Pssttt…Cremona zadržava dah

Stručnjaci kažu da je Antonio Stradivari iz Cremone u Italiji graditelj nenadmašnih, najboljih violina svih vremena (EPA)

Stručnjaci kažu da je Antonio Stradivari (1644-1737) iz Cremone u Italiji graditelj nenadmašnih, najboljih violina svih vremena. Od njegovih hiljadu legendarnih instrumenata danas je približno 696 sačuvanih. Cijene „stradivariusa“ konstantno rastu. U aukcijskoj kući Christie's u Londonu jedna je 1998. prodana za 1,5 milijuna eura.

Druga je na aukciji 2005. nakon početne sume od 1,2 milijuna, dostigla prodajnu cifru od 2 milijuna američkih dolara. Primjerak ‘Hammer’ iz 1707. je postigao svjetski rekord od 3,5 milijuna američkih dolara, ili 2,7 milijuna eura. Violina koja nosi žensko ime „Lady Blunt“ je 2011. prodata za 11 milijuna američkih dolara.

U Cremoni postoji Muzej violine. Grad želi zauvijek sačuvati savršeni zvuk koji proizvode ovi instrumenti, dio svjetske kulturne baštine. Uprava Grada odlučila je snimiti trag ovog opipljivog mita, pa su u tu svrhu izdvojene vrlo značajne finansijske sume, ali i animirani i angažirani stanovnici grada. U vrijeme snimanja je  zabranjen promet u neposrednoj blizini auditorijuma gdje se bilježi rezultat instrumenta nastalog prije tri stoljeća. Građani su zamoljeni za apsolutnu tišinu, u trajanju mjesec dana. Snimak će biti pohranjen u numeričkoj banci.

Daleko od uobičajene turističke vreve

Povijesna četvrt Cremone ovih dana daleko je od uobičajene turističke vreve. Možda na to dijelom utječe i poznata  sjevernoitalijanska magla – onakva kao u Sarajevu, ili u Milanu, glavnom gradu pokrajine Lombardije, gdje se nalazi Cremona, sa svojih približno 70.000 stanovnika. Bilježenje, tj. snimanje zvuka je počelo 4. februara i trajaće cijeli februar. Stanovnici Cremone kao da su se „zaustavili“, kao da ni ne dišu. A upitani se slažu, i smatraju da je zahtjev kojeg su dobili od organizatora ovog jedistvenog poduhvata – „više nego legitiman“. Neki dodaju: „Svi nam zavide na stradivariusu, ovaj jedan mjesec – to nije nešto što ne možemo podnijeti, budući da je rezultat značajan za cijeli ljudski rod“. Zvuk sa ovih violina će postati dio svjetske kulturne baštine.

Koji poduhvat bi recimo natjerao Sarajlije da ućute, da se ne dozivaju, onako po domaće, preko druge strane pločnika, ne trube, ne divljaju glavnom ulicom, i sočno ne spominju nečiju najbližu familiju – samo jedan dan, pitam se.

U auditoriumu u kojem se svira na stradivariusu ugašeni su i klimatski uređaji. Violonista Antonio di Laurenti za potrebe snimanja svira na violini iz 1727. O svojoj sreći Di Laurenti ushićeno kaže: „Ovo je jedinstvena prigoda za mene, muzičara, da istražim ovaj instrument i njegove najtajanstvenije mogućnosti“.

Osam sati dnevno se bilježi zvuk violina „prvog građanina Cremone“, po kome je grad i postao poznat. Za ovaj jedan mjesec predviđeno je da četiri glazbenika odsviraju sve, i one za većinu – skrivene zvukove i note, koje ova violina može izvesti. Angažirani inženjer zvuka, koji nije Italijan, u tu svrhu je tražio da se zaustavi promet u neposrednoj blizini, pa su otuda su ugašeni i klima-uređaji, a u vrijeme snimanja ni pas koji bi slučajno zalajao nema pristup tom dijelu grada. Svuda su postavljeni panoi koji informiraju da je sve blokirano zbog i radi snimanja na stradivariusu. U studiju inženjera zvuka uključena su 32 zvučnika za „hvatanje“ najtananijih nijansi. Pitanje je zašto su u Cremoni baš sada odlučili snimiti „stradivarius“: s vremenom se ove violine, kao i one Guarnerija i Amatija – „kvare“. Stručnjaci su ustanovili da je bilo nužno i hitno zabilježiti ovaj zvuk – da bi se ova svjetska kulturna baština sačuvala i nastavila prenositi.

Jedinstvena metoda proizvodnje

Postoje više pretpostavki zašto je Antonio Stradivari uspio napraviti instrument takve neprolazne kvalitete. Drugi graditelji violina mu se nisu nikada ni približili. Istraživanja navode da postoji nekoliko polaznih tačaka: drvo koje je Stradivari koristio uspijevalo je od XV do XVII stoljeća u vrijeme kratkog ledenog razdoblja, koje je usporilo rast drveća. Tako je nastalo drvo koje je gušće, i dakle podatnije za produžavanje rezonanci i naglašavanje zvuka.

Jedna od hipoteza govori i o tome da je Stradivari bio vrlo vješt sa brojkama, a otac njegove prve žene je bio čuveni arhitekta i matematičar. Na temelju digatiliziranih kalupa i crteža koji su izloženi u Muzeju u Cremoni, pokušano je analizama dokazati da je autor imao jedinstvenu metodu proizvodnje, filozofska načela i geometrijske koncepte koji proizlaze iz „zlatnog broja“. Ali da to jeste tako, graditelj bio svoje sposobnosti i znanja prenio bar na svoje najbliže.

Direktor Muzeja vilone u Cremoni Fausto Cacciatori izjavio je: „Tajna stradivariusa je Stradivari, talent koji je samo on imao. Ni vlastita djeca ga nisu naslijedila. Kao što mi kažemo, genijalnost se ne može naslijediti“.

Svako veče nakon završenog snimanja, violine se vraćaju u autentične kutije u kojima se pod strogim uvjetima i propisima čuvaju ovi neprocjenjivi instrumenti.

Otprilike godinu dana ćemo morati pričekati da uživamo u slušanju, putem numeričke banke, ovih neuporedivih zvukova Stradivarijeve violine, iz Cremone. A grad će ugostiti još više turista, poštovatelja i ljubitelja onoga bez čega je preteško živjeti: muzike.

Izvor: Al Jazeera