glasati po svojoj savjesti.  Uglavnom, dodaje, zastupnici se „uvijek drže onoga što je važno za kao državu i bore se da to bude i stav grupe“. „Ako ne uspijemo, glasamo suprotno od stava grupe i tražimo podršku od drugih kolega u svim drugim političkim grupacijama sa ciljem postizanja većine mimo naše političke opcije“, dodaje Maletić.

HDZ se raduje izborima

U dugogodišnjem praćenju politike Tomičić se, kako kaže, osvjedočila da su eurozastupnici puno manje pod „kontrolom“ svojih stranaka nego oni u nacionalnom parlamentu, što je po, nastavlja, „donekle i logično: daleko od čiju, daleko od srca, jednostavno nisu dnevno u kontaktu sa svojim centralama“.

„No, puno više je na njima samima, jer su puno više osuđeni na vlastite snage nego zastupnici u Saboru. Naravno, u strankama koje su čvrsto hijerarhijski uređene, kao što je HDZ, to nije slučaj, kod njih stranačka disciplina uvijek postoji“, primjećuje.

Za spomenuti HDZ kaže i kako se „sigurno raduje“ predstojećim europskim izborima jer će im kraj svibnja donijeti koristan alat za provjeru trenutnog odnosa snaga na političkoj sceni u domovini. Prognozira da bi HDZ „mogao potvrditi svoju dominaciju“.

„S druge strane su one koje strahuju, poput SDP-a, za kojega bi euroizbori mogli biti konačan potop i koji bi u tom slučaju mogli doživjeti reset. Problem bi međutim mogla biti činjenica da je uz ovako slab odaziv, to zapravo tek jedna anketa, i to ne osobito reprezentativna. Rezultati izbora za Europski parlament neće se automatski reflektirati i na buduće nacionalne parlamentarne izbore, jer su inputi ipak bitno različiti“, zaključuje Tomičić.

Izvor: Al Jazeera