Rousson: Konstruktivna vizija pobijedit će govor podjela u BiH

Čim dođe u priliku, svaki će narod s ponosom i uzdignuta čela progovoriti o svom nasljeđu, kulturi, historiji, tradiciji i svemu što ide uz te pojmove, a što se razvijalo i njegovalo kroz više stoljeća.

Francuzi su njegovali dosta toga što se, kasnije, nametnulo kao nešto od globalnog značaja, ali ono na šta su možda i najviše ponosni je francuski jezik. Kroz historiju, francuski jezik se širio po svim kontinentima, od Francuske Gvajane u Južnoj i Kanade u Sjevernoj Americi, pa do gotovo polovine Afrike i dijela Azije (Azijska Indokina), da bi danas, uz engleski jezik, bio jedini koji se govori na svim kontinentima, što će Francuzi s ponosom naglasiti.

Upravo u martu, tačnije 20. marta, Francuska će proslaviti međunarodni dan francuskog jezika, koji danas u svijetu govori gotovo 300 miliona ljudi. U tom periodu Ambasada Francuske u Bosni i Hercegovini organizirat će niz manifestacija s bogatim kulturnim programom. O toj i nizu drugih, nešto težih tema, koje nalažu stvarnost Bosne i Hercegovine i Evrope, za Al Jazeeru je govorio ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Guiaume Rousson.

“Međunarodni dan Frankofonije, koji će proslaviti svi zaljubljenici u francuski jezik, bit će prilika da u Bosni i Hercegovini predstavimo bogat kulturni program, zajedno s Francuskim institutom i više drugih ambasada – Belgije, Švicarske, Rumunije, Grčke i Egipta, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine”, kaže on.

“Za nas, Francuze, francuski jezik je naša baština, ali i kontakt sa svijetom, kulturom, a posebno s književnošću i kinematografijom drugih zemalja. Francuski jezik danas je svjetski jezik raznolikosti i razmjene. Koristim priliku da napomenem da u ovom periodu izlazi knjiga u čast Nikole Kovača i Muhameda Nezirovića, dva velika frankofona intelektualca iz Bosne i Hercegovine.”

• Kako biste ocijenili status francuskog jezika u svijetu danas?

– Francuski jezik bolje stoji nego što se misli. Engleski je, naravno, glavni strani jezik. Ali, skoro 300 miliona osoba u svijetu govori francuski jezik. Francuski se nalazi na petom mjestu po ukupnom broju govornika, nakon kineskog, engleskog, španskog i arapskog. Ali, često je na drugom mjestu, iza engleskog, u mnogo važnih područja. To je drugi strani jezik koji se najviše izučava u školama širom svijeta. Osim engleskog, to je jedini jezik koji se govori na svim kontinentima. To je drugi službeni jezik u evropskim institucijama, Ujedinjenim narpdima i diplomatskim odnosima općenito, a treći jezik za međunarodni business.

Ne zaboravite, posebno, da je francuski jezik najbrže rastući, zahvaljujući Africi. Procjenjuje se da će 2050. godine 700 miliona osoba govoriti francuski, a i da bi taj jezik mogao premašiti kineski i engleski po broju govornika do kraja stoljeća. To je, dakle, jezik budućnosti.

• Prema Vašim saznanjima i iskustvima, kakvo je opće znanje Bosanaca i Hercegovaca o francuskom jeziku?

– U Bosni i Hercegovini postoji izvjesna frankofona tradicija. Redovno srećem ljude različitih godina koji pomalo govore francuski ili dobro vladaju s njim. Svjestan sam da oni nisu većina. Engleski se nametnuo u škole, a njemački se danas najčešće bira za drugi strani jezik. Međutim, mnogi Bosanci i Hercegovaci su shvatili da vladanje francuskim jezikom nudi lijepe prilike, posebno za evropsku ili međunarodnu karijeru. Uspjeh Francuske škole u Sarajevu i razvoj dvojezičnih razreda u Gimnaziji u Mostaru i u Gimnaziji Obala to dokazuju.

• Na kojem je nivou saradnju između Francuske i Bosne i Hercegovine? Koliko ima prostora za napredak i u kojim segmentima?

– Mi smo ostvarili efikasnu saradnju u brojnim područjima. Francuska podržava više institutcija u Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji. Tehnička saradnja realizira se u području administracije, pravosuđa, obrazovanja… Francuska je, također, aktivna u oblasti kulture: možda ste čuli za renoviranje prostorije za Hagadu u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, ili za partnerstvo s muzejom Louvre. Mogu navesti i sporazum o audiovizuelnoj koprodukciji koji je Francuska potpisala s Bosnom i Hercegovinom prošle godine.

Naravno da možemo bolje, posebno u području ekonomije. Francuska preduzeća su još uvijek malobrojna u Bosni i Hercegovini. Mi aktivno radimo na jačanju te saradnje, posebno na razvoju mreže poslovnih ljudi odavde koji su vezani za Francusku, kao i pripremi dolaska Francuske agencije za razvoj – AFD u Bosnu i Hercegovinu.

Žalim kada vidim da opstaju podjele nastale na ratovima

Kada govorimo o BiH, šta je ono što Vam, ne samo kao diplomati, najviše smeta u toj zemlji?

– Teško mi je što vidim da toliko sjajnih mladih ljudi želi napustiti Bosnu i Hercegovinu, jer ne vjeruju da će se ekonomska situacija i vladavina prava brzo poboljšati. Žalim i kada vidim da opstaju podjele nastale ratovima, a one se čak i podržavaju.

• Politička situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Prosječan Bosanac i Hercegovac bi rekao da se ta zemlja ne miče već godinama. Da li je Vaše mišljenje bolje?

– Stvari napreduju previše sporo i razumijem da to frustrira brojne stanovnike Bosne i Hercegovine. Od kada sam počeo pratiti situaciju u Bosni i Hercegovini, u Parizu 2014. godine, a sada u Sarajevu, primijetio sam da se ekonomski pokazatelji ipak popravljaju i da su napravljeni neki koraci ka EU. Ali, to nije dovoljno. Ovoj zemlji trebaju duboke promjene vezane za vladavinu prava kako bi mogla napredovati. To će biti jedan od prioriteta EU-a narednih godina.

• Jasno je da podjele ostaju jedna od najvećih prepreka za napredak. Gdje vidite rješenje tog problema, naročito u vremenu u kojem, kako se čini, Evropa gubi jedinstvo, a desničarske struje uzimaju sve više maha?

– Evropska unija je uvijek imala unutrašnje tenzije, različite vizije svojih zemalja članica. Ona je prevazišla te prepreke kroz kompromis i reforme. Isto se dešava i u ovom trenutku. Francuska smatra da se EU mora revitalizirati radi boljeg suočavanja sa sadašnjim izazovima. Predsjednik Emmanuel Macron jasno je kritizirao skretanje ka nacionalizmu, koje je okarakterizirao kao “odbijanje bez plana”. Umjesto toga, predlaže reforme koje će Evropu učiniti više demokratskom, s boljom zaštitom njenih građana i više okrenutu inovacijama.

Kontekst je sigurno drugačiji u Bosni i Hercegovini. Ali, nadam se da će, na kraju, i ovdje pragmatična i konstruktivna vizija okrenuta prema budućnosti pobijediti govor podjele.

• Kada već govorimo o Evropskoj uniji, koliko je ona u opasnosti?

– Evropska unija jeste u značajnoj krizi s Brexitom i jačanjem populizama. Nije u opasnosti da će sutra nestati, ali joj treba demokratski podstrek da probudi svoju dinamičnost. To je smisao francuskih prijedloga koje će predsjednik Macron iznijeti na Konferenciji za Evropu krajem godine.

• Evropske integracije je termin koji se u Bosni i Hercegovini spominje već godinama, ideja koja se nikako ne ostvaruje. Koliko je, zaista, ta napaćena država blizu, odnosno daleko, Evropskoj uniji i NATO-u?

– Mislim da je budućnost Bosne i Hercegovine u EU. Vjerujem da je to ono što želi većina njenih stanovnika. Francuska jeste za proširenje EU-a, čim ona bude spremna primiti nove članice i zemlje kandidati budu provele potrebne reforme. Radi se o procesu koji traje više godina. Razumijem da postoji zamor ili nestrpljenje, ali dinamiku reformi u Bosni i Hercegovini ne određuje EU, nego izabrani zvaničnici ove zemlje.

U vezi s NATO-om, Francuska je,  uz druge partnere iz Saveza, saopćila prošlog decembra da je spremna prihvatiti Prvi nacionalni godišnji program – ANP iz Bosne i Hercegovine. Kao što znate, sada je na bh. strani odgovornost za njegovo usvajanje.

Izvor: Al Jazeera