Deset bh. gradova pomaže Bihaću u migrantskoj krizi

Desetorica načelnika i gradonačelnika iz cijele Bosne i Hercegovine potpisom su se obavezali pomoći Bihaću, gradu koji se sam već godinu dana suočava sa migrantskom krizom.

Podrška je dio akcije “Pomozimo Bihaću”, koja je pokrenuta uz podršku USAID-ovog projekta PRO-Budućnost koji implementira Catholic Relief Services (CRS) u saradnji sa Forumom građana Tuzle, Centrom za razvoj mladih Kult, Nansen dijalog centrom Mostar, Caritasom BiH i Helsinškim parlamentom građana Banja Luka, u cilju moralne i svake druge vrste pomoći gradu Bihaću.

“U ovom više nećete biti sami”, poruka je poslana javnosti, ali i višim organima vlasti kako bi se aktivnije i kvalitetnije pozabavili humanitarnim, zdravstvenim i sigurnosnim aspektima migrantske krize.

Zahvalivši se svim kolegama koji su iskazali podršku Bihaću i njegovim građanima, Šuhret Fazlić gradonačelnik Bihaća je kazao da je podrška zapravo potvrda da Grad Bihać nije sam, kao što nisu bili ni drugi gradovi u BiH koji su u prošlosti bili pogođeni nekim problemom ili elementarnom nepogodom, poput poplava u Doboju i Maglaju kojima je Bihać pomogao onda kada je bilo najteže.

“Nemamo nikakvu nadležnost da upravljamo migracijama, niti imamo resurse za to. I ovu akciju ‘Pomozimo Bihaću’ ne treba pogrešno shvatiti, jer nama ne treba finansijska pomoć. Mi jesmo na početku migrantske krize imali određenih troškova u pogledu organizacije smještaja, prehrane i zdravstvene zaštite, ali su se brzo uključili ljudi iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i taj teret više nije na budžetu našeg grada. Ono što nas muči jeste problem da mi u gradu trenutno imamo preko 3.000 ljudi koji znatno utječu na život grada Bihaća i što mi ne možemo tu ništa da uradimo, ne možemo ih spriječiti da dolaze, niti imamo ovlasti da to sve uredimo i izmjestimo prihvatne centre van grada. Zbog toga nam je svaki događaj ili pomoć koja će skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem od izuzetnog značaja”, rekao je Fazlić u razgovoru sa kolegama iz drugih bh gradova.

‘Očekuju se veći problemi’

Predsjedavajući Gradskog Vijeća Davor Župa se također zahvalio svim gradonačelnicima i načelnicima koji su se odazvali Fazlićevom pozivu i došli da iskažu svoju moralnu i svaku drugu vrstu pomoći, što njima kao najvažnijem organu koji upravlja gradom daje svojevrsno ohrabrenje i utjehu da u svemu ovome nisu sami.

“Bitno je da smo se sastali i razmjenili mišljenja, jer upravo u ovakvim slučajevima se pokazuju prijatelji uz čiju podršku je sve lakše izdržati”, istakao je Župa.

Općina Centar Sarajevo je bila među prvima koja je iskazala svoju podršku Gradu Bihaću i gradonačelniku Šuhretu Fazliću. Prema riječima Nedžada Ajandžića, načelnika sarajevske Općine Centar, ovo je izazov na koji svi zajedno trebaju dati odgovor na neka od važnih pitanja u kontekstu migrantske krize, istaknuvši da njegova općina stoji na raspolaganju gradu Bihaću u moralnom i finansijskom smislu.

“Ovo je veliki izazov u koji se mora uključiti kompletna državna aparatura i svi nivoi vlasti, a mislim da i princip solidarnosti u velikoj mjeri može odgovoriti na ove izazove i probleme s kojima se Bihać trenutno suočava. Svi možemo puno više, a pojedinačno možemo malo i to bi bila neka moja poruka. Spremni smo biti solidarni i kad su bile poplave, a svakako da ćemo odgovoriti i kada su ovakve situacije u pitanju”, kazao je Ajnadžić.

Dolaskom proljeća očekuju se veći problemi i eskalacija migrantske krize, a Bihać je sa svojim geografskim položajem najistureniji i na neki način predstavlja prvu liniju prema Europskoj uniji, te da to ne znači ništa posebno u odnosu na druge općine koje također mogu biti predmetom izbijanja sličnih ili manjih problema.

„Mi smo na Forumu za bezbjednost građana Banja Luke prije mjesec dana po prvi put sjeli i otvorili temu migrantske krize i potencijala problema za nas i već bilježimo u tranziciji određen broj migranata. Ne mogu pretpostaviti koliki će biti razmjer, niti gdje će biti lokacija ili okupljanja manjeg ili većeg tipa. Kao lokalni čelnici suočavamo se s nečim što je globalni izazov koji se tretira interkontinentalno, a mi se tu u našim lokalnim okvirima pokušavamo boriti s tim uz priličan osjećaj da državne vlasti nisu pomogle niti u preventivnom niti reakcijom nisu baš puno pomogli.

Preventivno u smislu da su državne granice porozne i da se može proći bilo kad i bilo gdje, a reakcijom gdje Grad Bihać može najbolje kazati koliko su i od koga imali podrške u svim ovim dešavanjima. Izazovi su humanitarne prirode jer se radi o živim ljudima koje na taj način i treba tretirati. Zatim je tu i bezbjedonosni izazov jer imamo velik broj ljudi kojima ne znamo niti porijeklo, ni biografiju, niti namjere. Tu je zdravstveni i epidemiološki izazov. Tako da čitava nova dimenzija problema se otvara za nas, a Bihać već ima iskustvo svega toga”, kazao je Igor Radojčić, gradonačelnik Banje Luke.

‘Nezadovoljni smo odnosom državnih institucija’

Općina Bosanski Petrovac također se nalazi na migrantskoj ruti i svakodnevno se suočava sa tranzitom određenog broja migranata. Zbog toga je, prema riječima načelnika te općine Dejana Prošića, ovaj skup vrlo značajan i za ovu općinu iz razloga što šalje vrlo snažnu poruku državnim institucijama zbog čega se nada da će one u budućnosti povesti više računa o ovim problemima.

“Nezadovoljni smo odnosom državnih institucija prema ovom problema koji je globalni i sa kojim se sukobljava cijela Europa, a evo ovdje kod nas se prebacuje na teret lokalnih zajednica. Nisam zadovoljan djelovanjem Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) koji ne poštuju zakone ove države jer inzistiraju na otvorenim migrantskim centrima, a znamo da su tu radi o ljudima nepoznatog porijekla, sumnjive prošlosti i sumnjivog zdravstvenog stanja. Otvoreni migrantski centri, ili faktički inkluzija migranata u naše društvo nikako ne dolazi u obzir. Neka prave zatvorene migrantske centre i neka to urade na svoj način. Trebalo je da se djeluje preventivno i da se ovaj problem rješi odmah na državnoj granici zaustavljanjem daljnjeg priliva migranata”, istakao je Prošić.

Mala općina Vareš, koja broji 9.000 stanovnika, također se odazvala prijateljskom pozivu gradonačelnika Fazlića i Grada Bihaća, te na nedavno održanoj sjednici Općinskog vijeća donijela jednoglasnu odluku da u budućnosti nesebično pomaže Grad Bihać svakom vrstom pomoći.

“Kad može jedan mali Vareš, sa razrušenom privredom, koji se još bori sa posljedicama rata sa čime se suočavaju i izbjeglice koje ovamo dolaze, spremni smo dati dio sebe i ponijeti dio ovog tereta a to neka ide na sramotu države. Ako može jedan mali Vareš, onda država treba da se zastiti jer ona može puno više. Jedna mala lokalna zajednica poput Vareša nije mogla i ne želi stojati po strani i reći da ih se ovaj problem u Bihaću ne tiče. Sutra svi mi u svojim lokalnim zajednicama možemo imati neku kriznu situaciju i samo zajedno i uz podršku prijatelja istu možemo i prebroditi. Uvjeren sam da će i Grad Bihać ovu migrantsku krizu prebroditi uz sve prijatelje i one koji mu istinski žele pomoći. Sam se niko nikad nije izvukao. Ko se sjeća Skoplja, Crne Gore i Banja Luke zna o čemu govorim. Zato, zajedno! Nadam se da će Bihać dobiti još prijatelja iz cijele BiH”, kazao je Zdravko Marošević, načelnik Vareša.

Izvor: Al Jazeera